Naslovnica Hercegovački običaji i tradicija Zbog starih svadbenih običaja zaustavljali su se čak i turisti na graničnom...

Zbog starih svadbenih običaja zaustavljali su se čak i turisti na graničnom prijelazu kod Ravnog

Foto: Večernji list BiH

U prigodi obilježavanja 27. godišnjice oslobađanja, Općina Ravno i Udruga za očuvanje kulturne i povijesne baštine “Stijena” organizirale su manifestaciju Ravanjski ljetni dani kulture 2019, piše Večernji list BiH.

Neki od sadržaja mogli bi se nazvati – otrgnuto od zaborava, a to su radionica o suhozidima i uprizorenje starih svadbenih običaja koji su završeni snimanjem dokumentarnog filma i predstavljanjem knjige “Sjahali kićeni svatovi”.

Kamene kuće s ognjištima

Uprizorenje starih svadbenih običaja okupilo je u središtu Ravnog ne samo Ravnjane domicilne i one koji žive u Gradu, kako oni zovu Dubrovnik, nego i znatiželjnike iz Čapljine i Ljubuškog. Kako nam reče Čapljinac Albert Butigan, željeli su vidjeti djelić onoga o čemu su njihovi stari pričali, a sličnim riječima dolazak je opisao i Goran Mlinarević iz Ljubuškog. Za uprizorenje kićenih svatova angažirani su Konjički klub Vranac iz Čapljine, HKUD Sv. Ante Dretelj te HKUD-ovi Hutovo i Stolac. Svojevrsni redatelj bio je Čapljinac Stanislav Vukorep, autor knjige “Sjahali kićeni svatovi”.

Kako se težilo krajnjoj izvornosti, slična manifestacija, usudili bismo se kazati, može se održati samo u Ravnom, gdje još postoje stare kamene kuće s ognjištima, guvnima, kamenim popločanim dvorištima, verige i burila… Nevjerojatno je kako su sve to sačuvali kad je u ratu mjesto spaljeno pa se nameće zaključak da su nakon rata posezali u džep poput braće Burum, Bože i Nikole, koji tragaju i kupuju starinski alat i posuđe.

Zanimljivo je da su se kao svati konjanici javili sinovi Ravnjana čiji su se roditelji odselili u Dubrovnik. Većina ih nikada prije nije jahala konje, ali uz nekoliko dana treninga sve je izgledalo uvjerljivo. Prilično zahtjevne uloge imali su stari svat, mladini roditelji, mladoženja, barjaktar (po tradiciji nosio se barjak krstaš), domaćin, svekrva, a posebice mlada. Čak su i turisti koji su prelazili preko graničnog prijelaza Trebimlja – Čepikuće bili zatečeni. Zastajali su, ako je trebalo, strpljivo čekali, snimali…

Priznanje autoru Vukorepu

Ceremonija se preselila u mjesni lovački dom. O knjizi su govorili prof. dr. Lidija Pehar i prof. dr. Marko Dragić. Prof. Pehar, po majci Ravanjka, odala je priznanje autoru Vukorepu što je od “zaborava spasio dio naše prošlosti, što je nemjerljiva vrijednost za jedan kraj i njegove ljude”. – U tradicionalnoj kulturi nema mržnje ni prema kome! Ona nema otklona prema drugim i drukčijim.

Trajalo je to na ovim prostorima i trajat će opet. Zato je dobro zaviriti u prošlost, u dušu svakog naroda – ustvrdio je prof. Dragić. Autor Vukorep zahvalio je mnogima, od kazivačica i kazivača običaja i ljudi koji su davali fotografije (333 u knjizi) do Općine Ravno koja je zdušno podržala njegovu ideju i osoba koje su sudjelovale u završnoj realizaciji – voditeljice Vesne Slobođan i pjevača svatovskih pjesama, na predstavljanju – Emme Raguž i Ivana Broća. Ravanjski dani kulture završili su biciklijadom ćirinom stazom na dionici Hutovo – Ravno – Zavala.