Utorak, 12 kolovoza, 2025
Naslovnica Blog Stranica 9

Torta od smokava

Inspirirana Španjolskom – Neodoljiva torta od smokava pravi je mediteranski užitak

Inspiracija za ovu mirisnu tortu od smokava dolazi iz španjolske tradicije “meriende” – laganog popodnevnog obroka koji slatko povezuje ručak i večeru.

 


U to doba dana, kafići i slastičarnice prelaze na skromniji meni: kave, lagani deserti, slana peciva i pokoja sezonska poslastica.

Za razliku od složenih i teških torti na katove, ovakvi su lokali često posluživali jednostavne kolače u plitkim kalupima za pite. Okusi su se mijenjali s godišnjim dobima, a tanke kriške bile su idealna mjera za lagani zalogaj uz kavu.

Ova torta od smokava peče se u rebrastom kalupu za pite ili u klasičnom okruglom kalupu promjera 23 cm. Radi se od kombinacije bademovog brašna i običnog pšeničnog brašna (možete koristiti i bezglutensku varijantu). Tijesto je prozračno, prirodno zaslađeno medom i obogaćeno toplom aromom cimeta.

Tortu možete poslužiti samu, ali i dodatno razmaziti nepce svježim narezanim smokvama, žličicom grčkog jogurta i toplim preljevom od meda. Uz šalicu kave ili čaja dobit ćete savršeni mediteranski trenutak opuštanja.


Sastojci:

Za tijesto:

100 g bademovog brašna
60 g glatkog pšeničnog brašna (može i bezglutensko)
1/2 žličice cimeta
1/4 žličice sode bikarbone
1/4 žličice krupnije soli (npr. morska ili sol u kristalima)
80 g grčkog jogurta, plus još za posluživanje
80 ml ekstra djevičanskog maslinovog ulja
120 ml meda, plus još za posluživanje
2 jaja
Za nadjev:

8 svježih smokava, narezane na četvrtine, plus još za posluživanje
25 g listića badema
1 žlica šećera (po želji, za posipanje)

Priprema:

Stavite rešetku u sredinu pećnice i zagrijte je na 175 °C. Lagano namažite kalup promjera 23 cm i dno obložite papirom za pečenje. U srednjoj zdjeli za miješanje pomiješajte bademovo brašno, brašno, cimet, sodu bikarbonu i sol. Pjenjačom razbijte sve grudice u bademovom brašnu.

U zasebnoj velikoj zdjeli za miješanje pomiješajte grčki jogurt, maslinovo ulje, med i jaja dok se potpuno ne sjedine. Dodajte smjesu brašna smjesi jogurta i miješajte silikonskom špatulom dok se ne sjedini i ne postane glatko. Istresite tijesto u pripremljeni kalup i zagladite vrh špatulom. Po vrhu pospite smokve, lagano ih pritiskajući u tijesto. Pospite vrh narezanim bademima i kristal šećerom.

Stavite kalup na lim za pečenje i pecite 35 do 40 minuta ili dok čačkalica umetnuta u sredinu ne izađe čista. Vrh će biti zlatnosmeđe boje, a stranice bi se trebale malo odvajati od ruba kalupa.

Ostavite da se potpuno ohladi u kalupu. Nožem za maslac prođite uz rub i pažljivo prebacite tortu na tanjur. Kada se potpuno ohladi, narežite tortu i poslužite na sobnoj temperaturi s dodatnim smokvama, žlicom grčkog jogurta i malo meda.

U slast!

 

 

Skupocjeni mercedes završio u rijeci, vatrogasci spašavali povrijeđene

Prava drama odigrala se jučer u Banja Luci. Naime, banjolučki vatrogasci imali su pune ruke posla izvlačeći skupocjeni mercedes iz rijeke Vrbas.

Kako su naveli, intervencija je obavljena jučer u 11.25 u naselju Rekavice. Još uvijek nije poznato kako je vozilo sletjelo u Vrbas, a nesreća se dogodila u nedjelju oko 23.50.

Kako je za Srpskainfo ranije potvrđeno iz PU Banja Luka, povrijeđene su dvije osobe.

– Policija je obavila očevid, a povrede su zadobili suvozač i putnik mercedesa – priopćeno je iz PU Banja Luka.

U Bilećoj nađeno tijelo žene: Još uvijek nije poznat identitet

Foto: Ilustracija

U selu Vranjska u općini Bileća nađeno je tijelo neidentificirane ženske osobe, a prema prvim, nepotvrđenim informacijama, tijelo se nalazilo u blizini automobila njemačkih registarskih oznaka, te se pretpostavlja da je riječ o turistkinji koju je navigacija navela na ovaj sporedni put, i da joj je tijekom vožnje pozlilo.

Na lice mjesta izašli su pripadnici Policijske uprave Trebinje i Okružnog javnog tužiteljstva Trebinje kako bi obavili očevid, javja RTRS.

Više informacija i pravi uzrok smrti tebalo bi da budu poznati nakon uviđaja i eventualne obdukcije tijela.

Proslava 30. obljetnice Oluje u Kninu: Počela središnja svečanost, Milanović poslao izaslanika

Dea Redžić

Godišnjica Oluje svake se godine obilježava 5. kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK).

Predsjednik Zoran Milanović neće sudjelovati na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 30. obljetnice VRO Oluja koja se održava na stadionu NK Dinara u Kninu, piše Večernji list BiH.

“Predsjednik Republike Zoran Milanović odat će počast svim poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata tako što će, kao i svake godine, položiti vijenac ispred Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ u Kninu. Na drugom dijelu obilježavanja, na stadionu u Kninu, u ime Predsjednika Republike kao njegov izaslanik obratit će se umirovljeni general Marijan Mareković jer Predsjednik Republike smatra kako je za obilježavanje 30. obljetnice Oluje najispravnije i dug časti prema svim sudionicima Oluje da o toj velikoj pobjedi Hrvatske vojske govori upravo jedan od zapovjednika iz Oluje, umirovljeni general Mareković koji je i savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata” priopćio je glasnogovornik Nikola Jelić.

“Nije morao govoriti, mogao je biti ovdje” kazao je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić na odluku predsjednika Zorana Milanovića. “Ja sam pred pet minuta čuo to da Vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske neće biti na Danu pobjede, na Danu domovinske zahvalnosti, na Danu hrvatskih branitelja… To je njegov izbor. Volio bih čuti ili znati da u iti jednoj drugoj državi u Europi predsjednik ne dolazi na takav dan” dodao je. Komentirao je i dužnost DORH-a po pitanju procesuiranju ratnih zločina za vrijeme i nakon Oluje.

U 9:43 zazvonila su zvona koja podsjećaju na moment kada su prije 30 godina pripadnici brigade Puma podignuli hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi i tako obilježili kraj Domovinskog rata.

– Na Tvrđavi su istupili kadeti HV-a i polaznici Policijske akademije MUP-a – njih 245 simbolično za 245 poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u VRO Oluja.

Slijedi program na stadionu uz prigodna obraćanja te glazbeni program, a svečanost na stadionu završit će prikazom sposobnosti pripadnika Hrvatske vojske i policije te letačkim programom, nakon čega će se služiti misa u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta od 12 sati.

Vraća se ljeto, temperature rastu do 41 stupanj, ali raste i potrošnja, moguće i do pola milijarde maraka

Foto: Ilustracija

Smirivanje vremenskih prilika i povratak ljetnih temperatura uz vrućine, kao i očekivani veći broj dolazaka turista i dijaspore, bit će obilježje prve polovine kolovoza.

Smirivanje vremenskih prilika i povratak ljetnih temperatura uz vrućine, kao i očekivani veći broj dolazaka turista i dijaspore, uz neizostavne gužve na graničnim prijelazima i prometnicama na ulazima u veće gradove…

Ovogodišnja prva polovina kolovoza donosi sada već tradicionalnu sliku posljednjeg klimatološkog ljetnog mjeseca; vrijeme je to u kojemu će se zbrajati i prvi rezultati ljetne sezone, ali i novac u fiskalnim blagajnama, piše Večernji list BiH.

Društveni aspekt

Naravno, tu je i onaj društveni aspekt ljeta koji karakteriziraju stanovite sociološke specifičnosti bosanskohercegovačkih lokalnih zajednica koje će se i dalje moći pohvaliti i brojnim društvenim događanjima koji na trgovima i ulicama okupljaju značajan broj ljudi. Od festivala i vjerskih blagdana poput Velike Gospe pa do neobveznih i spontanih događaja – u iduća dva tjedna za očekivati je intenziviranje društvenog života općina i gradova prije nego se približimo rujnu, koji donosi svojevrstan povratak u kolotečinu i obveze.

S obzirom na to da će u prometnom smislu ovo vrijeme donijeti i značajne izazove, valja uputiti na činjenicu da je u kontekstu granice i dalje dostupan većih broj graničnih prijelaza za pogranični promet koji su dobili privremeni status međunarodnih. To su Čitluk – Jovića most, Drinovci – Sebišina, Duži – Imotica, Gabela – Gabela Polje I, Hadžin Potok – Bogovolja, Orahov Do – Slano, Kozarska Dubica – Hrvatska Dubica, Vaganj – Bili Brig i Drinovačko Brdo – Slivno, Vinica – Aržano Pazar, Subašići – Dvorine, Tržačka Raštela – Kordunski Ljeskovac, Zagrad – Pašin Potok, Kaldrma – Lička Kaldrma i Prolog – Podprolog.

A ljubitelji ljeta i visokih temperatura, čini se, ponovno će doći na svoje. Nakon razdoblja promjenjivog i kišovitog vremena slijede stabilniji i sunčaniji dani. U utorak još ponegdje moguća je slaba kiša, dok su pljuskovi mogući uglavnom u planinskim područjima. Pritom će dnevna temperatura postupno rasti pa će do kraja tjedna biti vruće, najprije na jugu i sjeveru Bosne i Hercegovine, a zatim i u središnjim područjima, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Osjećaj sparine tijekom dana teško ćemo izbjeći, ali će noći i jutra, bar u središnjim područjima, vjerojatno mnogima biti ugodna.

Minimalne temperature zraka varirat će uglavnom između 13 i 19 °C u Bosni do 22 °C u Hercegovini. Najviše dnevne temperature uglavnom između 22 i 28 °C, na jugu zemlje do 34 °C. Pred kraj tjedna maksimalne temperature uglavnom između 34 i 38 stupnjeva u Bosni do 40 °C u Hercegovini. I početkom idućeg tjedna izgledno je stabilno i pretežno sunčano vrijeme s natprosječnim temperaturama zraka. Osim visokih temperatura, izgledan je i visok indeks UV zračenja. Jutarnje temperature varirat će između 16 °C i 21 °C u Bosni do 24 °C na jugu Hercegovine. Maksimalne temperature između 34 °C i 39 °C u Bosni do 41 °C u Hercegovini.

