Štrajk glađu u zatvoru Ghezel Hesar, nedaleko od Teherana, počeo je prije dva tjedna nakon što je šest muškaraca osuđenih za kaznena djela povezana s drogom premješteno u samice uoči mogućeg pogubljenja.
Najmanje 1500 zatvorenika osuđenih na smrt u najvećem iranskom zatvoru pokrenulo je masovni štrajk glađu u znak prosvjeda protiv naglog porasta pogubljenja zbog kaznenih djela povezanih s drogom i optužbi vezanih uz protuvladine prosvjede. Neki od njih zašili su vlastite usta kako bi dodatno skrenuli pozornost na svoju akciju.
Štrajk glađu u zatvoru Ghezel Hesar, nedaleko od Teherana, počeo je prije dva tjedna nakon što je šest muškaraca osuđenih za kaznena djela povezana s drogom premješteno u samice uoči mogućeg pogubljenja, navode iranske organizacije za ljudska prava, prenosi Guardian.
Nastavak kampanje protiv smrtne kazne
🚨 URGENT: Around 1,500 prisoners at Ghezel Hesar Prison are reportedly on hunger strike in protest against executions.
This is a powerful act of resistance against the death penalty and a cry that must not be ignored.@POTUS@netanyahu
pic.twitter.com/H2TnwxLhWt— Sara 👑🇮🇷 (@Sarakokd) July 28, 2026
Na snimkama koje su objavile organizacije za ljudska prava u egzilu vide se zatvorenici kako sjede u zatvorskom hodniku držeći transparente s natpisom “Ne pogubljenjima” te uzvikuju “Budite naš glas”. Na jednoj od snimki zatvorenik se obraća kameri i govori da će zašiti vlastite usta jer, šest dana nakon početka štrajka glađu, nijedan zatvorski dužnosnik nije reagirao na njihov prosvjed.
Na snimci se zatim vidi kako drugi zatvorenik iglom i koncem šiva njegove usta. Na drugoj snimci jedan zatvorenik poziva na hitnu liječničku pomoć za štrajkaše čije se zdravstveno stanje, kako tvrdi, pogoršava. “Čuvari ne žele otvoriti vrata kako bismo ih odveli u zatvorsku ambulantu”, upozorio je.
Najnoviji prosvjed nastavak je kampanje protiv smrtne kazne koju su zatvorenici pokrenuli u siječnju 2024., a koja se proširila na više iranskih zatvora usporedno s naglim porastom broja pogubljenja.
Većina smaknuća izrečena u predmetima povezanima s drogom
Broj smaknuća ove je godine snažno porastao tijekom rata između Irana i SAD-a, zbog čega obitelji osuđenika na smrt i organizacije za ljudska prava upozoravaju na sve ozbiljniju krizu ljudskih prava u zemlji.
Izvor iz Teherana rekao je da režim postaje još brutalniji čim opasnost od rata privremeno oslabi. “Kad god se sjena rata nad režimom i najmanje povuče, režim postaje još okrutniji. Broj pogubljenja zapravo se povećao nakon što je rat navodno završio”, napomenuo je izvor.
Prema podacima norveške organizacije Iran Human Rights (IHRNGO), sa sjedištem u Oslu, ove godine u Iranu su izvršena najmanje 424 pogubljenja, dok još stotine ljudi čekaju izvršenje smrtne kazne. Većina smaknuća izrečena je u predmetima povezanima s drogom.
Iranske vlasti jučer su objesile dvojicu muškaraca osuđenih za “vođenje rata protiv Boga” zbog smrti dvojice policajaca tijekom protuvladinih prosvjeda. Ove godine pogubljeno je ukupno 26 osoba povezanih sa siječanjskim prosvjedima.
Revolucionarni sudovi redovito izriču stroge kazne
Direktor IHRNGO-a Mahmood Amiry-Moghaddam rekao je da su osobe osuđene na smrt zbog kaznenih djela povezanih s drogom među najranjivijim i najnevidljivijim zatvorenicima.
“Prošle godine zbog optužbi povezanih s drogom obješeno je najmanje 795 ljudi, gotovo bez ikakve međunarodne reakcije i bez ozbiljnijih kampanja u zemlji ili na društvenim mrežama koje bi ih pokušale spasiti”, upozorio je.
“Zatvorenici u Ghezel Hesaru ovim prosvjedom preuzimaju izniman rizik. Znaju da ih vlasti mogu pogubiti u bilo kojem trenutku, ali su ipak odlučili podići glas u nadi da će ih međunarodna zajednica napokon čuti i povećati političku cijenu ovih pogubljenja”, dodao je.
Prema podacima Amnesty Internationala, revolucionarni sudovi, koji odlučuju o predmetima nacionalne sigurnosti i kaznenim djelima povezanima s drogom, nisu neovisni te redovito izriču stroge kazne, uključujući smrtnu kaznu, nakon izrazito nepravednih suđenja.
Nije prvi prosvjed u ovom zatvoru
U poruci dostavljenoj Guardianu, jedan od prosvjednika osuđenih na smrt rekao je: “Mi smo zatvorenici koji su počinili takve pogreške samo kako bi mogli priuštiti osnovne životne potrepštine i duboko žalimo zbog svojih postupaka. Gdje se još u svijetu čovjeku oduzima život zbog prve pogreške?”
Sličan prosvjed održan je u ovom zatvoru u listopadu 2024., kada je više od 1500 zatvorenika šest dana štrajkalo glađu, što je dovelo do rijetkog posjeta državnih dužnosnika. Aktivisti tvrde da se od tada uvjeti nisu poboljšali.
Odvjetnik za ljudska prava Moein Khazaeli iz pravnog savjetovališta Dadban ustvrdio je da se pogubljenja zbog kaznenih djela povezanih s drogom nastavljaju i nakon nepravednih suđenja.
“U mnogim slučajevima optuženi nemaju pristup odvjetnicima niti stvarnu mogućnost obrane. Postoje i slučajevi u kojima su optužbe izmišljene protiv pripadnika etničkih manjina ili siromašnih građana. Donošenje smrtnih presuda na revolucionarnim sudovima predstavlja kršenje ljudskih prava, ali i samih iranskih zakona”, rekao je Khazaeli.
Obitelji zatvorenika osuđenih na smrt organizirale prosvjede ispred zatvora
Pogubljenja su posljednjih mjeseci naglo porasla i među političkim zatvorenicima te prosvjednicima uhićenima nakon siječanjskih prosvjeda. Prema riječima Amiry-Moghaddama, mnoge smrtne presude temelje se na priznanjima iznuđenima mučenjem.
“Islamska Republika nema nikakvo legitimno opravdanje za primjenu smrtne kazne u slučajevima povezanima s drogom. To ne zahtijeva ni islam, a same vlasti više su puta priznale da pogubljenja nisu spriječila trgovinu drogom ni njezinu konzumaciju”, istaknuo je.
“Naprotiv, i trgovina drogom i ovisnost godinama rastu. Ljudi osuđeni na smrt rijetko su veliki krijumčari. U pravilu je riječ o najslabije plaćenim kuririma koje su zbog siromaštva angažirali za malen novac. Mnogi su osuđeni isključivo na temelju priznanja iznuđenih mučenjem”, nastavio je.
Obitelji zatvorenika osuđenih na smrt u Ghezel Hesaru organizirale su prosvjede ispred zatvora kako bi podržale svoje najbliže, no izvori tvrde da su vlasti njihov skup nasilno rastjerale.
