Teško je riječima opisati jednu ljetnu Splitsku noć. Grad je prepun ljudi, a do 24 sata do kada je radno vrijeme ugostiteljskih objekata teško je pronaći slobodan stol za popiti piće ili nešto pojesti. Riva vrije, terase pune, kao u neka najnormalnija vremena koje svi priželjkujemo, a nakon ponoći mladi zauzimaju sve moguće zidiće na Rivi, plaže i obližnje parkove gdje se nastavljaju zabavljati.
Sve je kao u onoj pjesmi “Ta divna Splitska noć”, jedino što su sada u luci malo veće barke koje plijene poglede Splićana i njihovih gostiju. Split se ne može opisati, Split se mora doživjeti.