Ekonomski pokazatelji

Porast temperatura pratit će, u ekonomskom smislu, i porast prihoda u lokalnim zajednicama, značajnim dijelom i zbog potrošnje turista i dijaspore, a potvrdu navedenog moguće je dobiti i usporedbom evidentirane potrošnje putem fiskalnih uređaja u kolovozu 2024. s podacima iz rujna iste godine.

Tako je u kolovozu prošle godine promet iznosio respektabilnih 5 milijardi i 919,6 milijuna maraka, da bi mjesec dana poslije evidentirani promet bio vidljivo manji – 5 milijardi i 447 milijuna maraka. Pad od 472 milijuna maraka svakako je posljedica smanjenja broja posjetitelja u rujnu, kao i odlaska bosanskohercegovačkog iseljeništva. Uzimajući u obzir ove podatke, za očekivati je i kako će u ovom mjesecu iznos potrošnje biti za oko pola milijarde KM veći u odnosu na rujan.

No, isto to iseljeništvo aktivno sudjeluje u novčanim, pa tako i ekonomskim tokovima BiH tijekom cijele godine. Ilustrativno je da su, prema podacima koje je Večernji list dobio iz Centralne banke Bosne i Hercegovine, osobni transferi, odnosno novčane oznake iz inozemstva, u protekloj godini iznosili 4 milijarde i 166,98 milijuna maraka, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu, kada je po ovoj osnovi dijaspora kući poslala 3 milijarde i 787,12 milijuna maraka.

Masovna tučnjava žena na ukrajinskoj plaži: Za sve je kriva ruska pjesma

U ukrajinskoj Odesi izbila je velika tuča među ženama nakon što je jedna od njih na tamošnjoj plaži pustila rusku glazbu. Do incidenta je došlo u zoni za odmor, u blizini jedne kafeterije.

Muškarci koji su bili prisutni pokušali su smiriti situaciju, ali su se na kraju i sami uključili u sukob.

Prema snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama, sukob je u početku bio verbalni, ali se brzo pretvorio u fizički obračun koji je uključivao udarce šakama, čupanje za kosu i žestoke uvrede. Neki od posmatrača pokušali su razdvojiti žene, dok su se drugi pridružili jednoj od strana, što je dodatno rasplamsalo sukob.

Puštanje ruske glazbe u javnosti u Ukrajini se smatra osjetljivom temom, posebno u kontekstu nastavka ruske agresije. Za mnoge Ukrajince ruska kultura predstavlja simbol okupacije i nasilja, a njeno javno emitiranje doživljavaju kao neosjetljivo ili čak provokativno.

Mnogi korisnici društvenih mreža koji su vidjeli snimak razumiju bijes žena i staju na njihovu stranu. Po njihovom mišljenju, u vremenu rata ruska glazba u javnosti je provokacija.

S druge strane, neki ističu da se u Odesi oduvijek govorilo ruski i da se jezik ili glazba ne bi trebali poistovjećivati s ratom. Međutim, pojedini komentari ukazuju na to da su mnogi stanovnici Odese počeli odbacivati bilo kakav ruski utjecaj.

Neki komentatori su također ukazali na mogućnost da je pjesma možda bila slučajno puštena putem neke streaming platforme.

Hrvatska obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Foto: Hercegovina.in

U utorak, 5. kolovoza, Hrvatska obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja – ključne operacije u Domovinskom ratu kojom je oslobođena gotovo petina državnog teritorija.

Operacija Oluja, koja je trajala od 4. do 7. kolovoza 1995., rezultirala je oslobađanjem više od 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini. Najveći simbol pobjede bio je ulazak hrvatskih snaga u Knin, glavni grad samoproglašene Republike Srpske Krajine.

Na oslobođenim područjima vraćena je kontrola nad gradovima poput Gračaca, Benkovca, Obrovca, Korenice, Slunja i drugih, čime je Hrvatska vojska stigla do međunarodno priznate granice s Bosnom i Hercegovinom.

U znak sjećanja i zahvalnosti, Hrvatska se svake godine 5. kolovoza prisjeća poginulih i nestalih branitelja. Tijekom operacije Oluja život su izgubila 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.

Obilježavanje ove važne obljetnice započelo je 31. srpnja svečanim vojnim mimohodom u Zagrebu, u kojem je sudjelovalo oko 3400 vojnika, 500 vozila te 41 zrakoplov Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

U Kninu, središtu proslave, program 5. kolovoza tradicionalno počinje budnicom gradskim ulicama, slijedi polaganje vijenaca u 8.45 sati, a potom i svečanost na stadionu NK Dinara. Na Kninskoj tvrđavi održat će se ceremonija podizanja hrvatske zastave i čitanje imena 245 poginulih i nestalih branitelja u Oluji.

Obljetnica Oluje nije samo dan vojne pobjede, već i dan zahvalnosti i zajedništva, u kojem se prisjećamo onih koji su dali najviše za slobodu koju danas živimo.

SIP BiH pokreće oduzimanje mandata Miloradu Dodiku nakon presude

Milorad Dodik

Prema Izbornom zakonu BiH, koji primjenjuje Središnje izborno povjerenstvo, mandat prestaje ukoliko je imenovani, izabrani dužnosnik osuđen na kaznu zatvora veću od šest mjeseci.

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine sutra će u 10 sati održati sjednicu na kojoj će pokrenuti postupak oduzimanja mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, nakon drugostepene presude Suda BiH. Ova tačka je uvrštena na dnevni red.

Prema Izbornom zakonu BiH koji primjenjuje Središnje izborno povjerenstvo, mandat prestaje ukoliko je imenovani, izabrani dužnosnik osuđen na kaznu zatvora veću od šest mjeseci.

Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane bavljenja politikom.

Dodik je prošle sedmice izjavio da neće dozvoliti prijevremene, vanredne izbore u Republici Srpskoj, koje bi SIP u skladu sa zakonom trebao raspisati po ukidanju mandata, u roku od 90 dana.

(VIDEO) Zaglavljene na cesti iz Sinja: Hercegovke zaigrale trusu

Koncert Marka Perkovića Thompsona sinoć u Sinju, iako veličanstven u glazbenom smislu, ostavio je gorak okus među mnogobrojnim posjetiteljima zbog izrazito loše organizacije i prometnog kolapsa koji je nastao prije i nakon događaja.

Prema neslužbenim procjenama, na koncertu je bilo prisutno više od 150.000 ljudi, od kojih je značajan broj stigao iz Hercegovine, posebno iz Širokog Brijega i okolnih mjesta. Ulazak na koncertnu lokaciju bio je obilježen dugim čekanjima, gužvama i slabom signalizacijom, a mnogi s uredno kupljenim ulaznicama nisu niti uspjeli doći do samog Sinja.

Za Borak tv, Širokobriježanke su izjavile kako su cijelu noć provele u autobusu, iscrpljene, gladne i žedne, te da još uvijek čekaju povratak. Neki se još nisu ni pokrenuli iz Sinja dan nakon koncerta, zbog prometnih zastoja i loše organizirane regulacije prometa.

Iako je Hrvatska 5. kolovoza obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, posjetitelji nisu uspjeli u punom smislu proslaviti – jer su ostali zarobljeni na lošim cestama. “Očekivali smo organizaciju poput one u Zagrebu, ali Sinj nije infrastrukturno spreman za ovakva događanja,” istaknuli su ogorčeni fanovi.

U svoj toj muci, duh zajedništva ipak nije izostao – dok su čekali satima na cesti, neki su fanovi zaigrali trusu, popularno hercegovačko kolo, pokazujući humor i upornost čak i u najtežim uvjetima.

 

Borak.tv

Šampinjoni punjeni pestom i sirom

Šampinjoni punjeni smjesom od pesta i posipani parmezanom odličan su dodatak svakom roštilju, ali možete ih ispeći i u pećnici. Poslužite ih kao vegetrijansko glavno jelo ili kao prilog uz odrezak. Odlično će pristajati i uz losos ili kakvu finu svježu salatu.

Šampinjone punjene pestom pripremit ćete za 10-ak minuta, a peći će se još 10-ak minuta na roštilju ili 15 do 20 minuta u pećnici. Količina sastojaka iz recepta dat će 4 do 6 porcija.
Šampinjoni punjeni pestom i parmezanom – sastojci

12 velikih šampinjona
2 žlice maslinovog ulja plus za premazati gljive
2 male ljutike, nasjeckane
2 češnja češnjaka, nasjeckana
1 čep bijelog vina
6 žlica pesta
120 g naribanog parmezana

Šampinjoni punjeni pestom i parmezanom – priprema

Uklonite stručke šampinjonima i sitno ih nasjeckajte.
Zagrijte maslinovo ulje u tavi na srednjoj vatri. Pržite, stalno miješajući, nasjeckane stručke, ljutiku i češnjak dok ne omekšaju, oko 5 minuta. Ulijte vino u tavu i kuhajte i dalje miješajući dok tekućina ne ispari, 1 do 2 minute. Ohladite smjesu na sobnu temperaturu, oko 10 minuta.
Premažite klobuke maslinovim uljem.
Pomiješajte pesto i pinjole sa smjesom od stručaka. Žlicom napunite klobuke smjesom i svaki obilato pospite parmezanom.
Pecite gljive na roštilju dok rubovi ne pocrne, oko 10 minuta, ili u prethodno zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva 15 do 20 minuta.

Dobar tek!

Potiče cirkulaciju i uklanja mrtve stanice

Suho četkanje – Sve o masaži četkom i razlozi zašto biste je trebali isprobati

Suho četkanje, poznato i kao dry brushing, već je godinama omiljena tehnika u svijetu ljepote, osobito među holivudskim zvijezdama koje njeguju blistavu i zategnutu kožu.

No, ovaj beauty ritual odavno više nije rezerviran samo za celebrityje jer ga sve više ljudi uvrštava u svoju svakodnevnu rutinu.

U nastavku otkrivamo zašto suho četkanje tijela donosi toliko koristi, kako se pravilno izvodi i što sve treba imati na umu kako bi rezultat bio optimalan.

 

Što je zapravo suho četkanje?

Suho četkanje je jednostavna, ali učinkovita metoda njege kože u kojoj se tijelo masira suhom četkom, bez ikakvih ulja, krema ili losiona. Pokreti su u pravilu kružni ili dugim potezima, a uvijek se izvode na suhoj koži.

