Ponedjeljak, 1 rujna, 2025
Naslovnica Blog Stranica 2753

Rukometna selekcija BiH projekt od kojega je država digla ruke, ali debitanti su skupili novac i idu na Euro

Spriječena velika sramota: Debitanti skupili novac i ipak idu na Euro
U pitanju je povijesni, debitantski nastup momčadi na rukometnom EP-u.

Predsjednik Rukometnoga saveza BiH Marinko Umičević potvrdio je u utorak kako su osigurana financijska sredstva te da će rukometaši te susjedne zemlje otputovati na rukometni Euro koje će se u siječnju održati u Norveškoj, Švedskoj i Austriji.

“Možda ćemo ići praznih džepova, ali se nadamo da ćemo bar uspjeti osigurati igračima dnevnice. Platili smo hotelski smještaj i put igrača, a osigurali smo i opremu renomiranog bosansko-hercegovačkog proizvođača”, kazao je Umičević.

Prije nekoliko dana je odlazak rukomente reprezentacije na Europsko prvenstvo bio pod velikim znakom pitanja, jer je Federalna porezna uprava blokirala račun Savezu, zbog dugovanja u iznosu od oko 850 tisuća eura.

“Ovaj Rukometni savez BiH nije sljednik prošlog Saveza koji nikad nigdje nije bio upisan, niti u sud, niti u Ministarstvu civilnih poslova BiH . Prošli savez je ukinula država. Mi sutra imamo suđenje. RSBiH je tužio Poreznu upravu Federacije BiH, tražimo porezni broj koji nam moraju dati”, poručio je Umičević te sa žaljenjem ustvrdio kako je rukometna selekcija državni projekt od kojega je država digla ruke.

“Imamo šansu stalno igrati na velikim natjecanjima”
Izbornik reprezentacije Bilal Šuman smatra kako se velika neizvjesnost oko nastupa reprezentacije na EP nije odrazila na ozračje u momčadi i motivaciju igrača. U pitanju je povijesni, debitantski nastup momčadi na rukometnom EP-u i za Šumana i sve igrače, od kojih neki u nacionalnom dresu igraju čak 18 godina. To će za sve biti vrhunac karijere.

“To je za njih velika stvar. Ima tu i mladih momaka. Kao što sam to govorio i prije tri godine, BiH može biti stalno sudjelovati na velikim natjecanjima – europskim i svjetskim prvenstvima. Plasirali smo se na EP, u lipnju nas već očekuje doigravanje za Svjetsko prvenstvo, znači imamo veliku šansu napraviti kontinuitet i svake godine sudjelovati na velikim smotrama”, ocijenio je Šuman.

Jako teška skupina ih čeka
Reprezentaciju BiH na Euru očekuje nastup u iznimno teškoj skupini s Francuskom, Portugalom i domaćinom Norveškom, s kojom se Šumanovi izabranici sastaju 10. siječnja u Trondheimu na otvaranju prvenstva.

“Znam da smo u europskim medijima mi totalni autsajderi, ali meni je važno da stvari koje budemo ovdje radili i dogovorili prenesemo na teren 10. siječnja protiv Norveške. Mi nemamo puno toga za izgubiti, možemo samo napraviti veliko iznenađenje. Svaki bod na EP-u bi nam značio mnogo i na tome ćemo raditi”, zaključio je izbornik.

Europsko rukometno prvenstvo: Euro 2020

Europsko rukometno prvenstvo održava se u Austriji, Norveškoj i Švedskoj od 9. do 26. siječnja 2020., a na njemu sudjeluje i hrvatska rukometna reprezentacija koja je smještena u skupinu A u Grazu, gdje će joj suparnici biti Crna Gora, Bjelorusija i Srbija.

Ovo Europsko prvenstvo prvo je koje se igra u tri države i prvo u novom (proširenom) formatu natjecanja, s 24 reprezentacije.

Šest je skupina s po četiri reprezentacije i iz tih uvodnih grupa po dvije najbolje plasirat će se u drugi krug. U tom drugom krugu formirat će se dvije nove skupine s po šest reprezentacija, odakle će po dva najbolja otići u polufinale i borbu za medalje, dok će trećeplasirani iz tih skupina igrati utakmicu za peto mjesto.

