Četvrtak, 14 kolovoza, 2025
Naslovnica Blog Stranica 11

Dubrovnik pod opsadom turista: U kući otvorio javni WC, a poruka na vratima sve zbunila

Dubrovnik: Zbunjujuća poruka na vratima. Dubrovački vjesnik

U Dubrovniku, gradu koji tijekom ljeta “puca po šavovima” zbog ogromnog broja turista, pojedini stanovnici našli su način da iskoriste situaciju – otvaraju privatne toalete unutar svojih domova.

Na fotografiji koju je objavio Dubrovački vjesnik vidi se kućni ulaz u Ulici između Polača, s natpisima koji vode ka ženskom (lijevo) i muškom (desno) toaletu, te upozorenjem na engleskom jeziku: “Do not use without permission” (“Ne koristite bez dozvole”).

Nije poznato da li se korištenje naplaćuje, kako izgledaju prostori unutra niti na koji način se dobija dozvola, ali očigledno je da su stanari prepoznali tržišnu priliku.

Službeni WC-i

Javne toalete u Dubrovniku održava preduzeće Čistoća d.o.o., koje upravlja objektima na više lokacija – Peskarija, Pile, Ploče, pijaca u Lapadu i park Luja Šoletića u Gružu.

Kako navodi direktorica firme Mihaela Mikulandra, „javni toaleti na Pilama, Pločama i Peskariji rade 24 sata dnevno tijekom cijele godine, a cijena korištenja iznosi 1 euro“. Plaćanje je moguće kovanicama ili karticom. S druge strane, zahodi na pijaci u Lapadu i u parku u Gružu su besplatni i dostupni tokom dana.

Privatni zahodi nisu novost

U mnogim državama, privatni toaleti su uobičajena pojava – na željezničkim stanicama, aerodromima, pumpama i u tržnim centrima. Njima najčešće upravljaju privatne firme koje održavaju higijenu i naplaćuju korištenje. Takvi objekti često su i čišći i moderniji od onih koje vodi lokalna uprava.

U Hrvatskoj, restorani, kafići, pumpe i plaže najčešće imaju ugovorene firme za održavanje sanitarija. Ipak, svaki pojedinac koji želi otvoriti javni toalet mora zadovoljiti tehničke i sanitarne uvjete i pribaviti potrebne dozvole.

Za sada nije poznato da li je toalet iz Ulice između Polača službeno prijavljen ili je riječ o neslužbenoj inicijativi. No jedno je jasno – kada gradska infrastruktura ne može da odgovori na turistički pritisak, građani postaju snalažljivi, čak i kad je riječ o – nuždi.

Koncert Dalmatina u četvrtak u amfiteatru Herceg etno sela u Međugorju

Omiljena dalmatinska grupa Dalmatino 7. kolovoza u 21 sat dolazi u amfiteatar Herceg Etno sela u Međugorje na koncert koji će spojiti emocije i bezvremenske hitove.
Splićani koji već 30 godina oduševljavaju publiku pjesmama poput „Lozje“, „Ditelina s čet’ri lista“ i „Dajem ti rič“ hercegovačkoj publici donose i najnoviji emotivni singl „Di Si Željo Dosad Bila“ – baladu koja na poseban način spaja tradicionalni dalmatinski zvuk i suvremeni aranžman.
U prodaji je posljednji kontingent ulaznica. Kupiti se mogu na blagajni Herceg Etno sela, info pultu Mepas Mall-a u Mostaru, te online putem entrio.ba
„Veselimo se dolasku u Hercegovinu, ovo je poseban kraj s publikom koja zna cijeniti pravu pjesmu i emociju. Spremili smo večer punu naših starih hitova, ali i novih pjesama koje jedva čekamo otpjevati uživo!“ – poručuju članovi Dalmatina.
Dalmatino i ovog ljeta donosi ono po čemu je najpoznatiji – iskrene tekstove, autentičan dalmatinski duh i jedinstvenu koncertnu energiju koja povezuje sve generacije.

Europska unija odbila da sankcionira Izrael: Usprkos vršenju agresije na Gazu, dobit će milijune

Pojas Gaze. Anadolija

Europska unija nije prihvatila prijedlog da se Izraelu uvedu djelimične sankcije uskraćivanjem dijela novca programa Horizon Europe za ovu državu zbog agresije na Gazu.

Na online sastanku Radne grupe Maghreb, europske diplomate su kazali da nije bilo kvalifikovane većine među 27 veleposlanika država članica o donošenju ove odluke.

Prema prijedlogu, Izrael bi ostao bez 200 milijuna eura u budućim grantovima u sklopu ovog programa, koji je ukupno vrijedan 95 milijardi eura.

Međutim, čak i za ovu “minimalnu sankciju” nije bilo dovoljno podrške, te će Izrael i dalje imati pristup novcu iz ovog fonda.

Kao što je to bio slučaj i prethodni tjedan, nije osigurana podrška Njemačke i Italije, bez čijih glasova je nemoguće imati kvalificiranu većinu za ovakvu odluku.

S druge strane ovih država, koje preferiraju “dijalog s Izraelom”, stoje Francuska, Španjolska i Irska, koje su bile za usvajanje prijedloga. Neke države, poput Finske i Rumunjske, su i dalje “neodlučne.”

Kako su navele europske diplomate, stav većine je da se Izrael treba sankcionirati individualnim odlukama država članica EU, a kao primjer su naveli francusko priznanje nezavisne palestinske države.

Turisti koji žele u Ameriku uskoro bi mogli plaćati garanciju do 15.000 dolara za vizu

U novom viznom programu SAD, moglo bi biti potrebno polaganje garancije do 15.000 dolara za određene vize, a pilot program počinje za dva tjedna. Prema obavijesti vlade, cilj je smanjiti broj posjetitelja koji prekorače dozvoljeni boravak.

Nedostatne provjere

Program daje američkim konzularnim službenicima diskreciono pravo da uvedu obvezu polaganja garancije za posjetitelje iz zemalja s visokim stopama prekoračenja viza, prema obavijesti u Federalnom registru.

Garancije bi se također mogle primjenjivati na osobe iz zemalja u kojima se smatra da su provjere i sigurnosne provjere nedostatne, navodi se u obavijesti.

Počevši od 20. kolovoza, novi vizni program trajat će otprilike godinu dana, stoji u obavijesti. Konzularni službenici imat će tri opcije za iznos garancije kod podnositelj zahtjeva koji joj budu podvrgnuti: 5.000, 10.000 ili 15.000 dolara, s tim da će se u pravilu očekivati iznos od najmanje 10.000 dolara.

Sredstva će biti vraćena putnicima ako napuste SAD u skladu s uvjetima svoje vize, navodi se.

Sličan pilot-program pokrenut je u studenom 2020. godine, tijekom posljednjih mjeseci prvog mandata Donalda Trumpa, ali nije u potpunosti proveden zbog pada međunarodnih putovanja usljed pandemije, stoji u obavijesti.

Glasnogovornik State Departmenta naveo je kriterije prema kojima će se određivati zemlje koje će biti obuhvaćene, dodavši da se lista može ažurirati.

– Zemlje će se identificirati na osnovu visokih stopa prekoračenja viza, nedostataka u provjeri i sigurnosnom nadzoru, zabrinutosti zbog stjecanja državljanstva putem ulaganja bez zahtjeva za prebivalištem, te vanjskopolitičkih razmatranja – rekao je glasnogovornik.

Integritet vize

State Department nije mogao procijeniti broj podnositelja zahtjeva za vizu na koje bi ova promjena mogla utjecati.

Mnoge zemlje obuhvaćene zabranom putovanja koju je nametnuo predsjednik SAD Donald Trump također imaju visoke stope prekoračenja viza, uključujući Čad, Eritreju, Haiti, Mjanmar i Jemen.

Udruženje za putovanja SAD, koje predstavlja velike kompanije iz sektora turizma, procijenilo je da je “obuhvat pilot-programa viznih garancija ograničen, sa procijenjenih 2.000 podnositelja zahtjeva koji će biti pogođeni, vjerojatno samo iz nekoliko zemalja s relativno malim obimom putovanja u SAD.”

Brojne zemlje u Africi, uključujući Burundi, Džibuti i Togo, također su imale visoke stope prekoračenja viza, prema podacima američke Carinske i granične zaštite za fiskalnu 2023. godinu.

Odredba iz opsežnog paketa potrošnje koji je usvojio republikanski kontrolirani Kongres SAD u lipnju također uvodi “naknadu za integritet vize” od 250 dolara za svakoga kome bude odobrena neimigrantska viza, a koja bi potencijalno mogla biti refundirana onima koji poštuju vizna pravila. Ta naknada od 250 dolara stupa na snagu 1. listopada.