Takva masaža potiče mikrocirkulaciju, ubrzava protok limfe, uklanja mrtve stanice i koži vraća zdrav izgled. Sve što vam je potrebno je četka s prirodnim, čvrstim vlaknima i nekoliko minuta vremena, idealno prije tuširanja, kupke ili saune.

Koje su prednosti masaže suhom četkom?

Iako zvuči jednostavno, učinci redovitog suhog četkanja nadmašuju mnoga skupa beauty pomagala. Ova tehnika blagog pilinga uklanja mrtve stanice s površine kože, čineći je mekšom i glatkom.

Osim toga, nakon četkanja, koža puno bolje upija njegujuće proizvode poput ulja, krema i losiona, što dodatno poboljšava njenu elastičnost i hidrataciju.

Stimulacijom cirkulacije koža poprima zdraviju, ružičastu boju, a masaža može pozitivno utjecati i na regulaciju krvnog tlaka. Jednako tako, smatra se da poticanjem limfnog protoka suho četkanje pomaže tijelu u detoksikaciji, odnosno uklanjanju toksina.

Iako nema znanstveno potvrđenih dokaza da pomaže kod celulita ili popucalih kapilara, mnogi tvrde da im ova praksa pomaže i na psihološkoj razini. Umiruje, povećava osjećaj prisutnosti u tijelu i poboljšava raspoloženje.

 

Kako pravilno izvoditi suho četkanje?

Najvažnije pravilo koje treba zapamtiti je da se uvijek četka u smjeru srca, počevši od ekstremiteta.

Masaža se započinje na desnom stopalu i nastavlja dugim, ravnim potezima prema gore, preko potkoljenice i natkoljenice. Zatim se kružnim pokretima nježno masiraju bedra i stražnjica. Postupak se ponavlja na lijevoj nozi.

Nakon nogu, prelazi se na ruke, prvo desna, pa lijeva. Četkajte od dlana prema ramenu, vanjsku pa unutarnju stranu ruke. Trbuh se masira u smjeru kazaljke na satu, prateći prirodan smjer probave. Od donje desne strane prema gore, zatim preko rebra i dolje na lijevu stranu.

Prsa se četkaju vrlo nježno, također kružno, a leđa se četkaju odozdo prema gore, najbolje pomoću četke s dugom drškom.

Nakon masaže, kožu je potrebno nahraniti bogatim uljem ili hranjivim losionom. Ako ste se četkali prije tuširanja, nanošenje njege slijedi nakon što se koža očisti.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli By Luana Garcia | Lymphatic Expert LA (@purawellness.studio)

Kada je najbolje vrijeme za suho četkanje?

Idealno vrijeme za ovaj ritual je ujutro, odmah nakon buđenja. Suho četkanje razbuđuje tijelo, potiče cirkulaciju i priprema vas za dan. Učinak je još bolji ako masažu izvodite na svježem zraku, pokraj otvorenog prozora ili u dobro prozračenoj prostoriji.

Koliko često i koliko dugo četkati?

Za cijeli tretman dovoljno je odvojiti pet minuta. Svakom dijelu tijela treba posvetiti pažnju, ali izbjegavajte prekomjerno četkanje istog područja.

Dva do tri puta tjedno je sasvim dovoljno kako ne biste iritirali kožu. Ako imate normalan tip kože, suho četkanje možete provoditi svakodnevno. No ako vam je koža osjetljiva, preporučuje se dva do tri puta tjedno.

 

Kada se suho četkanje ne preporučuje?

Unatoč brojnim prednostima, postoje situacije u kojima treba biti oprezan. Ako imate vrlo osjetljivu kožu, vidljivo crvenilo, upale, ekcem, akne, opekline od sunca ili bilo kakve otvorene rane, suho četkanje treba izbjegavati. Također, ne bi se smjelo četkati preko madeža, bradavica, proširenih vena ili bilo kakvih nepravilnosti na koži. U slučaju nedoumica, najbolje je konzultirati se s dermatologom.

Kako odabrati pravu četku za masažu?

Kvaliteta četke igra ključnu ulogu u učinkovitosti i ugodi tretmana. Ako vam grublje četke izazivaju neugodu, birajte one s mekšim vlaknima, primjerene osjetljivoj koži. Četke mogu biti izrađene od prirodnih vlakana, sintetičkih materijala ili čak od životinjske dlake poput svinjske.

Važno je i da vam četka dobro leži u ruci – modeli s trakom za zapešće ili dugom drškom idealni su za samostalnu masažu leđa.

Bez obzira na tip kože, suho četkanje je jednostavna i prirodna praksa koja ne zahtijeva skupe proizvode, a može donijeti velike promjene. Isprobajte ga već sutra, možda postane vaš omiljeni jutarnji ritual.

 

 

Bez stresa i s više prihoda: Mostarski model za iznajmljivanje širi se regijom

Ljeto je vrijeme kad se ulice pune, apartmani, kuće i vile popunjavaju, a vlasnici smještaja svakodnevno balansiraju između gostiju, rezervacija, čišćenja, klikova i svakodnevne komunikacije. Ne treba ni reći koliko je upravo zbog toga, za mnoge koji se bave iznajmljivanjem smještaja, ljeto najstresniji period u godini. I to je tako, sve dok ne upoznate ljude koji su odlučili da turistička sezona više ne mora nužno značiti i stres za iznajmljivače smještaja u Mostaru, okolini, a sada u Bosni i Hercegovini, te regiji.

Iz Mostara do regije – model koji daje rezultate

Riječ je o ekipi iz Mostar Property Managementa, koja svoje znanje širi i na zemlje regije, ali pod drugim imenom – Hit Booker. – hit-booker.com

U samo nekoliko godina ova domaća agencija promijenila je pravila igre u upravljanju privatnim smještajem. Bez mnogo priče, velikih najava i s puno rada i truda okupili su tim stručnih ljudi, uveli napredne digitalne alate i ponudili ono što je svakom iznajmljivaču najdragocjenije, a to je vrijeme, sigurnost i prihod.

Zato, ako se pitate kako je moguće ”odraditi” sezonu bez stresa i kapljica znoja, jer (ipak) se bavite iznajmljivanjem smještaja turistima, način postoji i što je najvažnije uspješno funkcionira.

Naime, njihova mreža upravlja stotinama apartmana, kuća i vila, ne samo u Mostaru, već i u okolini, a sada poslovanje šire i prema Sarajevu, Neumu, Trebinju, Banja Luci, pa čak i obali Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Način kako rade je, ističu jednostavan, a to je: vlasnik odmara, oni rade sve ostalo. To ‘ostalo’ podrazumijeva komunikaciju s gostima, vođenje rezervacija i dinamičko određivanje cijena.

Stotine klijenata i odmor bez stresa uz siguran prihod

Upravo takav pristup im je donio povjerenje nekoliko stotina klijenata, ali i nešto mnogo važnije, a to su rezultati. Vlasnici koji su nekad brinuli o svakom dolasku sada prate statistike s mobitela, a sezona im više ne znači iscrpljenost, nego priliku za odmor i siguran prihod.

Danas pak iz Mostara i Hercegovine kreću korak dalje, šire se, i s Hit Bookerom u regiji imaju velike planove.

”Odlučili smo se da napravimo iskorak, te osim Mostara i okoline, ponudimo ljudima izvan Bosne i Hercegovine mogućnost da ljeto provedu bez stresa, da odmaraju a da mi brinemo o iznajmljivanju njihovog smještaja. Cilj nam je da ponudimo isti mir, sigurnost i profesionalnost iznajmljivačima u drugim dijelovima regije, koji se još uvijek sami bore s kaotičnim sezonskim ritmom”, kazali su.

Hit Booker: Pristup klijentima je isti – bez praznih obećanja

”Hit Booker je ime pod kojim ćemo raditi u regiji, a na domaćem tržištu ostajemo Mostar Property Management. Ono što sigurno nećemo promijeniti jeste pristup klijentima. Mi radimo bez pretenzija i bez praznih obećanja, samo uz jasnu misiju, a to je da sezona za iznajmljivače ne bude izvor stresa, nego vrijeme kada mogu odmarati i uživati u plodovima svog rada”.

Vrijedna ekipa je do sada upravljala stotinama objekata različitih kapaciteta, od apartmana u starim gradskim jezgrama do luksuznih vila, kombinirajući lokalno iskustvo s najsuvremenijim tehnologijama i digitalnim alatima za booking i marketing.

Umjetna inteligencija koja povećava prihod, a smanjuje obaveze

”Imamo godišnji rast od 100%, a u radu koristimo najsuvremenije tehnologije za upravljanje smještajem, što nam omogućava optimizaciju poslovanja, vidljivost na globalnim platformama poput Airbnb-a, Booking.com-a, Expedije i drugih. Među prvima u regiji smo počeli koristiti umjetnu inteligenciju i napredne softvere. Ovi alati omogućavaju povećanu vidljivost, automatsko odgovaranje na poruke gostiju, dinamičko određivanje cijena u realnom vremenu, generiranje preciznih izvještaja o poslovanju, welcome poruke s ponudom i još mnogo toga”, poručili su.

Rezultat je optimizirano poslovanje, povećan broj rezervacija i maksimaliziran prihod i to sve bez dodatnog angažmana iznajmljivača. Korištenjem ovih tehnologija, Hit Booker vlasnicima smještaja nudi osjećaj sigurnosti, jer sve funkcionira besprijekorno i profesionalno, čak i kad oni odmaraju.

Uspjeh je kada vlasnik ne brine

U vremenu kada je digitalna transformacija postala nužnost, a gosti sve zahtjevniji, ovi ljudi iz Mostara pokazuju da lokalna stručnost, iskustvo i korištenje najnaprednijih digitalnih alata mogu ići ruku pod ruku.

”Naš uspjeh nije samo u brojkama, nego u osmijehu vlasnika smještaja koji po prvi put može reći: ‘Ove sezone, ja konačno ne brinem.’ ”

HVO je imao ključnu ulogu u “Oluji”

Foto: Ilustracija

Zajedničko djelovanje Hrvatske vojske i vojske Hrvata iz Bosne i Hercegovine (Hrvatskog vijeća obrane) u završnim operacijama Domovinskog rata, od studenog 1994. do listopada 1995. predstavlja razdoblje u kojem su se odvijale operacije širokih razmjera, u Republici Hrvatskoj na području od Jasenovca do Knina te u Bosni i Hercegovini od planine Dinare do rijeke Vrbas na istoku, te do rijeke Sane na sjeveru, na ukupnoj površini od preko 10 000 kilometara kvadratnih koje su dovele do kraja rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te omogućile potpisivanje konačnog mirovnog sporazuma.