Osim što je borba za europski tron sama po sebi uzbudljiva, dodatnu draž ovom Euru daje i činjenica da je riječ o izlučnom natjecanju za plasman na Olimpijske igre. Zasad je iz Europe samo Danska, kao aktualni svjetski prvak, osigurala nastup u Tokiju sljedećeg ljeta, a njima će se priključiti ona reprezentacija koja ili osvoji zlato na Europskom prvenstvu ili u finalu izgubi baš od Danaca.

Raspored i satnice svih utakmica

Skupina A (Graz):
9. siječnja u 18:15: Bjelorusija – Srbija
9. siječnja u 20:30: HRVATSKA – Crna Gora

11. siječnja u 16:00: HRVATSKA – Bjelorusija
11. siječnja u 18:15: Crna Gora – Srbija

13. siječnja u 18:15: Crna Gora – Bjelorusija
13. siječnja u 20:30: Srbija – HRVATSKA

Skupina B (Beč):
10. siječnja u 18:15: Češka – Austrija
10. siječnja u 20:30: Sjeverna Makedonija – Ukrajina

12. siječnja u 16:00: Češka – Sjeverna Makedonija
12. siječnja u 18:15: Austrija – Ukrajina

14. siječnja u 18:15: Austrija – Sjeverna Makedonija
14. siječnja u 20:30: Ukrajina – Češka

Skupina C (Trondheim):
9. siječnja u 18:15: Njemačka – Nizozemska
9. siječnja u 20:30: Španjolska – Latvija

11. siječnja u 16:00: Latvija – Nizozemska
11. siječnja u 18:15: Španjolska – Njemačka

13. siječnja u 18:15: Latvija – Njemačka
13. siječnja u 20:30: Nizozemska – Španjolska

Skupina D (Trondheim):
10. siječnja u 18:15: Francuska – Portugal
10. siječnja u 20:30: Norveška – Bosna i Hercegovina

12. siječnja u 16:00: Portugal – Bosna i Hercegovina
12. siječnja u 18:15: Francuska – Norveška

14. siječnja u 18:15: Bosna i Hercegovina – Francuska
14. siječnja u 20:30: Portugal – Norveška

Skupina E (Malmö):
11. siječnja u 16:00: Mađarska – Rusija
11. siječnja u 18:15: Danska – Island

13. siječnja u 18:15: Island – Rusija
13. siječnja u 20:30: Danska – Mađarska

15. siječnja u 18:15: Island – Mađarska
15. siječnja u 20:30: Rusija – Danska

Skupina F (Göteborg):
10. siječnja u 18:15: Slovenija – Poljska
10. siječnja u 20:30: Švedska – Švicarska

12. siječnja u 16:00: Švicarska – Poljska
12. siječnja u 18:15: Švedska – Slovenija

14. siječnja u 18:15: Švicarska – Slovenija
14. siječnja u 20:30: Poljska – Švedska

Skupina I (Beč):
16. siječnja
C1 – B2
A2 – C2
A1 – B1

18. siječnja
C1 – B1
A1 – C2
A2 – B2

20. siječnja
A1 – B2
A2 – C1
B1 – C2

22. siječnja
A1 – C1
A2 – B1
B2 – C2

Skupina II (Malmö):
17. siječnja
F1 – E2
D2 – F2
D1 – E1

19. siječnja
F1 – E1
D1 – F2
D2 – E2

21. siječnja
D1 – E2
D2 – F1
E1 – F2

22. siječnja
D1 – F1
D2 – E1
E2 – F2

Polufinale (Stockholm):
24. siječnja u 18:00: I1 – II2
24. siječnja u 20:30: II1 – I2

Utakmica za peto mjesto (Stockholm):

25. siječnja u 16:00: I3 – II3

Utakmica za treće mjesto (Stockholm):

25. siječnja u 18:30: poraženi iz prvog polufinala – poraženi iz drugog polufinala

Finale (Stockholm):
26. siječnja u 16:30: pobjednik prvog polufinala – pobjednik drugog polufinala

Bezglutenska verzija kruha od banane

Banana bread je slastica koju rijetko tko ne voli. Čak i oni najzahtjevniji pokleknut će pred ovom jednostavnom kombinacijom sastojaka čija priprema zahtijeva 15-minuta miješanja sastojaka i pečenje.