Stravičan slučaj: Uhićeno 12 osoba koje se sumnjiče za zlostavljanje starih osoba u domu

Talijanska policija. Facebook (Fotografija ne opisuje događaj iz teksta)

Na jugu Italije, u gradovima Noto i Raguza, policija je sprovela akciju u kojoj je uhićeno 12 osoba. Oni se sumnjiče da su vršili zlostavljanje i fizičko nasilje nad korisnicima dvije ustanove za stare u okrugu Pakino.

Ukupno 16 osoba je pod istragom zbog sumnje da su zlostavljale starije osobe i pacijente sa mentalnim smetnjama, prenose talijanski mediji.

Prema informacijama koje je objavila talijanska novinska agencija Ansa, nasilje je pretrpjelo 20 korisnika ovih socijalnih i zdravstvenih ustanova. Istraga, koju je koordinirao ured javnog tužitelja iz Sirakuze, pokrenuta je nakon što su građani podneli prijave o nehumanim uvjetima u kojima su pacijenti bili primorani da žive.

Ove prijave su ukazivale na to da su pacijenti sa smetnjama bili izloženi lošim uvjetima i lišeni adekvatne pomoći, što je dodatno alarmiralo nadležne organe.

Bijesni šumski požar: Više od 1.000 vatrogasaca na terenu, ima povrijeđenih

Šumski požar zahvatio je Kaliforniju, a na više od 72.000 hektara sa vatrenom stihijom se bori preko 1.000 vatrogasaca, objavio je ABC news.

Evakuacija stanovništva

U požaru su povrijeđene tri osobe, dok su vlasti izdale zapovjedi za evakuaciju u pogođenim područjima.

Požar je izbio u petak popodne u Nacionalnoj šumi Los Padres, kod Solvanga, u Kaliforniji i zahvatio je dijelove okruga Santa Barbara i San Luis Obispo.

Požar je do jučer zahvatio 72.460 hektara, dok je samo tri posto požara stavljeno pod kontrolu, priopćila je Kalifornijska vatrogasna služba.

Iako je požar uglavnom zahvatio područja sa gustim žbunjem i nepristupačnim terenom, dužnosnici navode da je ugroženo 460 objekata.

Požar je brzo rastao zbog specifičnih topografskih uvjeta, naročito u područjima sa travnatim terenima.

Tri osobe su povrijeđene tijekom požara, uključujući jednog civila sa opekotinama i dva radnika koji su povrijeđeni u incidentu sa prevrtanjem terenskog vozila, priopćili su dužnosnici.

Loš kvalitet zraka

U međuvremenu, upozorenje na loš kvalitet zraka ostaje na snazi za područje Kujama i ostatak okruga Santa Barbara, dok se uvjeti ne poboljšaju.

Vlasti su pozvale građane, naročito one sa srčanim ili plućnim oboljenjima, starije osobe, trudnice i djecu, da ne borave na otvorenom kada su koncentracije dima visoke.

Požar Giford se nalazi zapadno od požara Madre, koji je uništio više od 80.000 hektara i potpuno ugašen 26. srpnja.

U međuvremenu, dva nova požara izbila su u južnoj Kaliforniji. Požar Rosa u okrugu Riversajd zahvatio je više od 1.200 hektara, dok je Gold požar u okrugu San Bernardino zahvatio 348 hektara i još uvijek nije pod kontrolom.

(VIDEO) Jedno od najljepših obilježavanja VRO Oluja – Bakljada na Krčkom mostu

Spektakularni prizori s Krčkog mosta: 222 baklje, tisuće gledatelja, stotine brodica i ogroman ponos.

Slika koja je još jednom obasjala most i sve oko njega je i opet bila – veličanstvena

Ustrajni u jednom od najljepših obilježavanja VRO Oluja bili su i ove godine u udrugama Vavik Vjerna Kirija i Plavo-bjelo otok te u KN Armada – po deveti put za redom točno u 21 sat plamenom 222 baklje povezali su dva kraja Krčkog mosta i tako poslali unikatnu sliku odanosti žrtvi branitelja širom svijeta.

Bakljada je bila tim svečanija jer ove se godine obilježavala 30. godišnjica Oluje, ujedno i blagdana Dan pobjede i domovinske zahvalnost kao i Dana hrvatskih branitelja.

S obzirom da je vrijeme bilo povoljno, istina uz laganu, sporadičnu kišicu koja počela padati sat vremena prije bakljade, na svim mogućim pozicijama oko mosta, s krčke i kopnene strane okupilo se na tisuće gledatelja, a posebno je lijepa bila slika prepunih brodica koje su također okružile most kao što su duž obale Krka i oni upalili baklje i tako upotpunili sliku s mosta.

– Nije lako uskladiti tolike ljude i paljenje baklji, mnogo je posla na organizaciji, ali ponos i čast prema ljudima koji su dali svoje život za našu slobodu nema cijene, istaknuo nam je Kristijan Košćić, jedan od organizatora iz udruge Vavik vjerna Kirija koja je osnovana 2018. godine.

Jedno od najdražih mjesta okupljanja za gledanje bakljade je i uvala Črišnjeva.

S obzirom da je u njoj središte RŠD Jastog, lučica s velikim brojem komunalnih i komercijalnih vezova kao i po nadimku vlasnika Prdele nadaleko poznati ugostiteljski objekt, posjetitelja se natiskalo u stotinama, a prolazak automobilom do nje bio je skoro nemoguć sat vremena prije početka.

/

Slika koja je još jednom obasjala most i sve oko njega je i opet bila – veličanstvena. Zanosna i ponosna, kao i svi ljudi koji su je, neki i iz daleka, došli vidjeti, još jednom posvjedočiti spektaklu Oluje nad Kvarnerom i spontanim aplauzom zahvalili organizatorima.

Vjerujemo da će tako biti i iduće godine kad će se slaviti njezino jubilarno, deseto izdanje.

(FOTO&VIDEO) Na današnji dan HŠK Zrinjski svladao Tobol

Na današnji dan 2022. godine u Mostaru odigrana je prva utakmica trećeg pretkola Konferencijske lige između Zrinjskog i Tobola.

Zrinjski je fenomenalnim golmom Jankovića u 77. miniti pobjedio Tobol rezultatom 1:0.

HŠK Zrinjski: Čondrić, Ćorluka, Barišić, Magdić, Tičinović, Ilinković, Savić, Memija, Janković, Ćuže, Bilbija.

Tobol: Mokin, Zharynbetov, Malyy, Marochkin, Tomašević, Amanović, Tagybergen, Jovančić, Muzhikov, Deble, Tošić.

Prve žrtve u Oluji bili su bojovnici HVO-a: Ivan, Marinko, Novo, Anto, Zoran i Vlado

Foto: Ilustracija

Prigodom mimohoda kojim je obilježena vojno-redarstvena operacija Oluja u Hrvatskoj bilo je krajnje ispravno pozvati najmanje jednu postrojbu Hrvatskoga vijeća obrane, čak iako bi to izazvalo nezadovoljstvo drugih postrojbi HVO-a koje nisu ništa manje bile angažirane u dosezanju borbenih linija s bosanskohercegovačke strane te u kasnijim sprječavanjima pokušaja protuudara srpske strane. To je 1. gardijska brigada HVO-a “Ante Bruno Bušić”, čijih je šest pripadnika 3. kolovoza 1995. godine poginulo na koti Prika Jelovača, gdje su pokušavali izvesti udar i tako zbuniti srpske snage i vezivati ih kako ne bi mogle priteći u pomoć dan poslije, kada kreće Oluja. Naime, dan prije nego što je počela velika vojna operacija Oluja, hrvatske snage u Bosni i Hercegovini već su bile u punom pohodu. Pogibija šest junaka HVO-a označila je ne samo žrtvu nego i prvi tragični trenutak koji će se pamtiti kao prvi pad vojnika HVO-a u sklopu operacije Oluja. Ovi su hrabri mladići postali neslužbeno prve “žrtve Oluje”, čije su obitelji i kolege iz postrojbi odali počast nakon godina patnji i borbi.

