Tijekom šestomjesečne rasprave o Bosni i Hercegovini naglašena je podrška cjelovitosti zemlje, dok analitičari i domaći akteri ključnim smatraju stav Amerike o prenošenju odgovornosti na domaće političare.
Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je donijelo odluku o produženju mandata vojne misije Europske unije u Bosni i Hercegovini na razdoblje od godinu dana. Tijekom redovite rasprave o stanju u zemlji, koja se pred ovim tijelom održava svakih šest mjeseci, većina članica Vijeća sigurnosti izrazila je podršku cjelovitosti i suverenitetu Bosne i Hercegovine, kao i Uredu visokog predstavnika (OHR) s njegovim pripadajućim izvršnim ovlastima, piše portal rtv-hb.com.
Posljednje izvješće koje je stiglo u New York nosi potpis Louisa Crishocka, američkog diplomata koji privremeno obnaša dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice. Crishock je na tu poziciju došao nakon što je Christian Schmidt u lipnju podnio ostavku pod pritiskom administracije Donalda Trumpa.
Podnoseći izvješće Vijeću sigurnosti UN-a, vršitelj dužnosti visokog predstavnika ponovio je ranije stavove svojih prethodnika, ustvrdivši kako stabilnost Bosne i Hercegovine navodno ugrožavaju srpski zahtjevi za secesijom te, u nešto manjoj mjeri, hrvatski zahtjevi za uspostavljanjem trećega entiteta.
Pritom Crishock u svome obraćanju uopće nije spomenuo bošnjačke unitarističke politike koje nastoje iz tijela vlasti potisnuti druga dva konstitutivna naroda, što se u dijelu javnosti smatra stvarnim uzrokom nestabilnosti u zemlji.
Ipak, kao najvažniji zaključak cjelokupne sjednice posvećene Bosni i Hercegovini izdvaja se nedvosmisleno stajalište Sjedinjenih Američkih Država prema kojemu Ured visokog predstavnika treba zatvoriti, čime bi cjelokupnu odgovornost za stanje u državi napokon trebali preuzeti domaći politički akteri.
Komentirajući takav rasplet i američke poruke, Mazalica je istaknuo kako takav smjer ulijeva optimizam: „Stav Amerike je ohrabrujući i mislimo da je to nešto što će voditi strukturu OHR-a. Vidimo po radu OHR-a da se oni samogase. Nema tu nekih konkretnih akcija. Ovo je neka vin-vin situacija. Oni ništa ne rade ali, ulijevaju nadu da će se nešto događati.”
Uza sve navedeno, politički analitičari upozoravaju kako je diplomatska snaga samoga izvješća visokog predstavnika uvelike upitna, ponajviše zbog toga što je taj dokument poslovično naklonjen bošnjačkim unitarističkim politikama. Zbog toga naglašavaju kako stvarni značaj i težinu u ovom trenutku nemaju sami navodi iz izvješća, nego izravno izneseni stavovi pojedinih država članica Vijeća sigurnosti UN-a.
“Ono što je relevantno su stavovi stalnih predstavnika u VS UN-a posebno stav SAD-a koje su poručile da podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ali da oni insistiraju da domaći akteri preuzmu odgovornost”, ističe Sakić.
Zatvaranje Ureda visokog predstavnika traže i Rusija i Kina, dok europske zemlje teže očuvanju statusa quo u našoj zemlji.
“Rusija i Kina su za zatvaranje OHR-a dok su europske države favorizirale ostajanje OHR-a. No, EU je imala stav kako taj koji bude VP treba imati podršku lokalnih aktera kao i članica UO PIC-a misleći na Rusiju i druge zemlje”, kaže Mazalica.
Ipak, za BiH je najvažniji stav SAD-a.
“Stav trenutne administracije je da se treba okončati misija OHR-a i da VP treba napustiti BiH. Koliko je to realno i provodivo mjeri se realizacijom programa 5+2 gdje su ostala dva ključna pitanja – državna imovina i politički stav UO PIC-a”, ističe Sakić.
Već neko vrijeme je, pak, jasno kako OHR ide u smjeru gašenja.
“Nama odgovara sadašnja situacija da je otišao Schmidt i da sadašnji VD ne planira koristiti bonska ovlaštenja. No želimo zatvaranje OHR-a i mislimo da BiH nije održiva na ovakav način”, kaže Mazalica.