Dakle, i potpuni početnici u pripremi hrane mogu se upustiti u ovu avanturu bez mogućnosti pogreške.

Danas vam donosimo bezglutensku verziju kruha od banane.
Sastojci:

4 velike mekane banane
100 g kokosovog brašna
5 jaja
1 žlica brezinog šećera (ksilitola)
1 čajna žličica cimeta
1 čajna žličica praška za pecivo
pola žličice soli
1 čajna žličica ekstrakta vanilije

Postupak:

Zagrijati pećnicu na 180.
Sve sastojke pomiješati ručnim mikserom.
Smjesu staviti u kalup za kruh obložen papirom za pečenje.
Peći 45-50 minuta.
Banana bread je gotov kad dobije tamnozlatnu boju i raspukne se po sredini.
Mazati maslacem od orašastih plodova  ili Proteinellom .

Papa Franjo : Dozvolite da svjetlo Božića razbije tamu u ljudskim srcima

Papa Franjo pozvao je u srijedu svijet da dopusti da svjetlo Božića probije “tminu u ljudskim srcima” koja dovodi do vjerskih progona, socijalne nepravde, oružanih sukoba i straha od migranata.

U svojoj božićnoj poruci “Urbi et Orbi” (Gradu i svijetu), 83-godišnji Papa Franjo pozvao je na mir u Svetoj zemlji, Siriji, Libanonu, Jemenu, Iraku, Venezueli, Ukrajini i nekoliko afričkih zemalja kojima vladaju oružani sukobi.

Bit njegove poruke svodi se na to da promjena počinje u ljudskim srcima.

– Tmina se nalazi u ljudskim srcima, ali svjetlo Krista je još veće, rekao je Papa.

– Tmina se nalazi u osobnim, obiteljskim i društvenim odnosima, ali svjetlo Krista je veće. Tmina postoji u gospodarskim, geopolitičkim i ekološkim sukobima, ali još veće je svjetlo Krista, rekao je.

Papa je upozorio na progone kršćana u Burkini Faso, Maliju, Nigeru i Nigeriji, zamolivši Boga da utješi one koji pate zbog svoje vjere.

Dio poruke posvetio je i patnjama migranata.

– Nepravda ih prisiljava da prelaze pustinje i mora koja se pretvaraju u groblja. Nepravda ih prisiljava da trpe neizrecive oblike zlostavljanja, porobljavanja svake vrste i mučenja u nehumanim kampovima, rekao je.

– Nepravda ih tjera s mjesta gdje bi mogli imati nadu u dostojanstven život, ali umjesto toga nađu se ispred zidova ravnodušnosti, rekao je.

No, premda u svijetu ima puno velikih problema, ne treba pokušavati ispraviti nepravde negdje daleko, istaknuo je, savjetujući ljudima da prvo pokrenu promjene u svojim vlastitim zajednicama kako bi se naposljetku iscijelili “svi članovi naše ljudske obitelji koji pate”.

– Neka Bog omekša naša često kamena i samoživa srca i učini ih kanalima svoje ljubavi. Neka donese svoj osmjeh, preko naših sirotih lica, svoj djeci svijeta; onima koji su napušteni i onima koji trpe nasilje, kazao je.

Podcrtavajući tu poruku, pored Pape na balkonu bazilike sv. Petra bila su dvojica kardinala, Renato Martino, predsjednik emeritus vatikanskog ureda za imigraciju, i Konrad Krajewski, papinski djelitelj milostinja koji dijeli pomoć siromašnima i beskućnicima u Rimu.

– Preko naših slabih ruku, neka odjene one koji nemaju ništa za odjenuti, neka da kruha gladnima i izliječi bolesne, kazao je Papa, dodajući da pružanjem prijateljstva svatko može biti blizak starijima, usamljenima, migrantima i marginaliziranima.

– Na ovaj radostan Božić, neka donese svoju blagost svima i rasvijetli tminu ovoga svijeta, zaključio je Papa.

/HRT/HMS/

U redove Mostaraca nakon Bilbije se vraća još jedan nekadašnji nogometaš Zrinjskog

Zrinjski opet želi Irfana Hadžića, ali ovog puta na posudbi! Irfan Hadžić je u ljeto 2019. iz bijeljinskog Radnika stigao u Mostaru i u nekoliko europskih utakmica pokazao kao pravo pojačanje u napadu Plemića.