Okončanjem borbenih djelovanja u operaciji Ljeto 95 (od 25. do 29. srpnja) ostvareni su svi planom zadani ciljevi. Poražene su postrojbe 2. krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske, presječena je prometnica Knin-Drvar čime su snage Srpske vojske Krajine u sjevernoj Dalmaciji dovedene u poluokruženje, te je područje od 1600 km2 stavljeno pod nadzor HV-a i HVO-a. Pozitivan ishod Ljeta 95 dao je veliku stratešku prednost hrvatskim snagama nad SVK, što će doći do izražaja u operaciji Oluja.
– Tekst se nastavlja ispod oglasa –

Kao najveća oslobodilačka operacija hrvatskih snaga, Oluja je dobila mnogo veću pozornost u javnosti u odnosu na ostale operacije u razdoblju 1994 – 1995.. Ipak Oluju treba shvaćati kao kontinuitet oslobodilačkih operacija hrvatskih snaga koje se vode od kraja 1994.g. s kojima zajedno čini jednu operacijsku cjelinu. Izuzetno je važan zadatak koji su u Oluji obavili Zborno područje Split HV-a i HVO.

Glavni cilj Operacije za ZP Split bio je grad Knin kao političko i vojno središte RSK. Zbog toga je planirano energičnim udarom glavnih snaga (4. i 7. gardijske brigade) smjerom Bosansko Grahovo – Knin razbiti neprijateljske snage na prvoj crti obrane, presjeći komunikaciju Knin – Gračac, te nakon toga osloboditi Knin.

Snage s kojima je ZP Split raspolagalo uoči Oluje brojale su ukupno 32 000 ljudi raspoređenih u dvije gardijske brigade (4. i 7.), dvije gardijske bojne (2. bojna 9.gbr i 81. gardijska bojna), dvije pričuvne brigade (112. i 144. brigada), jednu ročnu brigadu (113.), jednu brigadu PZO (204.) šest domobranskih pukovnija (7., 15., 134., 142., 6., i 126.), dva topnička divizijuna (14. i 20.), jedan protuoklopni divizijun (11.) i sve postrojbe HVO-a raspoređene od Grahova do Kupreških vrata. Omjer snaga po hrvatsku stranu je bio najpovoljniji u odnosu na prethodne operacije. Tako je u ljudstvu omjer bio 2,1 : 1, u oklopništvu 1,1 : 1 i u topništvu 1,3 :1.

S druge strane neprijatelj Zbornog područja Split bio je Sjevernodalmatinski korpus SVK sa sjedištem u Kninu. Korpus (koji je to bio samo po imenu) je u svom sastavu imao dvije motorizirane brigade, dvije lake brigade, dvije pješačke brigade te topničko-raketne postrojbe.

Provedbu operacije ZP Split je započelo 4. kolovoza u ranim jutarnjim satima. Početni napadi su probili crtu obrane Kninskog korpusa na svim planiranim pravcima a veći dio njegovih postrojbi se brzo i bez borbe povukao. Dinamika kojom su hrvatske snage izvodile operaciju bila je takva da neprijatelj nije mogao uspostaviti znatniji otpor po dubini nakon što mu je prva crta probijena, pa se otpor srpskih snaga pretvorio u niz nepovezanih i slabo usklađenih obrambenih akcija.

Tijekom 4. kolovoza napravljeni su taktički pomaci na bojišnici s kojima su stvoreni uvjeti da se sljedećeg dana provede napad na Knin. Drugog dana operacije tu su zadaću dobile 4. i 7. gardijska brigada kao izdvojenu operaciju. Oslobađanje Knina je započelo ujutro u 05.00 sati i završilo do 11.00 sati, čime je ostvaren temeljni cilj operacije nakon kojeg je neprijateljski otpor postajao sve slabiji pa se u toku dana pokretanjem postrojbi prešlo u gonjenje razbijenih snaga SVK. Budući da je 5. kolovoza ZP Split provelo većinu svojih zadaća, sljedeća dva dana intenzitet borbenih djelovanja bio je slabiji, a pobunjeni Srbi su se preko Otrića povukli u BiH. 8. kolovoza hrvatske snage su izbile na državnu granicu čime je ZP Split u cjelosti ostvarilo postavljene zadaće u operaciji Oluja.

U četiri dana napadne operacije postrojbe ZP Split oslobodile su Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Vrliku, Kninski korpus SVK je potpuno poražen i oslobođeno je područje od oko 4000 km2. Od ključnog značaja za uspjeh operacije bilo je ovladavanje istaknutim objektima oko Knina i primjena obuhvatnog manevra pri samom napadu na grad čime su hrvatske snage u Knin ušle sa sjeverne strane preko Dinare iza leđa snagama pobunjenih Srba.

Što se tiče HVO-a, njegova se uloga u Oluji najčešće ne spominje. Razlog za to je najvjerojatnije u usmjeravanju pozornosti na snage koje sudjeluju u napadnom djelovanju dok se snage u djelatnoj obrani, čiji je značaj također vrlo bitan, vrlo često zanemaruju.

U vrijeme izvođenja operacije, dvije gardijske brigade HVO-a angažirane su za obranu Livanjskog polja i Glamoča, a snage Zbornog područja Tomislavgrad nastojale su iskoristiti uspjeh operacije za zaposjedanje povoljnijih položaja na kupreškom dijelu bojišta.

Cilj je bio ovladati dominantnim kotama, staviti pod vatreni nadzor područje Kupres – Šipovo i stvoriti uvjete za daljnje napredovanje prema Šipovu i Jajcu. 2. i 3. gardijska brigada HVO-a su 4. kolovoza započele s napadom, a sljedećih nekoliko dana su napravile manje pomake te na taj način vezale za sebe snage 2. krajiškog korpusa VRS čime je spriječena mogućnost njegove pomoći SVK. Ocjena uloge snaga Hrvatske Republike Herceg Bosne od strane samog zapovjednika ZP Split, generala-bojnika Ante Gotovine vjerovatno je najadekvatnija za vrednovanje njihovog doprinosa:

Istočno od Bosanskog Grahova, duž crte bojišta nalazile su se ostale djeladbeno podređene snage 1., 2. i 3. gardijske br. HVO, Specijalne postrojbe MUP-a HR Herceg Bosne i ostale domobranske postrojbe koje su također uspješno u djelatnoj obrani obavile svoj dio zadaće i ni jednog trenutka nisu dovele u pitanje stabilnost dostignute crte u prethodnoj operaciji Ljeto 95.

Ako se ovome doda važnost kontinuiteta djelovanja hrvatskih snaga od kraja 1994.g. u operacijama koje su omogućile izvedbu Oluje, značaj hrvatskih snaga iz Herceg-Bosne se može okaraterizirati kao ključan za poduzimanje oslobodilačkih operacija i njihov pozitivan ishod.

Liga MZ Mostara: Večeras u polufinalu Rodoč i Avenija, te Ilići i Centar 2

Liga mjesnih zajednica Grada Mostara ulazi u samu završnicu – večeras su na rasporedu polufinalne utakmice koje će odlučiti tko će igrati za prestižnu titulu najbolje mjesne zajednice u gradu na Neretvi.

U prvom polufinalu snage će odmjeriti Rodoč i Avenija, dok će se u drugom susretu sučeliti Ilići i Centra 2. Inače, Rodoč, Ilići i Centar 2 već su ranije osvajali ovo natjecanje, dok Avenija to ranije nije uspjevala. Plasman u finale vjerojatno odlučivati će nijanse – ili trenutak inspiracije pojedinca. Publiku na igralištu kod Desete osnovne škole očekuje prava nogometna poslastica. Svaka od ekipa ima svoje adute, a sve upućuje na to da će tribine biti ispunjene do posljednjeg mjesta.

Prije seniorskih susreta, od 20 sati, igrat će se i polufinala turnira mladih. Prvo će se sastati Ilići i Bijeli brijeg, a potom Bijelo Polje i Balinovac.

Seniorski polufinalni dvoboji na rasporedu su od 21:30 sati.

Organizatori su i ove večeri pripremili bogatu tombolu s više od 20 nagrada, među kojima su dres Zrinjskog i nogometna lopta, dok je za finalnu večer najavljen glavni zgoditak – dvije povratne avionske karte za München. Uz odličan nogomet, publika će moći uživati i u roštilju te dobroj kapljici.

Večeras nas čeka prava mostarska ljetna večer – puna sporta, druženja i odlične atmosfere.

Josip iz Imotskog preživio bez infuzije: Napokon otpjevao “Moj dida i ja” na Thompsonu

Josip Rašić iz Imotskog, koji je postao viralan pjevajući “Moj dida i ja” s infuzijom na koncertu u Zagrebu, sinoć je u Sinju napokon otpjevao pjesmu na nogama – bez infuzije, ali s jednakom strašću.

Nakon što je prije mjesec dana postao viralni hit pjevajući Thompsonovu pjesmu “Moj dida i ja” dok je primao infuziju na koncertu na zagrebačkom Hipodromu, Josip Rašić iz Imotskog sinoć je doživio ispunjenje – pjesmu je otpjevao iz sveg glasa, bez infuzije, na koncertu u Sinju, piše jabuka.tv.

Podsjetimo, video u kojem Josip leži na bolničkom krevetu s iglom u ruci, a iz sveg glasa pjeva stihove omiljene domoljubne pjesme, obišao je društvene mreže i izazvao oduševljenje diljem regije. Objavili su ga Imocki crnjaci, a komentari su nizali riječi podrške i divljenja.

Simbol upornosti i ljubavi prema domovini – čak i kad ti ruka visi s infuzije, pisali su tada korisnici Instagrama i TikToka.

Na stranici Imocki crnjaci 2.0 nedugo nakon toga objavljena je i pozadina cijele situacije – Josip je testiran na alkohol i droge, bio je negativan, a liječnici su zbog zabrinjavajućeg stanja posumnjali čak i na moždani udar te ga hitno prebacili na CT glave.

No, kako sada znamo – Josip je dobro. I sinoć, na Thompsonovu koncertu u Sinju, bio je ponovno među publikom. Ovaj put – bez infuzije, ali s jednakom strašću. Kad je krenula “Moj dida i ja”, Josip je pjevao kao i prvi put – glasno, emotivno i iz srca.

Da se nikada ne zaboravi 1905 godina: Kako je osnovan HŠK Zrinjski

HŠK Zrinjski je osnovan u Mostaru daleke 1905. godine.

Pojedini kroničari sportske povijesti žele da ospore tu činjenicu, njihovi motivi su različiti a nama dobro poznati. Istina je da su tih godina, s početka 20. stoljeća netom osnovani športski klubovi bili miljama daleko od profesionalnih jer su tek bili u svom nastanku.