Gotovina i Glasnović

Pod vodstvom zapovjednika Željka Glasnovića 1. gardijska brigada HVO-a počela je svoj napad na Priku Jelovaču, poznatu i kao kota 1422. Borba je bila iznimno žestoka, a neprijateljska crta izgrađena je s pomoću dobro raspoređenih minskih polja, dobro ukopane pješačke vatre i topničke potpore srpskih snaga. Operaciju je zapovjedio general Ante Gotovina. U sukobu, koji je trajao do sljedećeg dana, postrojbe HVO-a pretrpjele su najveće gubitke u povijesti. Šest je vojnika poginulo: Ivan Jozić, Marinko Kašćel, Novo Lupić, Vlado Maračić, Zoran Tankuljić i Anto Jezidžić. Četrnaest pripadnika HVO-a bilo je ranjeno. Kao što se često ponavlja u povijesti velikih ratnih trenutaka, snaga zajedništva između HVO-a i HV-a bila je ključna za daljnji uspjeh. Iako su vojne operacije bile vođene različitim strategijama, zajednički cilj bio je oslobođenje hrvatskih teritorija. I dok se često ističe pobjednička uloga Hrvatske vojske, prava snaga koju su postrojbe HVO-a pokazale bila je nesebična i nikad nije nestala iz tih bitaka. Oni koji su poginuli na koti Prika Jelovača nisu se borili samo za vojnu pobjedu nego i za slobodu naroda i domovine. Unatoč ogromnim gubicima i gotovo nemogućim uvjetima na bojištima, njihova žrtva bila je samo početak operacija koje su slijedile. Samo nekoliko dana nakon njihove pogibije, HVO je nastavio svoju borbu, a operacija Oluja dovela je do oslobođenja većeg dijela Hrvatske. No, njihova borba nije bila samo nacionalna, ona je bila borba za opstanak hrvatskog naroda na prostoru Bosne i Hercegovine. Iako se mnoga izvješća o operaciji Oluja koncentriraju na hrvatske uspjehe na sjeveru Dalmacije, operacije na bojištima jugozapadne Bosne, poput Kupresa, Glamoča, Livna i drugih područja, bile su jednako važan segment osvajanja teritorija. Snage HVO-a, podijeljene u tri operativne skupine, uspješno su obranile Kupres i okolna područja, čime je spriječena srpska ekspanzija prema jugoistoku Hrvatske.

Snaga zajedništva

Zajedništvo HVO-a i HV-a iznimno je važno jer je omogućilo da se neprijatelj suoči s dvostrukim napadima, u čemu su i postrojbe HVO-a imale važnu ulogu u stabilizaciji situacije na bojištima jugozapadne Bosne. Osim borbi na sjeveru Dalmacije, postrojbe HVO-a bile su prisutne i na Kupresu i u Glamoču, gdje su usko surađivale s HV-om kako bi osigurale strateški važno područje, čime je omogućen neometan nastavak hrvatske vojne operacije. Iako je nakon okončanja rata i službenog završetka operacije Oluja došlo do političkog pregovaranja, a na međunarodnoj razini su doneseni sporazumi koji su usmjeravali poslijeratnu Hrvatsku i Bosnu, prisutnost HVO-a u taktičkim skupinama pokazala je ne samo vojnu nego i političku ulogu. To je bio trenutak kada su svi hrvatski vojnici i zapovjednici bili jasno svjesni da su borbe prekinute, ali da ih još čeka borba za slobodu, integritet i poštovanje svojih prava. Zajedništvo koje je pokazao HVO, poput postrojbi 1. gardijske brigade “Ante Bruno Bušić”, postalo je simbol nade za sve Hrvate, a njihova žrtva zauvijek će biti upisana u povijest Domovinskog rata. Uvijek će biti podsjetnik na to da sloboda nije bila osvojena samo na frontama Hrvatske nego i u srcima ljudi koji su vjerovali da su zajedno snažniji.

Vecernji list

Otišla si, a punjene paprike ni probala nisi

Što je ljeto bez punjenih paprika? Isprobajte tri različite varijante

 

 
Za neodoljivo jelo, pogotovo za tople dane, donosimo tri zanimljiva recepta.

Punjene paprike

Težina: jednostavno

Vrijeme pripreme: 80 min
Sastojci za 4 osobe:

8 paprika

150 g mljevene svinjetine

200 g mljevene junetine

150 g riže

100 g tvrdog kravljeg sira

2 žlice sjeckanog peršina

2 režnja češnjaka

250 g pelata

1/2 čaše bijelog vina

maslinovo ulje

sol, papar

Priprema:

Paprikama ukloniti »poklopce«, oprati ih i očistiti. U posudi pomiješati obje vrste mesa, dodati rižu, ribani sir, sjeckani režanj češnjaka, peršin, sol i papar (dozirati prema vlastitom ukusu). Po želji umjesto mljevene svinjetine možete koristiti i meso koje ste izvadili iz kobasice. Smjesu dobro promiješati i njome puniti paprike. Napunite 3/4 svake paprike i stavite joj »poklopac«. U posudi na maslinovom ulju kratko popržiti nasjeckani režanj češnjaka, dodati pelate, malo ih zgnječiti i kratko prokuhati. Začiniti solju i paprom i u umak posložiti paprike. Doliti pola čaše vina i čašu vode. Poklopiti i kuhati na laganoj vatri pola sata. Povremeno potresti posudu. Prije posluživanja pustiti da se malo »odmore«, a možete ih skuhati i dan ranije. Najbolje su uz pire-krumpir.

Paprike punjene kus-kusom

Težina: jednostavno

Vrijeme pripreme: 90 min
Sastojci za 2 osobe:

4 paprike (crvene i žute)

125 g kus-kusa

125 g povrtnog temeljca

200 g cherry rajčica

1 ljutika

100 g maslina bez koštica

10 listića bosiljka

100 g feta sira

sol

30 g pinjola

maslinovo ulje

Priprema:

Paprikama ukloniti poklopac, očistiti ih od opni i sjemenki te oprati pod mlazom vode. Staviti ih na pleh obložen masnim papirom, malo posoliti te pokapati uljem. Peći ih u pećnici prethodno zagrijanoj na 180 stupnjeva 25 minuta. Poklopce ćete iskoristiti za punjenje. Ukloniti im stabljiku i sjemenke te ih narezati na kockice. Ljutiku očistiti i narezati na kockice. Cherry rajčice oprati te narezati na polovice. U tavi na 3 žlice ulja dinstati ljutiku, kad omekša dodati narezanu papriku. Zatim dodati i rajčice, i na laganoj vatri kuhati 15 minuta. Zagrijati povrtni temeljac i kad zakuha preliti preko kus-kusa. Ako se odlučite na punjenje više paprika valja znati da količina temeljca i kus-kusa moraju biti jednake. Pomiješati, poklopiti i pustiti da se upije sva tekućina. Ako nemate temeljac, kus-kus zalijte vrućom vodom koju ste malo posolili i dodajte žličicu maslinovog ulja. Kus-kus prebaciti u veću posudu, razraditi ga vilicom, dodati povrće, feta sir narezan na kockice i masline. Paprike izvaditi iz pećnice, napuniti smjesom te ih vratiti na pleh, pokapati uljem te peći još 25 minuta na 180 stupnjeva. Poslužiti odmah.

Vege punjene paprike

Težina: jednostavno

Vrijeme pripreme: 30 min + 1 sat i 30 min za kuhanje
Sastojci za 4 osobe:

850 g paprika

400 g krumpira

300 g tikvica

300 g cherry rajčica

220 g sira scamorza (provola)

timijan

maslinovo ulje

sol, papar

Priprema:

Krumpire oprati i skuhati s korom. Ovisno od njihove veličine, trebat će vam 30 do 40 minuta. Dok se krumpir kuha, paprikama odrezati poklopce, očistiti i oprati. Tikvice oprati i naribati na široki ribež. Naribati i sir, a rajčice narezati na četvrtine. U posudi zgnječiti kuhani krumpir, dodati rajčice, tikvice i skoro sav sir. Dio ćete ostaviti za pečenje. Smjesu začiniti solju i paprom te listićima timijana. Paprike napuniti smjesom, složiti u posudu obloženu masnim papirom, povrh smjese staviti malo naribanog sira i poklopiti poklopcima. Peći 40 minuta u pećnici prethodno zagrijanoj na 200 stupnjeva. Umjesto scamorze možete koristiti neki drugi dimljeni sir. Ako ne jedete sir, stavite dimljeni tofu, navodi Bljesak.info.

Jadran Ćela Topić prvi predsjednik HŠK Zrinjski: Bila su to tada uistinu turbulentna vremena

Godine 1992. u Međugorju je formiran inicijativni odbor za pripremu obnoviteljske skupštine Zrinjskog. Nakon što se odlučilo da će biti ponovno pokrenut Hrvatski športski klub Zrinjski, za prvog predsjednika kluba izabran je Jadran Topić.

Prisjetimo se danas što je Jadran kazivao o tim turbulentnim vremenima i počecima rada obnovljenog mostarskog nogometnog kluba.

– Bila su to tada uistinu turbulentna vremena. Pucalo se na sve strane, vodio se rat, ali taj aspekt društvenog života, kakav je sport ili kultura, i u takvim smo vremenima morali njegovati. Do mene je došao pokojni Ćubi (riječ je o Ivanu Ćubeli, novinaru Večernjeg lista i Radiopostaje Mostar, nap. a.) koji mi je kazao kako ponovno treba pokrenuti rad Zrinjskog.