Nakon, odličnih partija napustio je redove Zrinjskog, te potpisao ugovor sa turskim Akhisarspor u kojem se i nije naigrao.

Po posljednjim informacijama Irfan bi mogao stići u Mostar kao posuđen igrač, ali za sada još nema službenih informacija vezanih za Irfanov dolazak u redove Plemića.

Ljiljana Tolj: Božić u tuđini

BOŽIĆ U TUĐINI

Od Božića korak nas dijeli
i svatko se svome veseli
a kućica rodna sama
obavila je samoća i prekrila tama.

Sve bih na svijetu dala
sada , istog trena
da mogu tamo otići
i okitit vrata njena.

Na pragu njenom da stojim
i pustim suzu nek teče
da čujem oca dok kaže
NA DOBRO VAM DOŠLO BADNJE VEČE!

Majka bombone da dijeli
jabuke , rogač i smokve suhe
dok nježno mi lice miluju
njene tople ruke.

Dok cijeli svijet se raduje
i sve blješti u tami
ognjište i kućica rodna
ostat će hladni i sami.

U mislima tamo doći ću
da osjetim barem kap veselja
ognjište toplo i Badnjak
ostat će pusta mi želja.

Molim te hladni vjetre
pozdravi mi kućicu , majku i brata
umjesto mene na Božić otvori
trošna i stara joj vrata.

Liljana Tolj

Što odgovoriti djeci kada pitaju postoji li Djed Božićnjak?

Kako odrastaju i počinju razumjeti svijet oko sebe, djeca postavljaju pitanja.

Osim neugodnih pitanja poput onoga kako se rade djeca, ona znaju postaviti i pitanje na koje roditelji jednostavno ne znaju što odgovoriti. Pitanje postoji li Djed Božićnjak vjerojatno će vas zateći nespremne.

Dob je vrlo važna

Roditeljima je nekada teško priznati samima sebi da im djeca odrastaju i da bi trebali polako zaboraviti na neke tradicije i običaje. Djeca koja imaju šest, sedam godina, u školi su vjerojatno čula nekoga da govori kako Djed Božićnjak ne postoji. Djeca te dobi sigurno će htjeti da ih uvjerite kako on postoji, pa to možete učiniti tako da im pokažete neke videe djedice.

Godinu, dvije nakon toga, neka su djeca spremna čuti istinu. Prije nego što im je kažete, pitajte ih zašto to žele znati. S 10 ili 11 godina vjerojatno više ne vjeruju u Djeda Božićnjaka, pa je ovo najbolje vrijeme da im to i sami potvrdite.

Možda je najbolji način da razgovor započnete sa “Da, postoji, ali možda ne na onaj način kako misliš… Evo što želim reći…”

  Sv. Nikola je stvarna osoba koja je postojala nekada davno. On je ostavljao darove djeci u svojem selu i brinuo se o siromasima. Danas se ta priča preselila na nešto drugo. Dakle, sve je stvar perspektive.

Stručnjaci kažu da je najvažnije da u obitelji ostanu tradicije i običaji koji se vezuju uz blagdane kako djeci to ne bi bio šok.

Vecernji list

HŠK Zrinjski: Stigao Bilbija, očekuje se povratak još jednog bivšeg Plemića

Foto: hercegovina.in | Detalj sa utakmice HŠK Zrinjski - Akademija Pandev 3:0

Nemanja Bilbija vratio se u HŠK Zrinjski, i ta vijest je izazvala buru oduševljenja među navijačima najtrofejnijeg bh nogometnog kluba.

Ovo je veliki uspjeh Uprave HŠK Zrinjski kada se zna da je Nemanja bio ma meti još nekoliko klubova iz okruženja, pogotovo kada je za njega interes iskazala Rijeka.

Bilo kako bilo povratkom Bilbije ozbiljno rastu ambicije Zrinjskog za nastavak sezone. Iz izvora bliskim klubu saznajemo da je još jedan Plemić blizu povratka u staro jato, a iako se njegovo ime iz razumljivih razloga još uvijek ne otkriva, pretpostavljamo da se rado o Filipoviću ili Todoroviću.