Nogomet još uvijek nije bio poznat široj javnosti, a mnogi Mostarci su tih godina prvi put i vidjeli ono što danas nazivamo nogometnom loptom. Te davne 1905. godine na ovim našim prostorima običaj nije bio da se nogometni klubovi osnivaju i registriraju kako se to radi danas tj. popunjavanjem različitih obrazaca i ispunjavanjem brojnih uvjeta sukladno administrativnim propisima iz sportske oblasti. U to doba još uvijek nisu postojali ni sportski savezi. Ipak, određeni oblik organizacije svakako je postojao.

Pretpostavka je da su u organizacijskom smislu u osnivanju Zrinjskog u određenoj mjeri pridonijeli i crkveni dužnosnici. Naime, pod njihovim okriljem osnovana su brojna društva pa tako i Hrvatsko glazbeno-pjevačko društvo Hrvoje. Upravo je u prostorijama mostarskog „Hrvoja” hrvatska mladež na čelu s profesorom Kuštrebom osnovala HŠK Zrinjski. Klub nije odmah od osnutka nosio spomenuto ime već se prvotno zvao „Đački športski klub”, a kasnije i „Gimnazijalni nogometni klub Zrinjski”.

To nije ništa neobično jer je i u Hrvatskoj u studenom 1903. godine osnovan nogometni klub koji je prvotno nazvan „Akademski ŠK”, ali koji je brzo preimenovan u Hrvatski akademski športski klub (HAŠK). Nakon Zagreba lančanom reakcijom osnivaju se klubovi i u drugim mjestima, pa je već 1904. godine u Rijeci osnovana Olympia SC te u Zagrebu još jedan klub-Concordia. Povećavanjem broja klubova i općenito porastom interesa za nogometom 1909. godine osniva se Hrvatski športski savez, da bi se tek 1919. u Zagrebu osnovao Jugoslavenski nogometni savez.

Što se dogodilo 1905. godine u Mostaru? Vođeni trendovima sa zapada i nakon osnivanja HAŠK-a u Zagrebu ovdašnja hrvatska mladež okuplja se u domu „Hrvoja” i osniva Đački športski klub. U to doba dovoljno je bilo okupiti lokalnu intelektualnu elitu, održati osnivačku skupštinu, afirmirati zainteresiranu mladež, odabrati jedanaest nogometaša, pronaći im suparnike te odigrati utakmicu pred gledateljima. Godina u kojoj je odigrana prva utakmica pred mostarskim gledateljima, prema tadašnjem običaju smatrala se ujedno i godinom osnutka tog nogometnog kluba. Nogomet kao igra postaje sve popularnija, vremenom se osnivaju drugi nogometni klubovi i ustrojava se savez.

U knjizi „Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941.” kao godina osnivanja GNK Zrinjski navodi se 1910., u monografiji „Zrinjski” iz 1993. godine na fotografiji uz prezentirane nogometaše Zrinjskog nalazi se i grb kluba u čijem središtu je istaknuta 1912. godina. U istoj toj monografiji prezentiran je članak iz hrvatskog Almanaha Zagreb u kome se iz neznanja kao godina osnutka pak navodi 1922. godina. Sve to stvara određenu konfuziju, ali je i lako za objasniti. Kada je 1905. osnovan HŠK Zrinjski u Mostaru nije bilo drugih klubova, nije bilo saveza niti su u početku registrirane odigrane utakmice. Osim toga, Austrougarska nije bila blagonaklona prema organiziranju nogometnih klubova što je potrajalo sve do njenog raspada. Ali pred Prvi svjetski rat Austrougarska ima važnijih problema pa se ipak počinje ozbiljnije raditi na tom planu.

Klubovi se počinju formirati pa se na jednom mjestu kao godina osnutka Zrinjskog navodi 1910., a u drugim izvorima 1912. godina. Dolazi Veliki rat zahvaljujući kojem nogomet pada u drugi plan. Nakon završetka rata ustrojava se Kraljevina SHS čiji činovnici vjerojatno sve prethodno anuliraju i nogometnu ligu ustrojavaju na način da klubovi moraju izvršiti svoju registraciju po novim pravilima ukoliko žele imati pravo nastupa. Sve ono što je postojalo ranije, za njih je predstavljalo samo nacionalna športska društva, a nipošto nogometne klubove. Stoga se u pojedinim izvorima pojavljuje i 1922. godina.

Geneza Zrinjskog je po svemu sudeći išla ovim slijedom. Neosporna je činjenica kako je hrvatska mladež 1905. godine osnovala preteču HŠK Zrinjski odnosno „Đački športski klub”. Klub je 1910. godine promijenio ime u „Gimnazijalni športski klub Zrinjski” da bi konačno 1912. dobio naziv koji nosi i danas-HŠK Zrinjski. Stoga se u različitim izvorima navodi drugačija godina osnutka kluba.

Pošto danas pojedini imaju zamjerke na nacionalni prefiks u nazivu kluba samo spomenimo kako su nakon Zrinjskog u Sarajevu 1913. osnovani klubovi naziva Muslimanski ĐSK i Jevrejski SK Hakoah, u Beogradu LK Velika Srbija, u Mostaru Muslimanski omladinski športski klub Jedinstvo, s tim da je HŠK Zrinjski nakon prisilne zabrane jedini obnovio rad koristeći svoje izvorni naziv.

Danas Zrinjski niže brojne uspjehe okrunjene višestrukim titulama prvaka Premijer lige. U klubu su igrali nogometaši poput Luke Modrića, Zorana Rajovića, Tonija Šunjića, Lamine Diarra, Petra Sučića, te igrači i treneri Blaž Slišković, Mario Ivanković, i brojni drugi ništa manje kvalitetni igrači i treneri koje je nemoguće sve poimenično navesti.

S druge strane načinjena je samo jedna monografija napisana sada već davne 1993. godine, i to ponajprije zahvaljujući entuzijazmu gosp. Marina Topića i njegovih suradnika. A kako dobro konstatira jedan vjerni pratitelj kluba: „HŠK Zrinjski ne da je zaslužio novu monografiju, već i da se o njemu snimi dokumentarni film”. Stoga ohrabruje činjenica kako više osoba svakodnevno posjećuje Narodnu knjižnicu HNŽ radi prikupljanja podatka i građe za novo izdanje monografije o HŠK Zrinjski.

HŠK Zrinjski je svojom dugom tradicijom, burnom prošlošću i prije svega višestrukim uspjesima uistinu to zaslužio!

Nino Rotim/HERCEGOVINA.in

Stravična nesreća u BiH: Pijan udario ženu koja je poginula na licu mjesta

Foto: Ilustracija

Rano jutros u 3:34 u Živinicama, smrtno je stradala pješakinja koju je vozilom usmrtio vozač iz Kladnja u alkoholiziranom stanju, piše “Avaz” nakon što je informaciju potvrdio MUP TK. Vozač je priveden u službene prostorije PU Živinice.

– Dana, 5.8.2025. godine oko 03:45 sati na dijelu magistralnog puta M 18, grad Živinice (u blizini Omege) dogodila se prometna nezgoda u kojoj je V.H., rođen 1999. godine iz Kladnja upravljajući putničkim motornim vozilom “Passat” ostvario kontakt sa pješakinjom (2006) koja je smrtno stradala.

Izvršenim alkotestiranjem vozača utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu od 0,94 promila. Vozaču je oduzeta sloboda i isti je priveden u službene prostorije PU Živinice.

Thompson održao koncert u Sinju na kome se okupilo preko 150.000 ljudi

Marko Perković Thompson održao je sinoć na sinjskom Hipodromu koncert na kojemu se prema procjenama organizatora okupilo više od 150 tisuća ljudi.

Koncert, koji je počeo s jednim satom zakašnjenja zbog velike posjećenosti i dolaska velikog broja ljudi u posljednji trenutak, završio je nešto iza 1 sat ujutro.

Gužve i prometni kolapsi zabilježeni su prije koncerta i do 20 kilometara izvan grada, a nastavili su se i tijekom noći kada se publika počela razilaziti nakon koncerta.

Koncert je otvoren pjesmama ”Ustani iz sjene, ”Ravnoteža” i ”Dolazak Hrvata”, a publika je Thompsonov izlazak na pozornicu dočekala ovacijama.

Pjevač se obratio okupljenima, osvrnuvši se na nagađanja o tome tko stoji iza njegovih nastupa i okupljanja publike. “Neki spominju moćne organizacije, stranke, pojedince, Crkvu… ali večeras pokažimo da iza nas stoji nešto puno veće – moć ideje koju slijedimo, moć vrijednosti koje živimo i moć Božje providnosti. To ćemo i dalje slijediti, hrabro i bez kompromisa”, rekao je.

U nastavku je izveo pjesme “Geni kameni”, “Vjetre s Dinare”, “Neću izdat ja”, “Moj Ivane”, “Prijatelji” i “Bojna Čavoglave”.

Počinje izgradnja dionice Mostar jug – Buna: Evo kuda ide nova trasa autoputa

Prošlo je točno deset mjeseci od potpisivanja ugovora za poddionicu tunela Kvanj – Buna, koja je dio dionice Mostar jug – Buna na autocesti Koridora 5C. Izvođač radova bio je obvezan provesti šestomjesečnu fazu projektiranja, a zatim započeti građevinske radove.

JP “Autoceste Federacija Bosne i Hercegovine” potvrdilo je Dnevnom avazu da se na gradilištu te poddionice odvija niz aktivnosti, od projektiranja do pripremnih radova.

Poddionica tunela Kvanj – Buna duga je 5,25 kilometara i počinje na otvorenoj trasi prije ulaska u tunel Kvanj. Tunel je projektiran kao dvocijevni: desna tunelska cijev duga je 2.645 metara, a lijeva 2.720 metara.

Trasa prolazi kroz brdo Kvanj, zatim prelazi vijadukt Rotimski potok duljine 330 metara i završava u Stanojevićima, neposredno prije odmorišta Rotimski potok, gdje se spaja s već izgrađenom dionicom Buna – Počitelj, podsjećaju iz “Autocesta”.

Neposredno prije završetka ove podjele planirana je izgradnja nadvožnjaka Rujevica duljine 44 metra, kako bi se omogućila nesmetana komunikacija između naselja Stanojevići i Gubavica. Također, planirana je izgradnja spojne ceste na relaciji Buna – Rotimlja, duljine 1.414 metara, s privremenom naplatnom kućicom.

Kada su u pitanju trenutne aktivnosti, “Autocesto” navodi da je u tijeku izrada glavnog projekta za skupine od A do G. Na terenu se provode brojni pripremni radovi, uključujući geodetska snimanja nultog stanja terena i čišćenje površine.