Naravno, kako je tako nešto bilo u planu, ljude koji su trebali doći na obnoviteljsku skupštinu kluba dovodili smo sa svih strana. Svi smo tada na umu imali samo jednu vodilju – kako na noge podići jak i stabilan HŠK Zrinjski, otkrio je za medije Jadran Topić, prvi predsjednik Hrvatskog športskog kluba Zrinjski. 
Klub je počeo trenirati i igrati prijateljske utakmice. Topiću su u najpozitivnijem sjećanju ostale prve utakmice.

– Promovirali smo ime Zrinjskog počevši od Imotskog, pa sve do Njemačke i Kanade gdje smo igrali na turnejama. Pogotovu smo među hrvatskim iseljeništvom bili uvijek rado viđeni gosti. Pripreme za takva putovanja ću uvijek pamtiti po dobrome. Protiv Imotskog smo igrali prvu službenu prijateljsku utakmicu. Ma već i tada smo imali jaku momčad, a igrali smo i dopadljiv nogomet. Za treninge smo se snalazili kako smo znali u umjeli, trenirali smo čak i na širokobriješkoj Pecari. Uglavnom, bilo je teško sve postaviti u normalan ritam, ali nekako smo sve uspijevali, ispričao je Topić.

(FOTO) Dani ponosa i slave: Na današnji dan obnovljen je HŠK Zrinjski da živi vječno

Arena Zagreb odjekivat će pjesmom ljubavi prema domovini, a sutra na Laudato televiziji pogledajte snimku prvog Domu mom iz 2024

Pjevamo domovini jer ju volimo. Volimo ju jer joj pripadamo.
Pjesma je oduvijek bila duša hrvatskog naroda. Nosila nas je kroz najteža razdoblja, bodrila hrabre hrvatske branitelje, a povezuje nas i onda kada nas dijele kilometri i onda kada nas veže stoljetna pripadnost istom narodu.

Pjesma je i naša zahvala
Ove jeseni, 11. listopada, u Areni Zagreb održat će se veliki domoljubni koncert Domu mom. Na istom će se mjestu okupiti Hrvati iz svih krajeva Hrvatske i svijeta – svi oni koji Hrvatsku nose u srcu, da bi zajedno pjevali, osjećali, slavili i zahvaljivali.
Koncert najavljuje glavna producentica projekta, Ksenija Abramović, riječima:
Na jednom mjestu okupljamo Hrvate, domoljube svih generacija, iz Hrvatske i izvan nje, kako bismo pjesmom zahvalili za dar koji imamo – za našu Hrvatsku. Ovim koncertom želimo reći hvala. Hvala što imamo Dom. Hvala braniteljima koji su sanjali slobodu i za nju se izborili. Hvala svima koji, bilo u domovini ili izvan nje, svakim danom pokazuju da se Hrvatska nosi u srcu. Domoljublje je osjećaj koji živi duboko u nama. To je tiha snaga koja nas povezuje kad smo daleko, toplina koja nas prožme kad čujemo poznatu pjesmu i suza koja kane kad se spomene domovina.

Od Jadranskog mora do slavonskih polja… Putujemo pjesmom kroz sve hrvatske krajeve i zajedništvo nas spaja
Na velikoj pozornici Arene Zagreb, u jednoj večeri, izvest će se najljepše domoljubne pjesme. Na koncertu će nastupiti neka od najznačajnijih imena hrvatske glazbe:
Mate Bulić, Miroslav Škoro, Pero Galić, Tiho Orlić, Klapa HRM “Sveti Juraj”, Klapa Cambi, Jacques Houdek, Zaprešić Boys, Dražen Žanko, Šima Jovanovac, Klapa Cesarice, Gazde, Mirko Švenda Žiga, Bruno Krajcar, Frano Pehar, Pava Ravenščak, Nika Pastuović, Dino Petrić, Jure Brkljača, Čuvarice i desetogodišnji Marino Vrgoč.

Neka se Hrvatska čuje – u pjesmi, u Areni, na Laudato televiziji
Dok s nestrpljenjem iščekujemo novi veliki koncert Domu mom, ne propustite pogledati sutra, 5. kolovoza, u 12:40 na Laudato televiziji snimku prvog domoljubnog koncerta, održanog 13. siječnja 2024. Taj koncert okupio je 25 zvučnih imena hrvatske glazbe i više od 150 glazbenika na pozornici, ispunivši dvoranu pjesmom, emocijom i zajedništvom.

Ulaznice za koncert “Domu mom”
Budite dio jedinstvenog glazbenog doživljaja – ulaznice za koncert “Domu mom” dostupne su na Eventim.hr, u svim Eventim prodajnim mjestima i Laudato galerijama. Požurite! Osigurajte svoje mjesto već danas.

Najmlađi pobjednik u povijesti skokova na noge sa Starog mosta danas slavi: Damire sretan rođendan

Damir Perić, dijete Šemovca i kralj skokova na noge sa Starog mosta – višestruki šampion. Najmlađi pobjednik skokova na noge, davne 1981. godine je osvojio prvo mjesto sa 16 godina. Za razliku od Emira Balića koji zbog narušenog zdravlja nije skakao sa obnovljenog Starog mosta tu sreću i čast je imao naš Damir koji je posljednji put skočio 2004. godine.

Damir danas slavi rođendan, pa šampione neka je sretan od redakcije portala

HERCEGOVINA.in.

HŠK Zrinjski suorganizator Nogometnog kampa Zlatko Dalić u Livnu

U Livnu se od 04. do 08. kolovoza održava Nogometni kamp Zlatko Dalić. Jedan od suorganizatora kampa je HŠK Zrinjski. Na kampu u ime HŠK Zrinjski sudjeluju treneri Draženko Bogdan i Elvis Margeta.

Uhićen vlasnik bika koji je usmrtio čovjeka, nesretni umirovljenik prvi put bio na koridi

Foto: Ilustracija

Dvije osobe uhićene su u mjestu Kutanja na području općine Donji Vakuf nakon što je bik nasrnuo na muškarca i usmrtio ga.

Kako neslužbeno doznaje Dnevni avaz, među uhićenima je i vlasnik bika.

Iz MUP-a Srednjobosanske županije potvrđeno je kako je jučer oko 13:05 sati Policijskoj stanici Donji Vakuf pristupio voditelj osiguranja sportskog natjecanja bikova u mjestu Kutanja te prijavio da je oko 12:40 došlo do nesretnog događaja u kojem je jedan od bikova teško ozlijedio osobu G. M., rođenu 1954. godine iz Šipova.

“Ozlijeđeni je hitno prevezen u Dom zdravlja Donji Vakuf, gdje je utvrđeno da je riječ o teškim tjelesnim ozljedama koje su prouzročile smrt”, navodi se iz MUP-a SBŽ.

U suradnji s nadležnim Županijskim tužiteljstvom, policijski službenici Sektora kriminalističke policije i OKP PU Jajce poduzimaju zakonom predviđene radnje kako bi se utvrdile sve činjenice i okolnosti ovog slučaja.

Kako je ranije objavljeno, smrtno je stradao Medaga Ganibegović, umirovljenik koji živi u Austriji, a na koridu u Donjem Vakufu došao je prvi put.

Voditelj koride Azem Čauš izjavio je za Avaz da se nesreća nije dogodila u samoj areni, nego nakon borbe, kada je vlasnik vodio bika prema kamionu.

“Nije se dogodilo na koridi, već 500 metara od arene. Čovjek je ušao u prostor gdje se naplaćuju karte. Vlasnik je vodio bika do prikolice, a kada su se sreli, bik je okrenuo glavu i udario ga tamo gdje nije trebao – pogodio ga je u arteriju i čovjek je iskrvario na putu do bolnice”, rekao je Čauš.

Najljepša ljubavna priča iz Domovinskog rata: Ovo su Ira i Marijan tri desetljeća kasnije

Najljepša ljubavna fotografija iz rata: ‘Nagnuo se da me poljubi, nisam ni znala hoće li se vratiti’

Fotografija Marijana i Ire postala je jedan od simbola ne samo ljubavi, već i povratka, sigurnosti i novog početka.

Cijeli rat sam izbjegavao kamere, a sad je naša fotografija obišla cijelu Hrvatsku, našalio se Marijan Horvat (62), čija je fotografija poljupca s njegovom tadašnjom djevojkom, a danas suprugom Irom (51) dirnula srca tisuća ljudi tijekom Domovinskog rata i godinama nakon njega.

Riječ je o prizoru koji je u kolektivnoj memoriji naroda ostao upamćen kao jedna od najljepših i najemotivnijih fotografija Domovinskog rata. Njezin značaj ne leži samo u estetskoj ljepoti, već u sirovoj iskrenosti trenutka. Simbolu nade, vjere i ljubavi koja se nije dala pokolebati ni u najtežim vremenima. A upravo u tom trenutku, dok su njihove oči bile uprte jedno u drugo, Ira i Marijan nisu ni slutili da ih netko promatra kroz objektiv.

