Najveća opterećenja dolaze iz razvijenih županija, dok raspodjela favorizira manje i nerazvijene sredine.
Federacija Bosne i Hercegovine ima složen fiskalni sustav u kojem se prihodi prikupljaju na više razina – od države, preko entiteta, do županija i općina. Indirektni porezi (poput PDV-a) prikupljaju se na državnoj razini, a zatim se raspodjeljuju prema unaprijed definiranim koeficijentima na entitete i dalje na županije . Upravo u toj raspodjeli nastaju ključne razlike između onih koji najviše „uplaćuju“ i onih koji relativno više „dobivaju“.
Županije koji najviše pune proračun Federacije BiH
Najveći fiskalni teret u Federaciji BiH dolazi iz ekonomski najrazvijenijih i najnaseljenijih županija:
- Sarajevska županija – kao administrativno i gospodarsko središte generira najveći dio poreza i doprinosa (posebno iz sektora usluga i javne uprave).
- Tuzlanska županija – snažna industrijska baza i veliki broj zaposlenih.
- Zeničko-dobojska županija – industrija, energetika i izvozno orijentirana poduzeća.
- Hercegovačko-neretvanska županija – turizam, trgovina i energetski sektor.
Upravo u tim županijama koncentriran je najveći broj zaposlenih, što znači i najveće uplate doprinosa. Važno je naglasiti da je u Federaciji BiH ukupno opterećenje na plaće među najvišima u regiji – oko 41,5% kroz doprinose i poreze.
Županije koje relativno više dobivaju iz raspodjele
S druge strane, sustav raspodjele prihoda nije striktno proporcionalan uplati. Manje i nerazvijene županije imaju povlaštene koeficijente (tzv. ponder):
- Bosansko-podrinjska županija (Goražde) – najviši ponder (oko 1,8)
- Posavska županija – povećani ponder (oko 1,5)
- Ostale manje županije – standardni ili blago povećani ponderi
Ovakav model ima cilj smanjiti regionalne nejednakosti i omogućiti funkcioniranje slabije razvijenih područja. Međutim, to znači da županije poput Sarajevske ili Tuzlanske dobivaju manje u odnosu na ono koliko uplaćuju.
Sukob percepcije: „davaoci“ i „primaoci“
Ovakva raspodjela stvara političke i ekonomske tenzije:
- Razvijene županije tvrde da financiraju ostatak Federacije
- Manje županije ističu da bez preraspodjele ne bi mogli osigurati osnovne javne usluge
Primjerice, izmjene zakona o raspodjeli prihoda dovele su do toga da Sarajevska županija u nekoliko godina izgubi stotine milijuna KM u odnosu na raniji sustav, dok su druge županije ostvarili značajne dobitke (npr. Tuzlanska županija).
Zaključak
Fiskalna realnost Federacije BiH temelji se na balansu između ekonomskih centara i slabije razvijenih područja. Najveći teret nose industrijski i urbane županije, dok sustav preraspodjele osigurava stabilnost cijelog entiteta. Iako takav model ima socijalnu logiku, on istovremeno otvara pitanje pravednosti i dugoročne održivosti.