Na vijaduktu Rotimski potok gradi se pristupna cesta, kao i platoi za temelje stupova i upornjaka. Kod tunela Kvanj u izgradnji su pristupne ceste za južni i sjeverni portal tunela. Izvođač radova je konzorcij koji čine “China Road and Bridge Corporation”, “Azvirt Limited Liability Company” i “Hering” d.d. Široki Brijeg.

Vrijednost ugovora za izgradnju poddionice tunela Kvanj – Buna iznosi 125.231.549,16 eura bez PDV-a. Financiranje je osigurano ugovorom o zajmu s Europskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Europske unije u okviru Agende povezivanja kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

“Autocesto” naglašava da je izgradnja autoceste na Koridoru 5C u Federaciji Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme intenzivirana te da je osiguran kontinuitet u provedbi velikih infrastrukturnih projekata. Novi zamah dan je odlukom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kojom su odobrena dodatna sredstva za izgradnju 9,2 kilometra autoceste na Koridoru 5C, konkretno poddionice Mostar jug – tunel Kvanj, koja predstavlja sjeverni dio dionice Mostar jug – Buna.

Podjela počinje petljom Mostar jug, koja se nalazi u neposrednoj blizini mostarske zračne luke i spaja autocestu s autocestom M6.1, koja spaja autocestu s južnim dijelom Mostara. Nakon petlje, trasa ide u blizini zračne luke, gdje je planirana izgradnja tunela. Nakon izlaska iz mostarskog tunela, koji je dug 232 metra, trasa prati postojeću željezničku prugu Mostar – Čapljina, kroz uski koridor prema jugu. Trasa zatim ide paralelno s mostarskom zračnom lukom, u smjeru naselja Ortiješ i Kosor, prateći pomoćnu pistu zračne luke na udaljenosti od 35 do 45 metara, prelazeći preko poljoprivrednih polja Ortiješa.

Dionica zatim prelazi rijeku Bunu mostom dugim 326 metara, nastavlja kroz poljoprivredno područje Malo Polje, prelazi rijeku Bunicu mostom dugim 211 metara, a zatim se vijaduktom Brijeg dugim 258 metara penje na brdo Hodbina – navodi “Autocesta Federacije BiH”.

Vojnikova ljubav: Sve što meni i mom srcu treba, to je zemlja ispod rodnog neba

VOJNIKOVA LJUBAV
Godine su učinile svoje,
nisam više onaj kao prije,
ali srce voli istim žarom,
tu se ništa promjenilo nije.
Još je lijepa isto ko’ ranije,
ta ljepota uvijek me privlači,
ja ne mogu zbog nje nigdje poći,
sve mi ona u životu znači.
Pitaju me otkud kosa sjeda,
što uradih od svoga života,
u pogledu još se jasno vidi,
da iz njega izvire dobrota.
Mladost moja prošla je brzinom,
u borbama i vihoru rata,
zbog toga je za voljenu ženu,
srce moje zatvorilo vrata.
Sve što meni i mom srcu treba,
to je zemlja ispod rodnog neba,
zavjet sveti za nju položio,
tu se rodih i tu ostario.
KATARINA ZOVKO IŠTUK
Mostar 14. rujna 2020.

Drama u BiH: Četiri sata čekao mladu koja se nije pojavila

Svadbeno slavlje u Bužimu je umjesto radosti i veselja, donio tugu i razočarenje.

Mladoženja Muhamed Š., čekao je svoju izabranicu Mejru V. više od četiri sata, ali se ona nije pojavila.

Mlada nije samo izostala s vlastite svadbe, već nakon toga nije uputila nijednu poruku, poziv niti bilo kakvo objašnjenje. Okupljeni svatovi, porodica i prijatelji ostali su bez riječi, piše Dnevni Avaz.

– Mejra je obećala brak, a onda nas ostavila na cjedilu. Nije samo povrijedila mog sina, već i nas, roditelje, svatove, sve koji su se iskreno radovali. Teško je riječima opisati osjećaj kada stojiš pred cijelim svijetom, a mlada ne dolazi – kazala je članica porodice nesuđenog mladoženje.

Priča je preplavila društvene mreže, izazvavši lavinu reakcija, a većina komentara izražava snažnu podršku Muhamedu i njegovoj porodici, osuđujući postupak mlade.

Mladoženja, iako slomljen, pokazao je dostojanstvo i dostojno primio podršku građana.

Dubrovnik pod opsadom turista: U kući otvorio javni WC, a poruka na vratima sve zbunila

Dubrovnik: Zbunjujuća poruka na vratima. Dubrovački vjesnik

U Dubrovniku, gradu koji tijekom ljeta “puca po šavovima” zbog ogromnog broja turista, pojedini stanovnici našli su način da iskoriste situaciju – otvaraju privatne toalete unutar svojih domova.

Na fotografiji koju je objavio Dubrovački vjesnik vidi se kućni ulaz u Ulici između Polača, s natpisima koji vode ka ženskom (lijevo) i muškom (desno) toaletu, te upozorenjem na engleskom jeziku: “Do not use without permission” (“Ne koristite bez dozvole”).

Nije poznato da li se korištenje naplaćuje, kako izgledaju prostori unutra niti na koji način se dobija dozvola, ali očigledno je da su stanari prepoznali tržišnu priliku.

Službeni WC-i

Javne toalete u Dubrovniku održava preduzeće Čistoća d.o.o., koje upravlja objektima na više lokacija – Peskarija, Pile, Ploče, pijaca u Lapadu i park Luja Šoletića u Gružu.

Kako navodi direktorica firme Mihaela Mikulandra, „javni toaleti na Pilama, Pločama i Peskariji rade 24 sata dnevno tijekom cijele godine, a cijena korištenja iznosi 1 euro“. Plaćanje je moguće kovanicama ili karticom. S druge strane, zahodi na pijaci u Lapadu i u parku u Gružu su besplatni i dostupni tokom dana.

Privatni zahodi nisu novost

U mnogim državama, privatni toaleti su uobičajena pojava – na željezničkim stanicama, aerodromima, pumpama i u tržnim centrima. Njima najčešće upravljaju privatne firme koje održavaju higijenu i naplaćuju korištenje. Takvi objekti često su i čišći i moderniji od onih koje vodi lokalna uprava.

U Hrvatskoj, restorani, kafići, pumpe i plaže najčešće imaju ugovorene firme za održavanje sanitarija. Ipak, svaki pojedinac koji želi otvoriti javni toalet mora zadovoljiti tehničke i sanitarne uvjete i pribaviti potrebne dozvole.

Za sada nije poznato da li je toalet iz Ulice između Polača službeno prijavljen ili je riječ o neslužbenoj inicijativi. No jedno je jasno – kada gradska infrastruktura ne može da odgovori na turistički pritisak, građani postaju snalažljivi, čak i kad je riječ o – nuždi.

Koncert Dalmatina u četvrtak u amfiteatru Herceg etno sela u Međugorju

Omiljena dalmatinska grupa Dalmatino 7. kolovoza u 21 sat dolazi u amfiteatar Herceg Etno sela u Međugorje na koncert koji će spojiti emocije i bezvremenske hitove.
Splićani koji već 30 godina oduševljavaju publiku pjesmama poput „Lozje“, „Ditelina s čet’ri lista“ i „Dajem ti rič“ hercegovačkoj publici donose i najnoviji emotivni singl „Di Si Željo Dosad Bila“ – baladu koja na poseban način spaja tradicionalni dalmatinski zvuk i suvremeni aranžman.
U prodaji je posljednji kontingent ulaznica. Kupiti se mogu na blagajni Herceg Etno sela, info pultu Mepas Mall-a u Mostaru, te online putem entrio.ba
„Veselimo se dolasku u Hercegovinu, ovo je poseban kraj s publikom koja zna cijeniti pravu pjesmu i emociju. Spremili smo večer punu naših starih hitova, ali i novih pjesama koje jedva čekamo otpjevati uživo!“ – poručuju članovi Dalmatina.
Dalmatino i ovog ljeta donosi ono po čemu je najpoznatiji – iskrene tekstove, autentičan dalmatinski duh i jedinstvenu koncertnu energiju koja povezuje sve generacije.

Europska unija odbila da sankcionira Izrael: Usprkos vršenju agresije na Gazu, dobit će milijune

Pojas Gaze. Anadolija

Europska unija nije prihvatila prijedlog da se Izraelu uvedu djelimične sankcije uskraćivanjem dijela novca programa Horizon Europe za ovu državu zbog agresije na Gazu.

Na online sastanku Radne grupe Maghreb, europske diplomate su kazali da nije bilo kvalifikovane većine među 27 veleposlanika država članica o donošenju ove odluke.

Prema prijedlogu, Izrael bi ostao bez 200 milijuna eura u budućim grantovima u sklopu ovog programa, koji je ukupno vrijedan 95 milijardi eura.

Međutim, čak i za ovu “minimalnu sankciju” nije bilo dovoljno podrške, te će Izrael i dalje imati pristup novcu iz ovog fonda.

Kao što je to bio slučaj i prethodni tjedan, nije osigurana podrška Njemačke i Italije, bez čijih glasova je nemoguće imati kvalificiranu većinu za ovakvu odluku.

S druge strane ovih država, koje preferiraju “dijalog s Izraelom”, stoje Francuska, Španjolska i Irska, koje su bile za usvajanje prijedloga. Neke države, poput Finske i Rumunjske, su i dalje “neodlučne.”

Kako su navele europske diplomate, stav većine je da se Izrael treba sankcionirati individualnim odlukama država članica EU, a kao primjer su naveli francusko priznanje nezavisne palestinske države.

Turisti koji žele u Ameriku uskoro bi mogli plaćati garanciju do 15.000 dolara za vizu

U novom viznom programu SAD, moglo bi biti potrebno polaganje garancije do 15.000 dolara za određene vize, a pilot program počinje za dva tjedna. Prema obavijesti vlade, cilj je smanjiti broj posjetitelja koji prekorače dozvoljeni boravak.

Nedostatne provjere

Program daje američkim konzularnim službenicima diskreciono pravo da uvedu obvezu polaganja garancije za posjetitelje iz zemalja s visokim stopama prekoračenja viza, prema obavijesti u Federalnom registru.

Garancije bi se također mogle primjenjivati na osobe iz zemalja u kojima se smatra da su provjere i sigurnosne provjere nedostatne, navodi se u obavijesti.

Počevši od 20. kolovoza, novi vizni program trajat će otprilike godinu dana, stoji u obavijesti. Konzularni službenici imat će tri opcije za iznos garancije kod podnositelj zahtjeva koji joj budu podvrgnuti: 5.000, 10.000 ili 15.000 dolara, s tim da će se u pravilu očekivati iznos od najmanje 10.000 dolara.

Sredstva će biti vraćena putnicima ako napuste SAD u skladu s uvjetima svoje vize, navodi se.