– Nismo znali da nas netko slika. Ma kakvi?! Bili smo toliko sretni, toliko ispunjeni što smo se napokon vidjeli nakon toliko vremena. Sve drugo je jednostavno nestalo. Kao da je cijeli svijet stao, a ostali smo samo nas dvoje – rekla je Ira prisjećajući se tog dana s osmijehom.

Bio je kolovoz 1995. godine. Marijan se, sa slavnom 2. gardijskom brigadom Gromovima, vraćao kući, u svoj Sisak, iz oslobodilačke operacije Oluja. Na cesti uz rijeku Kupu stajala je Ira. Tad 21-godišnjakinja, srce joj je bilo ispunjeno strepnjom i nadom, a oči nisu prestajale gledati prema dolazećim vojnim kamionima.

– Nisam znala hoće li doći. Samo sam se nadala, molila da ga vidim. Da je među tim kamionima i on. Moja najveća ljubav – rekla je Ira.

U pravom trenutku, na pravome mjestu, nalazila se tad i Lea Krivošić, mlada sisačka fotoreporterka Večernjeg lista. Njezin instinkt i fotografski talent ovjekovječili su prizor koji će kasnije postati jedan od simbola ne samo ljubavi, već i povratka, sigurnosti i novoga početka.

– Čekala sam i gledala svaki kamion, pitala se hoće li biti u kojem od njih. Onda, odjednom, ugledala sam ga! Srce mi je stalo. Kamion nije smio stati, ali Marijan se nagnuo i poljubio me – prisjetila se Ira tog trenutka koji je za njih značio više od bilo čega.

Marijan objašnjava da je naredba bila jasna – nije bilo silaska s kamiona, kolona se morala nastaviti kretati prema vojarni. No srce ima svoje zakone, pa je učinio ono što je tad osjećao da mora – nagnuo se prema njoj, dotaknuo njezine usne i dugu plavu kosu. Taj poljubac, taj djelić sekunde, postao je vječnost.

– Fotografija je nastala nedaleko od parka u Sisku, u povratku. Marijan je stigao kamionom, a ja sam ga ugledala. Gledala sam svaki kamion u koloni. Nisu smjeli stati, ali kad me vidio, samo se nagnuo i poljubio me. Nismo znali da nas netko slika. Danas mi je drago da je Lea uhvatila taj trenutak. Nažalost, pokojna je. Uvijek se sjetim i nje i tog trenutka kad prođem pored tog mjesta. Teško je ne sjetiti se – rekla je Ira.

Fotografija je prvo objavljena u Večernjem listu, potom i u drugim novinama. Tako su Marijan i Ira, dvoje sasvim običnih ljudi, postali prepoznatljivi mnogima. No iza poznatog lica s fotografije i danas stoji skromna, čvrsta i tiha ljubav koja traje već gotovo tri desetljeća. Danas su u sretnom braku u Sisku, a najljepši plod njihove ljubavi je njihova kći Tea, ponos njihova zajedničkog puta.

– A i dalje smo isti, obični. Ta slika nije nam neugodna. Dapače. Prikazuje ljubav u teškim vremenima. U vezi smo bili dvije godine prije toga. Koliko nam je vrijeme dopuštalo, toliko smo se viđali. Evo, sad smo već gotovo 30 godina zajedno. Sljedeće godine punimo okruglu godišnjicu. Kroz svašta smo prošli. Rat, potres, bolesti… Ali još smo tu. On je meni bio oslonac kad mi je bilo teško, a ja njemu kad je on bio bolestan. To je, vjerujem, razlog zašto smo još zajedno. Održavamo jedno drugo. Ne okrećemo leđa. I u dobru i u zlu. Nema duge ljubavi bez toga – rekla je Ira.

– Znam biti težak, da. Ali tko nije? Svi znamo ponekad biti. Mi se ne smatramo posebnima. Takvi kakvi smo bili, takvi smo i ostali. To je ta slika, taj trenutak. I baš zato ima vrijednost. Naša kći naš je najveći ponos – nadovezao se Marijan.

Kažu da se i danas na društvenim mrežama pojavljuje njihova fotografija. Ljudi ostavljaju komentare, dijele priču, mnogi su dirnuti – čak i ne znajući tko su ljudi na slici.

– Naravno, uvijek se nađe netko tko ima što loše reći. Ali većina vidi ono što je bitno, a to je ljubav. Ljubav usred rata. Ljubav koja je preživjela sve. Mural s tom slikom danas je nacrtan u Sisku. Netko si je dao truda, i to nam je drago. Nismo tražili pažnju. Izbjegavao sam kamere i na kraju je fotografija mene obišla Hrvatsku. Bolje biti poznat po tome, nego po nečemu lošem – zaključio je Marijan uz osmijeh.

HŠK Zrinjski ako ne prođe Islanđane ide na pobjednika susreta FC Milsami Orhei (MDA)-Virtus A.C. 1964

Ukoliko HŠK Zrinjski ne prođe Islanđane nastavlja natjecanje u kvalifikacijama za Konferencijsku ligu i ide na pobjednika susreta FC Milsami Orhei (MDA)-Virtus A.C. 1964.

Pretučen muškarc na Makarskoj rivijeri: Preminuo je od zadobivenih ozljeda

Foto: Ilustracija

Dvojica Poljaka (32) i (50) koji su u prvom satu ponedjeljka fizički nasrnuli na 67-godišnjaka, koji je nedugo nakon toga preminuo, uhićeni su i privedeni u policiju na kriminalističko istraživanje, doznaje se od Tina Milata iz splitske policije.

Kako je kazao, događaj se zbio u ponedjeljak oko 1,50 u mjestu Igrane gdje su dvojica Poljaka koji su bili u alkoholiziranom stanju u dvorištu obiteljske kuće odgurnuli ženu (68) koja je pala na pod, a nakon toga su fizički nasrnuli na muškarca (67) kojemu je tijekom događaja pozlilo.

-Kada su vidjeli da je muškarcu pozlilo i da je bez svijesti, pokušali su mu pružiti prvu pomoć, pozvan je tim Hitne medicinske pomoći koji su pokušali muškarcu pomoći, no unatoč tome preminuo je, kazao je Milat. Policija je osigurala mjesto događaja i danas će se obaviti očevid.

Dvojica muškaraca su uhićena, dovedena u službene prostorije i zadržana u njima do otriježnjenja, nakon čega će nad njima biti provedeno kriminalističko istraživanje. Neslužbeno se doznaje kako je 50-godišnji Poljak imao 1,12, a njegov mlađi sunarodnjak (32) 1,92 promila alkohola u krvi.

HINA

Tuga u Mostaru: Plemići se opraštaju od svoga Andreja

S neizmjernom tugom i dubokom boli opraštamo se od našeg dragog prijatelja, člana i suradnika Andreja Šetke, koji nas je prerano napustio u 40. godini života.

Andrej je bio mnogo više od bivšeg rukometaša – bio je istinski Zrinjevac. Kao voditelj Rukometnog doma, nesebično je davao sebe u organizaciju i funkcioniranje kluba, a kao član Veterana Zrinjskog njegov duh zajedništva u borbenosti uvijek je bio uzor svima.
Posebnu ulogu imao je i kao otac dvojice polaznika naše škole rukometa. Bio je suprug i otac petero djece, čovjek čija je obitelj bila njegov svijet, a njegov vedri duh, osmijeh i prijateljska riječ zauvijek će ostati u našim sjećanjima.

U ime Sveučilišnog rukometnog kluba Zrinjski, njegovoj obitelji izražavamo najdublju sućut i pružamo punu podršku u ovim teškim trenucima.
Počivaj u miru, Andrej. Tvoj Zrinjski neće te zaboraviti, objavili su iz SRK Zrinjski.

Ukoliko prođu Breidablika Plemići idu na boljeg iz susreta Servette FC- FC Utrecht

Ukoliko Plemići prođu dalje protiv Breidablika put nastavljaju u kvalifikacijama za Europsku ligu. Protivnik Plemićima bio bi bolji iz susreta Servette FC (SUI) vs FC Utrecht (NED).

Crnogorsko ‘čojstvo’: Školski brod Jadran

DIPLOMATSKI “PENAL”

Crna Gora lansirala seriju znački s motivom školskog broda “Jadran”, MVEP poslao prosvjednu notu

Školski brod Jadran Hrvatska smatra svojom vojnom imovinom; izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., tada upisan u matičnoj luci Split, ali ga Crnogorci do danas nisu vratili.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) u ponedjeljak je potvrdilo da je poslalo prosvjednu notu Crnoj Gori zbog odluke njezinog ministarstva obrane da izradi značke s likom školskog broda Jadran koji Hrvatska smatra svojom vojnom imovinom.

