Jučerašnje javno očitovanje Vlade Hercegovačko-neretvanske županije nakon sastanka s ravnateljima zdravstvenih ustanova pokazalo je kako je stanje u zdravstvu došlo do točke pucanja. Nakon višemjesečnog zastoja i ograničenog opsega zdravstvenih usluga, Vlada je poručila da namjerava odlučno prekinuti začarani krug u kojem se našao cjelokupan sustav, prenosi Mostar Danas.
Podsjetimo, već gotovo šest mjeseci pacijenti u županiji nemaju punu zdravstvenu uslugu, dok pregovori između Vlade i sindikata još uvijek nisu rezultirali konačnim dogovorom.
Što otkrivaju podaci o plaćama?
Uvidom u tabelarni prikaz neto plaća zdravstvenih radnika, bez uračunatog toplog obroka i naknade za prijevoz, jasno su vidljivi iznosi osnovnih plaća, omjeri između pojedinih kategorija te razlika između ponude Vlade i zahtjeva sindikata.
Važno je naglasiti kako je riječ isključivo o neto iznosima. Topli obrok iznosi 1 %prosječne plaće u FBiH, što trenutno predstavlja približno 350 KM mjesečno, dok se naknada za prijevoz obračunava dodatno, ovisno o mjestu prebivališta zaposlenika.
Prema dostupnim podacima, prosječna medicinska sestra u Domu zdravlja, bez noćnog rada i bez minulog staža, mjesečno ostvaruje primanja veća od 1.900 KM kada se uračunaju pripadajuće naknade.
Tko bi bio obuhvaćen povećanjem?
Analiza pokazuje da bi Vladinom ponudom bilo obuhvaćeno više od 4.000 zaposlenikaod ukupno oko 4.800 u zdravstvenom sustavu županije. Posebno se ističe kako bi više od 2.000 medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom – koje nose najveći teret zdravstvenog sustava – već mjesecima primale uvećane plaće da je ponuda prihvaćena.
Pregovori su, međutim, zapeli zbog dodatnih zahtjeva koji se odnose na manji broj zaposlenih. Sindikat, prema dostupnim informacijama, inzistira na povećanju plaća za nešto manje od 800 radnika s višom i visokom stručnom spremom, zdravstvenog i nezdravstvenog usmjerenja. Upravo ti zahtjevi postavljeni su kao uvjet za konačni dogovor.
Ključno pitanje za sustav i građane
Spor se tako svodi na pitanje je li opravdano da dogovor koji bi omogućio povećanje plaća za više od 4.000 zaposlenih i normalizaciju zdravstvenih usluga bude uvjetovan dodatnim zahtjevima koji se odnose na znatno manji broj radnika.
U kontekstu višemjesečnog zastoja, neizbježno je pitanje koliku cijenu plaćaju pacijenti i cjelokupan zdravstveni sustav u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Nema sumnje da zdravstveni djelatnici zaslužuju bolje uvjete rada i veće plaće. Ipak, podaci iz dostupne tablice daju drugačiji ton cijelom slučaju i otvaraju raspravu o tome ide li produženi zastoj u korist većine zaposlenih i građana ili je riječ o pregovorima koji su postali fokusirani na interese manjeg broja pojedinaca.
Dok pregovori traju, građani i dalje čekaju punu dostupnost zdravstvenih usluga, a zdravstveni sustav ostaje u stanju neizvjesnosti.