Sličan pilot-program pokrenut je u studenom 2020. godine, tijekom posljednjih mjeseci prvog mandata Donalda Trumpa, ali nije u potpunosti proveden zbog pada međunarodnih putovanja usljed pandemije, stoji u obavijesti.

Glasnogovornik State Departmenta naveo je kriterije prema kojima će se određivati zemlje koje će biti obuhvaćene, dodavši da se lista može ažurirati.

– Zemlje će se identificirati na osnovu visokih stopa prekoračenja viza, nedostataka u provjeri i sigurnosnom nadzoru, zabrinutosti zbog stjecanja državljanstva putem ulaganja bez zahtjeva za prebivalištem, te vanjskopolitičkih razmatranja – rekao je glasnogovornik.

Integritet vize

State Department nije mogao procijeniti broj podnositelja zahtjeva za vizu na koje bi ova promjena mogla utjecati.

Mnoge zemlje obuhvaćene zabranom putovanja koju je nametnuo predsjednik SAD Donald Trump također imaju visoke stope prekoračenja viza, uključujući Čad, Eritreju, Haiti, Mjanmar i Jemen.

Udruženje za putovanja SAD, koje predstavlja velike kompanije iz sektora turizma, procijenilo je da je “obuhvat pilot-programa viznih garancija ograničen, sa procijenjenih 2.000 podnositelja zahtjeva koji će biti pogođeni, vjerojatno samo iz nekoliko zemalja s relativno malim obimom putovanja u SAD.”

Brojne zemlje u Africi, uključujući Burundi, Džibuti i Togo, također su imale visoke stope prekoračenja viza, prema podacima američke Carinske i granične zaštite za fiskalnu 2023. godinu.

Odredba iz opsežnog paketa potrošnje koji je usvojio republikanski kontrolirani Kongres SAD u lipnju također uvodi “naknadu za integritet vize” od 250 dolara za svakoga kome bude odobrena neimigrantska viza, a koja bi potencijalno mogla biti refundirana onima koji poštuju vizna pravila. Ta naknada od 250 dolara stupa na snagu 1. listopada.

Stravičan slučaj: Uhićeno 12 osoba koje se sumnjiče za zlostavljanje starih osoba u domu

Talijanska policija. Facebook (Fotografija ne opisuje događaj iz teksta)

Na jugu Italije, u gradovima Noto i Raguza, policija je sprovela akciju u kojoj je uhićeno 12 osoba. Oni se sumnjiče da su vršili zlostavljanje i fizičko nasilje nad korisnicima dvije ustanove za stare u okrugu Pakino.

Ukupno 16 osoba je pod istragom zbog sumnje da su zlostavljale starije osobe i pacijente sa mentalnim smetnjama, prenose talijanski mediji.

Prema informacijama koje je objavila talijanska novinska agencija Ansa, nasilje je pretrpjelo 20 korisnika ovih socijalnih i zdravstvenih ustanova. Istraga, koju je koordinirao ured javnog tužitelja iz Sirakuze, pokrenuta je nakon što su građani podneli prijave o nehumanim uvjetima u kojima su pacijenti bili primorani da žive.

Ove prijave su ukazivale na to da su pacijenti sa smetnjama bili izloženi lošim uvjetima i lišeni adekvatne pomoći, što je dodatno alarmiralo nadležne organe.

Bijesni šumski požar: Više od 1.000 vatrogasaca na terenu, ima povrijeđenih

Šumski požar zahvatio je Kaliforniju, a na više od 72.000 hektara sa vatrenom stihijom se bori preko 1.000 vatrogasaca, objavio je ABC news.

Evakuacija stanovništva

U požaru su povrijeđene tri osobe, dok su vlasti izdale zapovjedi za evakuaciju u pogođenim područjima.

Požar je izbio u petak popodne u Nacionalnoj šumi Los Padres, kod Solvanga, u Kaliforniji i zahvatio je dijelove okruga Santa Barbara i San Luis Obispo.

Požar je do jučer zahvatio 72.460 hektara, dok je samo tri posto požara stavljeno pod kontrolu, priopćila je Kalifornijska vatrogasna služba.

Iako je požar uglavnom zahvatio područja sa gustim žbunjem i nepristupačnim terenom, dužnosnici navode da je ugroženo 460 objekata.

Požar je brzo rastao zbog specifičnih topografskih uvjeta, naročito u područjima sa travnatim terenima.

Tri osobe su povrijeđene tijekom požara, uključujući jednog civila sa opekotinama i dva radnika koji su povrijeđeni u incidentu sa prevrtanjem terenskog vozila, priopćili su dužnosnici.

Loš kvalitet zraka

U međuvremenu, upozorenje na loš kvalitet zraka ostaje na snazi za područje Kujama i ostatak okruga Santa Barbara, dok se uvjeti ne poboljšaju.

Vlasti su pozvale građane, naročito one sa srčanim ili plućnim oboljenjima, starije osobe, trudnice i djecu, da ne borave na otvorenom kada su koncentracije dima visoke.

Požar Giford se nalazi zapadno od požara Madre, koji je uništio više od 80.000 hektara i potpuno ugašen 26. srpnja.

U međuvremenu, dva nova požara izbila su u južnoj Kaliforniji. Požar Rosa u okrugu Riversajd zahvatio je više od 1.200 hektara, dok je Gold požar u okrugu San Bernardino zahvatio 348 hektara i još uvijek nije pod kontrolom.

(VIDEO) Jedno od najljepših obilježavanja VRO Oluja – Bakljada na Krčkom mostu

Spektakularni prizori s Krčkog mosta: 222 baklje, tisuće gledatelja, stotine brodica i ogroman ponos.

Slika koja je još jednom obasjala most i sve oko njega je i opet bila – veličanstvena

Ustrajni u jednom od najljepših obilježavanja VRO Oluja bili su i ove godine u udrugama Vavik Vjerna Kirija i Plavo-bjelo otok te u KN Armada – po deveti put za redom točno u 21 sat plamenom 222 baklje povezali su dva kraja Krčkog mosta i tako poslali unikatnu sliku odanosti žrtvi branitelja širom svijeta.

Bakljada je bila tim svečanija jer ove se godine obilježavala 30. godišnjica Oluje, ujedno i blagdana Dan pobjede i domovinske zahvalnost kao i Dana hrvatskih branitelja.

S obzirom da je vrijeme bilo povoljno, istina uz laganu, sporadičnu kišicu koja počela padati sat vremena prije bakljade, na svim mogućim pozicijama oko mosta, s krčke i kopnene strane okupilo se na tisuće gledatelja, a posebno je lijepa bila slika prepunih brodica koje su također okružile most kao što su duž obale Krka i oni upalili baklje i tako upotpunili sliku s mosta.

– Nije lako uskladiti tolike ljude i paljenje baklji, mnogo je posla na organizaciji, ali ponos i čast prema ljudima koji su dali svoje život za našu slobodu nema cijene, istaknuo nam je Kristijan Košćić, jedan od organizatora iz udruge Vavik vjerna Kirija koja je osnovana 2018. godine.

Jedno od najdražih mjesta okupljanja za gledanje bakljade je i uvala Črišnjeva.

S obzirom da je u njoj središte RŠD Jastog, lučica s velikim brojem komunalnih i komercijalnih vezova kao i po nadimku vlasnika Prdele nadaleko poznati ugostiteljski objekt, posjetitelja se natiskalo u stotinama, a prolazak automobilom do nje bio je skoro nemoguć sat vremena prije početka.

/

Slika koja je još jednom obasjala most i sve oko njega je i opet bila – veličanstvena. Zanosna i ponosna, kao i svi ljudi koji su je, neki i iz daleka, došli vidjeti, još jednom posvjedočiti spektaklu Oluje nad Kvarnerom i spontanim aplauzom zahvalili organizatorima.

Vjerujemo da će tako biti i iduće godine kad će se slaviti njezino jubilarno, deseto izdanje.

(FOTO&VIDEO) Na današnji dan HŠK Zrinjski svladao Tobol

Na današnji dan 2022. godine u Mostaru odigrana je prva utakmica trećeg pretkola Konferencijske lige između Zrinjskog i Tobola.

Zrinjski je fenomenalnim golmom Jankovića u 77. miniti pobjedio Tobol rezultatom 1:0.

HŠK Zrinjski: Čondrić, Ćorluka, Barišić, Magdić, Tičinović, Ilinković, Savić, Memija, Janković, Ćuže, Bilbija.

Tobol: Mokin, Zharynbetov, Malyy, Marochkin, Tomašević, Amanović, Tagybergen, Jovančić, Muzhikov, Deble, Tošić.

Prve žrtve u Oluji bili su bojovnici HVO-a: Ivan, Marinko, Novo, Anto, Zoran i Vlado

Foto: Ilustracija

Prigodom mimohoda kojim je obilježena vojno-redarstvena operacija Oluja u Hrvatskoj bilo je krajnje ispravno pozvati najmanje jednu postrojbu Hrvatskoga vijeća obrane, čak iako bi to izazvalo nezadovoljstvo drugih postrojbi HVO-a koje nisu ništa manje bile angažirane u dosezanju borbenih linija s bosanskohercegovačke strane te u kasnijim sprječavanjima pokušaja protuudara srpske strane. To je 1. gardijska brigada HVO-a “Ante Bruno Bušić”, čijih je šest pripadnika 3. kolovoza 1995. godine poginulo na koti Prika Jelovača, gdje su pokušavali izvesti udar i tako zbuniti srpske snage i vezivati ih kako ne bi mogle priteći u pomoć dan poslije, kada kreće Oluja. Naime, dan prije nego što je počela velika vojna operacija Oluja, hrvatske snage u Bosni i Hercegovini već su bile u punom pohodu. Pogibija šest junaka HVO-a označila je ne samo žrtvu nego i prvi tragični trenutak koji će se pamtiti kao prvi pad vojnika HVO-a u sklopu operacije Oluja. Ovi su hrabri mladići postali neslužbeno prve “žrtve Oluje”, čije su obitelji i kolege iz postrojbi odali počast nakon godina patnji i borbi.