Crnogorsko ministarstvo i vojska priopćili su da su krajem srpnja izradili novu seriju znački, posebno dizajniranih za posadu školskog broda Jadran, „u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru“, prenijeli su crnogorski mediji.

MVEP je prosvjednom notom upućenom u petak „izrazio žaljenje i osudio takav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremnost na dijalog i dogovorno rješavanje” tog otvorenog pitanja.

Šezdesetak metara dugačak bijeli jedrenjak izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., tada upisan u matičnoj luci Split, ali ga Crnogorci do danas nisu vratili.

MVEP smatra „neprihvatljivima” odluku crnogorskog ministarstva te ukazuje na raniju prosvjednu notu i diplomatsku komunikaciju Zagreba i Podgorice u cilju rješavanja otvorenih pitanja bilateralnim putem.

Ako takav dijalog izostane, Hrvatska će „razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanje ovog pitanja”.

Hrvatsko ministarstvo spremno je crnogorskoj strani i dostaviti „detaljnu analizu i procjenu vrijednosti sukcesijske mase vojne imovine” koja osim Jadrana uključuje i „sva potraživanja Republike Hrvatske prema Crnoj Gori” u skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

MVEP je kasnije priopćio da prema toj analizi Crna Gora Hrvatskoj duguje „više od dvije milijarde američkih dolara”. Ministarstvo je naglasilo da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i zagovaranju europskog puta Crne Gore, no i da očekuje „izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza”.

Posljednje je to u nizu odluka crnogorske vlade kojom dominira prosrpska struja, a koje potkopavaju dobrosusjedske odnose dviju članica NATO-a.

Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović, član prosrpskih Demokrata, prošli je tjedan odlučio da predstavnici njegovog ministarstva i vojske ne prisustvuju obilježavanju 30. godišnjice operacije Oluja na vojnom mimohodu u Zagrebu, poslavši na taj događaj otpravnicu poslova iz veleposlanstva.

Krapović je takvu odluku donio “uvažavajući cjelokupni povijesni i regionalni kontekst”, kao i “posebnu osjetljivost koju ova tema nosi u crnogorskom društvu”, prenijeli su crnogorski mediji.

Odnosi Crne Gore i Hrvatske prošle su se godine očekivano pogoršali dolaskom na vlast prosrpske koalicije. Ona je sredinom godine iz unutarpolitičkih razloga izglasala deklaraciju o Jasenovcu, nedugo nakon što je Crna Gora u Ujedinjenim narodima podržala sličnu rezoluciju o Srebrenici.

Podgorica i Zagreb spore se i oko bazena u Kotoru nazvanom po čuvaru zloglasnog logora Morinj te spomen-ploče kod tog logora.

Usprkos tim nesuglasicama Hrvatska snažno zagovara europski put Crne Gore, pa MVEP i na kraju prosvjedne note od petka „koristi prigodu da ponovi izraze svog osobitog poštovanja” crnogorskom ministarstvu vanjskih poslova.

(VIDEO) Inovativni električni helikopter uspješno testiran

Inovativni eCopter, električni helikopter kompanije FlyNow Aviation, nedavno je izveo nekoliko testnih letova u Austriji.
Njegov jedinstveni izgled privlači pažnju, posebno činjenica da nema rep. Prototip eCopter-a je najavljen 2021. godine, ali je tek 2023. godine uzletio uz pomoć kablova.Sada se čini da je helikopter prevazišao svoje prvobitne ograničenja i izveo nekoliko suštinskih letova, iako su oni još uvek bili na niskoj visini.
Kompanija planira da u narednim mjesecima leti na višim visinama i da ga zvanično lansira za komercijalne letove do 2027. godine.

Inovativni helikopter FlyNow spada u eVTOL kategoriju (Električni vertikalni uzlet i sletanje). To znači da je sposoban za vertikalne uzlete.Čak i bez repa, proizvođač naglašava da je model lakši od tradicionalnih helikoptera i ostaje potpuno funkcionalan. Trenutno eCopter može postići maksimalnu brzinu od 130 km/h za let od otprilike 50 km. “Svaka prekretnica nas približava ostvarivanju urbane zračne mobilnosti za sve”, rekla je suosnivačica i operativna direktorica tvrtke, Yvonne Winter, prema stranici New Atlas.

“Uspješan let bez kabela našeg eCopter-a nije samo tehnička prekretnica – to je vidljiv dokaz da naša vizija funkcionira. Mnogi nisu ozbiljno shvaćali naše letove s kabelima, ali vidjeti je vjerovati. Ovim slobodnim letom pokazujemo da je FlyNow spreman potaknuti urbanu mobilnost.”

‘Čin ljubavi’ – molitva Sv. Ivana Maria Vianneya

Volim te, o moj Bože, i moja jedina želja je da te volim do svoga zadnjeg daha.

Volim te, o Bože beskrajno ljubljeni… i više volim umrijeti ljubeći te nego živjeti i jedan trenutak ne ljubeći te. Ljubim te, o moj Bože, i jedino želim nebo da bih imao sreću ljubiti te savršeno.

Ljubim te, o moj Bože, i jedino se bojim pakla, jer se tamo nikada neće imati slatka utjeha voljeti te. O moj Bože, ako moj jezik ne može reći u svakom trenu da te volim, želim da ti barem moje srce to ponavlja onoliko puta koliko dišem. Ah! Daj mi milost da patim ljubeći te, da te volim trpeći, te da jednog dana izdahnem ljubeći te i osjećajući da te ljubim.
I što se više približavam svome kraju, više te zaklinjem da umnožiš i usavršiš moju ljubav.

Tako neka bude. Amen.

Nije gotov prijelazni rok za Modre: U Zagreb stigla velika faca, ubrzo će obući dres Dinama

Foto: Pixsell.hr

Činilo se da je Dinamo uspio riješiti igračku križaljku i kompletirati roster, ali ipak dobit će još jedno zvučno pojačanje. Navodno je nogometaš već u Zagrebu, čeka da obavi liječničke preglede i potpiše ugovor.

Kako se moglo pročitati u hrvatskom tisku, Miha Zajc će svakog časa postati novim članom Dinama. Još se čeka službena potvrda, ali očito je bivši slovenski reprezentativac na malom koračiću od Modrih.

Nakon silnih promjena, Zajc će biti ‘točka na i’, još jedan dobar posao Zvonimira Bobana i još jedan kvalitetan nogometaš u veoma bogatom i širokom rosteru kojim raspolaže trener Mario Kovačević.

U Hrvatskoj dolazak Zajca nazivaju najneobičnijim transferom ovog ljeta u Zagrebu. Zajc je posljednji angažman imao u Fenerbahčeu, ali je raskinuo ugovor s Turcima i u Dinamo stiže kao slobodan igrač.

S 31 godinom Slovenac donosi neophodno iskustvo u vezni red, iako se neće smatrati ključnom figurom. Uostalom, pitanje je kako će se snaći nakon što dugo vremena nije igrao u Feneru, ali ipak postoji niz faktora koji su Bobana natjerali na ovaj potez.

Ono što je velika prednost Zajca, uz iskustvo, jeste činjenica da može da se prilagodi na više formacija i da igra na nekoliko pozicija.

Slovenac se dugo povezivao s Dinamom, u jednom trenutku je djelovalo da je propala ta mogućnost, a na kraju je ipak našao svoj put do Zagreba.

Karijeru je počeo u Olimpiji, igrao za Bravo, Empoli, Genou, Toulouse i na kraju Fener. Prošle sezone bio je na posudbi u Francuskoj.

Dinamo je inače prije dva dana odigrao prvi meč u novoj sezoni HNL-a, te je slavio na Opus Areni protiv Osijeka sa 2:0. Bez obzira na sve, Dinamo se smatra prvim favoritom za naslov, s tim da aktualni prvak Rijeka želi da se opet nešto pita, a i na Poljudu su uvjereni da bi ovo konačno mogla biti njihova sezona.

Trumpov sporazum briše desetke tisuća radnih mjesta

Njemačka autoindustrija na koljenima: Trumpov sporazum briše desetke tisuća radnih mjesta

Njemački proizvođači automobila nadali su se da će im mjeseci lobiranja donijeti dodatne ustupke u trgovinskom sporazumu između EU-a i SAD-a, no sada, kad se prašina oko dogovora slegla, mijenjaju stav. Industrija je snažno zagovarala sustav kompenzacije izvoza, prema kojem bi američke uvozne carine bile kompenzirane izvozom modela proizvedenih u SAD-u. Volkswagen je nedavno predložio i smanjenje carina na temelju ulaganja u SAD-u.

No, ta se očekivanja polako gase.

“Za sve praktične svrhe, globalni sporazum zasad je zaključen”, izjavio je predsjednik uprave Mercedes-Benza Ola Källenius u razgovoru s ulagačima ovog tjedna, dodajući da je vrlo neizvjesno hoće li naknadno biti moguće dodati sektorske ili kompanijske izmjene, prenosi Politico.

Sporazum, koji je još u fazi finalizacije, predviđa smanjenje američkih carina na automobile i autodijelove s 25 na osnovnih 15 posto, počevši od 1. kolovoza.

No, nisu svi tako lako odustali. Predsjednik uprave BMW-a Oliver Zipse jedan je od glavnih zagovornika sustava kompenzacije izvoza, s obzirom na BMW-ove velike tvornice u Južnoj Karolini. On i dalje polaže nade u bilateralne razgovore između SAD-a i Njemačke, iako trgovinske sporazume za EU smije pregovarati samo Europska komisija.

“Ne mora to biti dio velikog paketa. Može se napraviti i izravno između dviju zemalja”, rekao je u razgovoru s medijima, dodajući u odvojenom pozivu s ulagačima da će tvrtka nastaviti zagovarati taj model.

Procjena štete

Tijekom protekla dva tjedna svi su europski proizvođači automobila objavili svoje polugodišnje financijske rezultatem dajući tako prvi uvid u utjecaj carinskog rata koji je Donald Trump pokrenuo u travnju.

Nitko nije ostao pošteđen

Porsche, koji sve automobile za američko tržište izvozi iz EU-a, izvijestio je da su mu carine do sada donijele trošak od 400 milijuna eura, a povrat na prodaju u prvoj polovici godine pao je s 15,7 na 5,5 posto.

Francusko-talijansko-američki proizvođač Stellantis dosad je izgubio 300 milijuna dolara, a ulagačima je poručeno da očekuje ukupne godišnje troškove od čak 1,5 milijardi dolara zbog carina.

Izgledi nisu ohrabrujući, proizvođači upozoravaju da će se gubici nastaviti jer i dalje moraju apsorbirati carinu od 15 posto, dok za vozila i dijelove proizvedene u Meksiku i Kanadi ostaje carina od 25 posto.

Niže carine za EU, kao i za Japan u zasebnom dogovoru, izazvale su nezadovoljstvo američkog automobilskog lobija, koji tvrdi da domaće kompanije sada plaćaju više nego strani konkurenti zbog viših stopa carina na uvoz iz Sjeverne Amerike.

Europski proizvođači automobila također se nadaju da bi se carina od 25 posto, koja i dalje vrijedi za Meksiko, mogla ublažiti. No, Trump ne pokazuje nikakve naznake volje za takvim potezom. Najavio je 31. srpnja produženje tih carina za dodatnih 90 dana.

U završnom dogovoru još se treba doraditi i suradnja EU-a i SAD-a oko automobilskih standarda, s ciljem lakšeg izvoza američkih vozila na europsko tržište.

Jedan visoki dužnosnik Komisije izjavio je kako sporazum uključuje obvezu suradnje kako bi se utvrdilo gdje su standardi već usklađeni te gdje treba dodatno raditi na njihovu usklađivanju.

BMW-ov Zipse također se osvrnuo na potrebu uravnoteženije standardizacije između dviju strana, rekavši novinarima da bi voljeli apelirati na obje strane da nastave raditi na otvaranju tržišta, kao i na usklađivanju tehničkih pravila.

Gubitak radnih mjesta

U sklopu sporazuma EU je pristao ukinuti carinu od 10 posto na uvoz automobila iz SAD-a.

Iako je to dobra vijest za američke izvoznike, direktor njemačkog Centra za automobilska istraživanja Ferdinand Dudenhöffer upozorava da će cijenu platiti radnici. Procjenjuje da bi se moglo izgubiti do 70.000 radnih mjesta u automobilskoj industriji i kod dobavljača, jer će kompanije prebaciti proizvodnju u SAD kako bi izbjegle carine.

Njemački sindikati počinju izražavati zabrinutost, IG Metall je izjavio kako traži pravila o lokalnom udjelu proizvodnje kako bi se osiguralo da se stvaranje vrijednosti odvija u Njemačkoj i Europi.

Slične pozive za lokalne proizvodne uvjete uputile su i druge članice, poput Francuske.

Zabrinutost zbog carina i mogućih gubitaka radnih mjesta potaknula je Njemačku konfederaciju sindikata da zatraži automobilski summit s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom.

EU također razmatra načine kako pomoći sektoru koji je već pod pritiskom zbog prelaska na vozila bez emisija, sve jače konkurencije iz Kine, a sada i zbog Trumpovih carina.

Zaseban strateški dijalog koji predvodi predsjednica Komisije Ursula von der Leyen održan je u siječnju, a sljedeći susret predviđen je za rujan. Tada će izvršni direktori najvećih europskih proizvođača automobila i dobavljača iznijeti svoje prijedloge o tome kako očuvati konkurentnost sektora.

Međugorje u znaku mladih i vjere: Otvoren 36. Mladifest

Međunarodni molitveni susret mladih “Mladifest”, koji će se u Međugorju održavati do petka, 8. kolovoza, počinje večeras molitvenim programom, a u sklopu svečanog otvaranja bit će upriličena i procesija zastava te euharistijsko slavlje.

Ovogodišnji festival održat će se pod geslom “Hajdemo u dom Gospodnji”

Tijekom pet dana festivala, cjelodnevni program odvijat će se na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova, gdje će se održavati kateheze, svjedočanstva, molitveni program i duhovne točke koje animira međunarodni zbor i orkestar sastavljen od glazbenika iz tridesetak zemalja, rekao je ranije za Fenu direktor Informativnog centra Mir Međugorje Vedran Vidović.

“Svaki dan započinje molitvom na Brdu ukazanja, a nastavlja se katehezama, svjedočanstvima i večernjim liturgijskim programom. Festival glazbeno animira zbor i orkestar mladih iz cijelog svijeta”, istaknuo je Vidović.

Festival okuplja desetke tisuća mladih iz oko 80 zemalja svijeta, a do sada su mnogi svjedočili obraćenju, duhovnim i tjelesnim ozdravljenjima te otkrivanju duhovnih zvanja upravo u Međugorju.

Prema riječima Vidovića, Mladifest nije klasičan festival, već duhovna obnova temeljena na molitvi, ispovijedi, euharistiji i susretu s Bogom, a posebnu ulogu imaju volonteri koji svojim služenjem čine ovaj događaj posebnim.

“Srce festivala čine mladi volonteri, osobito članovi Frame Međugorje, čija predanost festivalu oblikuje ih u odgovorne i duhovno zrele osobe, a posebnu zahvalnost dugujemo i Gorskoj službi spašavanja koja neumorno pomaže župi i hodočasnicima”, istaknuo je Vidović.

Mladifest ima međunarodni karakter, a njegov program prati globalna publika putem prijenosa na više od 20 jezika, zahvaljujući Informativnom centru Mir Međugorje. Festival je dostupan na YouTubeu, Radiopostaji Mir i brojnim TV i radio postajama, čineći ga jednim od najgledanijih vjerskih događaja iz Bosne i Hercegovine.

Iz župnog ureda Međugorje u nedjelju su obavijestili sve hodočasnike i medijske djelatnike kako za vrijeme trajanja programa 36. Festivala mladih u Međugorju neće biti dopušteno korištenje dronova za snimanje na crkvenom prostoru gdje se održava program Mladifesta, osim drona službenih fotografa i snimatelja.

Užas u bh. gradu: Radnik poginuo od strujnog udara

Nesreća se desila u Bijeljini. Srpska.info

Radnik je jutros poginuo u Bijeljini od strujnog udara.

Nesreća se, kako je potvrđeno, desila oko 10:15 sati u Ulici Miloša Crnjanskog u centru grada.

Prema saznanjima InfoBijeljine, radnik je bio na dizalici, te je nastradao od strujnog udara.

Danas se odlučuje hoće li Miloradu Dodiku oduzeti mandat

Foto: RTRS

SIP danas odlučuje hoće li Miloradu Dodiku oduzeti mandat

U Sarajevu će danas biti održana sjednica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP), na kojoj će se razmatrati zahtjev Suda BiH za oduzimanje mandata presuđenom predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku.

Prije same sjednice, održat će se Kolegij, Sud BiH je još u petak, sat nakon što je objavio da je odbio žalbe branitelja i Tužiteljstva, dostavio pravomoćnu presudu Središnjem izbornom povjerenstvu BiH.

To znači da će, čim se SIP upozna s tom odlukom, morati donijeti rješenje o oduzimanju mandata predsjedniku entiteta Republika Srpska.

Miloradu Dodiku mandat ističe ovom pravosnažnom presudom i bez mjera sigurnosti koje se odnose više na kandidiranje u budućnosti, rekao je ranije za BIRN bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Vehid Šehić.