Gotovina i Glasnović

Pod vodstvom zapovjednika Željka Glasnovića 1. gardijska brigada HVO-a počela je svoj napad na Priku Jelovaču, poznatu i kao kota 1422. Borba je bila iznimno žestoka, a neprijateljska crta izgrađena je s pomoću dobro raspoređenih minskih polja, dobro ukopane pješačke vatre i topničke potpore srpskih snaga. Operaciju je zapovjedio general Ante Gotovina. U sukobu, koji je trajao do sljedećeg dana, postrojbe HVO-a pretrpjele su najveće gubitke u povijesti. Šest je vojnika poginulo: Ivan Jozić, Marinko Kašćel, Novo Lupić, Vlado Maračić, Zoran Tankuljić i Anto Jezidžić. Četrnaest pripadnika HVO-a bilo je ranjeno. Kao što se često ponavlja u povijesti velikih ratnih trenutaka, snaga zajedništva između HVO-a i HV-a bila je ključna za daljnji uspjeh. Iako su vojne operacije bile vođene različitim strategijama, zajednički cilj bio je oslobođenje hrvatskih teritorija. I dok se često ističe pobjednička uloga Hrvatske vojske, prava snaga koju su postrojbe HVO-a pokazale bila je nesebična i nikad nije nestala iz tih bitaka. Oni koji su poginuli na koti Prika Jelovača nisu se borili samo za vojnu pobjedu nego i za slobodu naroda i domovine. Unatoč ogromnim gubicima i gotovo nemogućim uvjetima na bojištima, njihova žrtva bila je samo početak operacija koje su slijedile. Samo nekoliko dana nakon njihove pogibije, HVO je nastavio svoju borbu, a operacija Oluja dovela je do oslobođenja većeg dijela Hrvatske. No, njihova borba nije bila samo nacionalna, ona je bila borba za opstanak hrvatskog naroda na prostoru Bosne i Hercegovine. Iako se mnoga izvješća o operaciji Oluja koncentriraju na hrvatske uspjehe na sjeveru Dalmacije, operacije na bojištima jugozapadne Bosne, poput Kupresa, Glamoča, Livna i drugih područja, bile su jednako važan segment osvajanja teritorija. Snage HVO-a, podijeljene u tri operativne skupine, uspješno su obranile Kupres i okolna područja, čime je spriječena srpska ekspanzija prema jugoistoku Hrvatske.

Snaga zajedništva

Zajedništvo HVO-a i HV-a iznimno je važno jer je omogućilo da se neprijatelj suoči s dvostrukim napadima, u čemu su i postrojbe HVO-a imale važnu ulogu u stabilizaciji situacije na bojištima jugozapadne Bosne. Osim borbi na sjeveru Dalmacije, postrojbe HVO-a bile su prisutne i na Kupresu i u Glamoču, gdje su usko surađivale s HV-om kako bi osigurale strateški važno područje, čime je omogućen neometan nastavak hrvatske vojne operacije. Iako je nakon okončanja rata i službenog završetka operacije Oluja došlo do političkog pregovaranja, a na međunarodnoj razini su doneseni sporazumi koji su usmjeravali poslijeratnu Hrvatsku i Bosnu, prisutnost HVO-a u taktičkim skupinama pokazala je ne samo vojnu nego i političku ulogu. To je bio trenutak kada su svi hrvatski vojnici i zapovjednici bili jasno svjesni da su borbe prekinute, ali da ih još čeka borba za slobodu, integritet i poštovanje svojih prava. Zajedništvo koje je pokazao HVO, poput postrojbi 1. gardijske brigade “Ante Bruno Bušić”, postalo je simbol nade za sve Hrvate, a njihova žrtva zauvijek će biti upisana u povijest Domovinskog rata. Uvijek će biti podsjetnik na to da sloboda nije bila osvojena samo na frontama Hrvatske nego i u srcima ljudi koji su vjerovali da su zajedno snažniji.

Vecernji list

Otišla si, a punjene paprike ni probala nisi

Što je ljeto bez punjenih paprika? Isprobajte tri različite varijante

 

 
Za neodoljivo jelo, pogotovo za tople dane, donosimo tri zanimljiva recepta.

Punjene paprike

Težina: jednostavno

Vrijeme pripreme: 80 min
Sastojci za 4 osobe:

8 paprika

150 g mljevene svinjetine

200 g mljevene junetine

150 g riže

100 g tvrdog kravljeg sira

2 žlice sjeckanog peršina

2 režnja češnjaka

250 g pelata

1/2 čaše bijelog vina

maslinovo ulje

sol, papar

Priprema:

Paprikama ukloniti »poklopce«, oprati ih i očistiti. U posudi pomiješati obje vrste mesa, dodati rižu, ribani sir, sjeckani režanj češnjaka, peršin, sol i papar (dozirati prema vlastitom ukusu). Po želji umjesto mljevene svinjetine možete koristiti i meso koje ste izvadili iz kobasice. Smjesu dobro promiješati i njome puniti paprike. Napunite 3/4 svake paprike i stavite joj »poklopac«. U posudi na maslinovom ulju kratko popržiti nasjeckani režanj češnjaka, dodati pelate, malo ih zgnječiti i kratko prokuhati. Začiniti solju i paprom i u umak posložiti paprike. Doliti pola čaše vina i čašu vode. Poklopiti i kuhati na laganoj vatri pola sata. Povremeno potresti posudu. Prije posluživanja pustiti da se malo »odmore«, a možete ih skuhati i dan ranije. Najbolje su uz pire-krumpir.

Paprike punjene kus-kusom

Težina: jednostavno

Vrijeme pripreme: 90 min
Sastojci za 2 osobe:

4 paprike (crvene i žute)

125 g kus-kusa

125 g povrtnog temeljca

200 g cherry rajčica

1 ljutika

100 g maslina bez koštica

10 listića bosiljka

100 g feta sira

sol

30 g pinjola

maslinovo ulje

Priprema:

Paprikama ukloniti poklopac, očistiti ih od opni i sjemenki te oprati pod mlazom vode. Staviti ih na pleh obložen masnim papirom, malo posoliti te pokapati uljem. Peći ih u pećnici prethodno zagrijanoj na 180 stupnjeva 25 minuta. Poklopce ćete iskoristiti za punjenje. Ukloniti im stabljiku i sjemenke te ih narezati na kockice. Ljutiku očistiti i narezati na kockice. Cherry rajčice oprati te narezati na polovice. U tavi na 3 žlice ulja dinstati ljutiku, kad omekša dodati narezanu papriku. Zatim dodati i rajčice, i na laganoj vatri kuhati 15 minuta. Zagrijati povrtni temeljac i kad zakuha preliti preko kus-kusa. Ako se odlučite na punjenje više paprika valja znati da količina temeljca i kus-kusa moraju biti jednake. Pomiješati, poklopiti i pustiti da se upije sva tekućina. Ako nemate temeljac, kus-kus zalijte vrućom vodom koju ste malo posolili i dodajte žličicu maslinovog ulja. Kus-kus prebaciti u veću posudu, razraditi ga vilicom, dodati povrće, feta sir narezan na kockice i masline. Paprike izvaditi iz pećnice, napuniti smjesom te ih vratiti na pleh, pokapati uljem te peći još 25 minuta na 180 stupnjeva. Poslužiti odmah.

Vege punjene paprike

Težina: jednostavno

Vrijeme pripreme: 30 min + 1 sat i 30 min za kuhanje
Sastojci za 4 osobe:

850 g paprika

400 g krumpira

300 g tikvica

300 g cherry rajčica

220 g sira scamorza (provola)

timijan

maslinovo ulje

sol, papar

Priprema:

Krumpire oprati i skuhati s korom. Ovisno od njihove veličine, trebat će vam 30 do 40 minuta. Dok se krumpir kuha, paprikama odrezati poklopce, očistiti i oprati. Tikvice oprati i naribati na široki ribež. Naribati i sir, a rajčice narezati na četvrtine. U posudi zgnječiti kuhani krumpir, dodati rajčice, tikvice i skoro sav sir. Dio ćete ostaviti za pečenje. Smjesu začiniti solju i paprom te listićima timijana. Paprike napuniti smjesom, složiti u posudu obloženu masnim papirom, povrh smjese staviti malo naribanog sira i poklopiti poklopcima. Peći 40 minuta u pećnici prethodno zagrijanoj na 200 stupnjeva. Umjesto scamorze možete koristiti neki drugi dimljeni sir. Ako ne jedete sir, stavite dimljeni tofu, navodi Bljesak.info.

Jadran Ćela Topić prvi predsjednik HŠK Zrinjski: Bila su to tada uistinu turbulentna vremena

Godine 1992. u Međugorju je formiran inicijativni odbor za pripremu obnoviteljske skupštine Zrinjskog. Nakon što se odlučilo da će biti ponovno pokrenut Hrvatski športski klub Zrinjski, za prvog predsjednika kluba izabran je Jadran Topić.

Prisjetimo se danas što je Jadran kazivao o tim turbulentnim vremenima i počecima rada obnovljenog mostarskog nogometnog kluba.

– Bila su to tada uistinu turbulentna vremena. Pucalo se na sve strane, vodio se rat, ali taj aspekt društvenog života, kakav je sport ili kultura, i u takvim smo vremenima morali njegovati. Do mene je došao pokojni Ćubi (riječ je o Ivanu Ćubeli, novinaru Večernjeg lista i Radiopostaje Mostar, nap. a.) koji mi je kazao kako ponovno treba pokrenuti rad Zrinjskog.

Naravno, kako je tako nešto bilo u planu, ljude koji su trebali doći na obnoviteljsku skupštinu kluba dovodili smo sa svih strana. Svi smo tada na umu imali samo jednu vodilju – kako na noge podići jak i stabilan HŠK Zrinjski, otkrio je za medije Jadran Topić, prvi predsjednik Hrvatskog športskog kluba Zrinjski. 
Klub je počeo trenirati i igrati prijateljske utakmice. Topiću su u najpozitivnijem sjećanju ostale prve utakmice.

– Promovirali smo ime Zrinjskog počevši od Imotskog, pa sve do Njemačke i Kanade gdje smo igrali na turnejama. Pogotovu smo među hrvatskim iseljeništvom bili uvijek rado viđeni gosti. Pripreme za takva putovanja ću uvijek pamtiti po dobrome. Protiv Imotskog smo igrali prvu službenu prijateljsku utakmicu. Ma već i tada smo imali jaku momčad, a igrali smo i dopadljiv nogomet. Za treninge smo se snalazili kako smo znali u umjeli, trenirali smo čak i na širokobriješkoj Pecari. Uglavnom, bilo je teško sve postaviti u normalan ritam, ali nekako smo sve uspijevali, ispričao je Topić.

(FOTO) Dani ponosa i slave: Na današnji dan obnovljen je HŠK Zrinjski da živi vječno

1...8910...3.045Stranica 9 od 3.045

Hercegovina.in je web portal posvećen vijestima, informacijama i događajima iz Hercegovine. Pruža najnovije vijesti iz regije, analize, intervjue i sadržaje koji pokrivaju kulturu, sport, politiku i društvene događaje. Cilj portala je informirati i povezivati ljude iz Hercegovine, kao i one koji su povezani s ovim područjem.

Sva prava pridržana © Hercegovina.in | ISSN 2744-2411