”Prema Izbornom zakonu BiH, svatko tko dobije kaznu zatvora šest mjeseci i veću po sili zakona mu prestaje mandat za funkciju koju obavlja. I to je jasno u Izbornom zakonu”, rekao je dodajući da se tako postupa bez obzira otkupi li ili odsluži zatvorsku kaznu.

Prijevremeni izbori u RS-u

Samim time, u Republici Srpskoj će uskoro morati biti raspisani prijevremeni izbori za predsjednika tog entiteta.

Podsjetimo, prema pravomoćnoj presudi, Milorad Dodik neće moći obavljati nikakvu političku funkciju u trajanju od šest godina.

Na ovu presudu Sudu BiH obrana Milorada Dodika više nema pravo žalbe. Sljedeći pravni korak koji mu stoji na raspolaganju je podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH, što je i najavljeno. No, podnošenje apelacije ne odgađa izvršenje pravomoćne presude Suda BiH.

Otvoreno je pitanje na koji način će odluka biti provedena u praksi, s obzirom na to da Dodik odbija održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. U toj namjeri ima i podršku dijela oporbe u RS-u.

Dodik tvrdi da nema prijevremnih izbora

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istaknuo je ranije da neće dozvoliti, dok je on predsjednik, da se na teritoriji Srpske održe izvanredni izbori za predsjednika. Rekao je i da mu nije zabranjeno da ostane predsjednik stranke.

“Ti izbori se neće održati dok sam ja predsjednik. Pozivam moje suradnike da odbiju bilo kakvu mogućnost da se provedu izvanredni izbori za predsjednika, da se angažira policija da ne dozvoli da se organizira bilo kakvo biračko mjesto”, rekao je Dodik novinarima ranije.

On je istakao da će nastaviti obavljati svoje poslove dok ne dobije odluku Narodne skupštine i jasan plan kako se kretati i dokle će se ići.

”Narod ne treba ničega da se plaši. Neće opaliti nikakva puška. Ostat ćemo zajedno. Nakon 6 godina kad se vratimo na izbore napravit ćemo novu platformu, ali se nadam da tada neće biti Bosne i Hercegovine”, rekao je Dodik.

General Lovrić: Prije Oluje je postojala opasnost da Srbi ubiju 32 tisuće ljudi i da Bihać bude nova Srebrenica

Operacija Oluja bila je pobjedonosna operacija. To je bitka svih bitaka u povijesti hrvatskog naroda u kojoj su Hrvati pokazali da mogu uspješno osloboditi Republiku Hrvatsku u veoma kratkom vremenskom roku

General zbora Drago Lovrić, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, govorio je za HRT o 30. godišnjici Oluje.

“Operacija Oluja bila je pobjedonosna operacija. To je bitka svih bitaka u povijesti hrvatskog naroda u kojoj su Hrvati pokazali da mogu uspješno osloboditi Republiku Hrvatsku u veoma kratkom vremenskom roku. Operaciju Oluja nismo provodili zbog rata, nego zbog mira”, poručio je Lovrić.

“Snage tzv. Vojske Republike Srpske Krajine napadale su Bihać, kaže, te je prijetila opasnost da ponove genocid koji su počinili u Srebrenici. Po procjenama američkih stručnjaka, dodaje, postojala je opasnost da bi ubili preko 32 tisuće ljudi.

“Upravo zbog toga je Republika Hrvatska, zbog svojih međunarodnih obveza i obveza da provodi zakon na vlastitom teritoriju, poduzela operaciju Oluja da uspostavi puni pravni poredak Republike Hrvatske na njezinom cjelokupnom teritoriju. Pokazala je da posjeduje vojsku koja je sposobna izvršiti sve zadaće u veoma kratkom vremenskom intervalu”, zaključuje general.

Rakitić izazvao kaos zbog poruke Modriću, ubrzo se izvinjavao: ‘Ma, nisama želio da…’

Bivši hrvatski reprezentativac i donedavni igrač Hajduka, Ivan Rakitić, na Instagramu je objavio fotografiju na kojoj se nalazi s Lukom Modrićem, koja je zabilježena u Splitu, ali je porukom izazvao dosta reakcija i shvatio je da je pogriješio.

Kada je Luka Modrić došao u Split, tamo ga je dočekao bivši suigrač iz reprezentacije i veliki prijatelj. Donedavni igrač Hajduka je poželio Luki sreću u Milanu uz legenarni hit grupe Ricchi e Poveri “Sara perche ti amo”.

Ta pjesma je jako popularna u Hrvatskoj, ali i širom nogometnih stadiona u Italiji. Ipak, tu pjesmu navijači Milana koriste kako bi se narugali Juventusu, svom velikom rivalu iz Torina.

Tekst jedne strofe pjesme navijači Rossonera su prepjevali na način da vrijeđa navijače “stare dame”. U jednom dijelu se kaže “ko ne skače prljavi je juventino”.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Ivan Rakitic (@ivanrakitic)

Rakitić je ipak ubrzo shvatio da to nije u redu prema navijačima Juventusa, te se brzo ispričao.

“Želim izraziti iskrenu ispriku navijačima Juventusa. Namjera mi je bila samo koristiti pjesmu povezanu s Milanom kako bih čestitao mom prijatelju Luki Modriću i nisam bio svjestan povijesnog konteksta ili stihova vezanih uz to. Apsolutno nisam htio uvrijediti nikoga, najmanje klub koji maksimalno poštujem”, napisao je Rakitić na Instagramu.

I dok je Rakitić odlučio da okonča karijeru i da ostane na Poljudu kao jedan od operativaca uz Gorana Vučevića, Luka je stigao u Milano i danas će biti i službeno predstavljen kao novi igrač popularnih Rossonera.

Podsjetimo da je Modrić ovog ljeta, nakon 13 godina, napustio Real Madrid, gdje je stekao status apsolutne legende i osvojenih 28 trofeja te šest Ligi prvaka dovoljno govore, a ne treba zaboraviti da je 2018. izabran za najboljeg igrača svijeta.

Dok je Rakitić već neko vrijeme odsutan iz hrvatske reprezentacije, Luka bi trebao narednog ljeta kao 40-godišnjak predvoditi Vatrene na još jednom veliku turniru.

Bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader pušten na slobodu

Bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader pušten je iz kaznionice u Lipovici. U pratnji odvjetnika jutros oko 10:30 izašao je iz kaznionice.

Prošli četvrtak Županijski sud u Sisku odobrio mu je uvjetno puštanje nakon više od 10 godina provedenih iza rešetaka. Bivši premijer jutros je sjeo u atomobil i odvezao se.

Protiv Sanadera se vodilo ukupno pet postupaka, koji su završili s tri osuđujuće i dvije oslobađajuće presude, i sve su postale pravomoćne.

Sanader je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 18 godina.

Tijekom izdržavanja kazne koristio je pogodnosti propisane Zakonom o izvršavanju kazne zatvora, pa je već bio viđen izvan kaznionice, u Zagrebu i Kutini.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović: U skladu sa njegovim dosjeom on je kafanski nasilnik i lažov

Željka Cvijanović

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je za Večernje novosti kako su medijski istupi ministra obrane BiH, Zukana Heleza, potpuno u skladu sa njegovim dosjeom, budući da je riječ o presuđenom kafanskom nasilniku i lažovu.

“Helez priča svašta, jedan dan bi išao u NATO, drugi dan bi trgovao oružjem sa Iranom, ali najbitnije je da ni o jednom ni o drugom ne odlučuje”, rekla je Cvijanović, prenosi Srna.

Cvijanović je napomenula da o pitanjima iz domena obrane odlučuje Predsjedništvo, i to konsenzusom svih članova, tako da je Helezov utjecaj u tom pogledu minoran.

“Njegove stalne uvrede na račun rukovodstva Srbije i Republike Srpske su odraz patološke mržnje i kao takve doprinose kreiranju toksične atmosfere u FBiH, gdje su Srbi i imovina malobrojnih srpskih povratnika, nažalost, sve češće meta fizičkih napada”, zaključila je Cvijanović.

Podsjetimo, nakon skandala s najavom vojne suradnje s Iranom, zbog čega je reagiralo i veleposlanstvo SAD-a, Helez je buru izazvao s najavom da će BiH pribaviti oružje od Turske.

1...101112...3.047Stranica 11 od 3.047

Hercegovina.in je web portal posvećen vijestima, informacijama i događajima iz Hercegovine. Pruža najnovije vijesti iz regije, analize, intervjue i sadržaje koji pokrivaju kulturu, sport, politiku i društvene događaje. Cilj portala je informirati i povezivati ljude iz Hercegovine, kao i one koji su povezani s ovim područjem.

Sva prava pridržana © Hercegovina.in | ISSN 2744-2411