Očekuje se da će ovaj transfer biti objavljen odmah posije blagdana.

HERCEGOVINA.in

Kardinal Puljić: U malom djetetu Bog nas grli

Foto: FENA
Vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić kazao je na misi polnoćki u Sarajevu kako je blagdan Božića podsjetnik na važnost istinske vjere u boga i njegovu ljubav prema ljudima koja jedina može unijeti svjetlo u život opterećen nesigurnošću, strahom i tegobama.

U svojoj je propovijedi u katedrali Srca Isusova istaknuo kako u vrijeme kada katolici obilježavaju svoj veliki blagdan veliki broj ljudi proživljava tamne dane.

Mnogi su obavijeni mrakom neslobode zbog rata pa moraju bježati, nemaju ljudskih prava, kazao je kardinal Puljić, dodavši kako su u današnjem svijetu tako često pogaženi čovjek i njegovo dostojanstvo.

U takvom svijetu Isus otvara istinsku nadu ljudima jer je on došao na svijet kako bi unio svjetlo u mrak tegobne svakodnevice, a svaki čovjek osjeća potrebu naći izvor svjetla u duši jer nema goreg mraka od onoga u duši i srcu, poručio je kardinal Puljić.

Podsjetio je i na značenje praštanja čime se također unosi svjetlo u naše živote baš kao što se to čini i oslobađanjem od mržnje jer ondje gdje vlada mržnja zapravo vlada vrag.

Kazao je i kako svi moćnici donose strah i vladaju uz pomoć straha, a bog ne donosi strah i čovjeka grli svojom božanskom ljubavlju.

U malom djetetu Bog nas grli, kazao je Puljić.

Svima koji nisu katolici, a žive u Bosni i Hercegovini, zaželio je da sa svojim susjedima podijele osjećaj koliko je lijepo živjeti s ljudima koji zrače plemenitošću.

(Hina)

Malo božićno čudo: Sestre godinama bile razdvojene, a sada im se ispunila želja

Trebala je to biti jedna od onih životnih priča obojenih crnilom. Prije 15 godina mnapustila ih je ajka, pa su ih podizali otac i baka.

A onda su zaredale tragedije: najprije im je, 2010. godine, preminula baka, a 2014. godine i otac pa su morale napustiti obiteljski dom u Novakovcu nedaleko od Ludbrega jer u njemu više nije bilo nikoga tko bi o njima brinuo. Četiri sestre ostale su same na svijetu.

Malo božićno čudo

Posljednjih pet godina provele su razdvojene, u udomiteljskim obiteljima, čekajući dan kada će ponovno biti na okupu, na mjestu koje smatraju domom. No, taj je dom tijekom godina postao trošna kuća, zapuštena i propala, one nisu imale novca za obnovu, a jedina im je želja bila ponovno živjeti zajedno. A onda su u pomoć pritekli dobri ljudi. I tako se, u ponedjeljak, 23. prosinca dogodilo pravo malo božićno čudo. Toga su dana, u deset sati ujutro, sestre Majhen uselile u svoj stari – novi dom, obnovljen do temelja.

Mihaela (22), Klementina (20), Barbara (18) i Lucija (17) bile su presretne. Grlile se, smijale se, plakale.

Jako se veselimo. Konačno! Veliko hvala svima koji su nam pomogli, govorile su u glas, nakon što su preuzele ključeve svoga doma. Ne mogu se načuditi dobroti znanih i neznanih ljudi. Zapravo, sve se odvijalo jako, jako brzo.

Njihova teška sudbina potresla je dobre ljude iz njihova kraja, a prva je u pomoć priskočila Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije Zipka. Kako bi sestrama Majhen ispunile jedinu želju – da život nastave zajedno pod krovom roditeljske kuće – početkom ožujka članovi udruge pokrenuli su humanitarnu akciju “Da kuća postane dom”.

Mi smo kao udruga senzibilizirani za mlade koji izlaze iz udomiteljskih obitelji jer se pokazalo da se ta djeca nemaju kamo vratiti. U dvije stambene zajednice trenutačno pomažemo šestero mladih. No, sestre Majhen imale su tu mogućnost vratiti se u vlastitu kuću, ali ju je prethodno trebalo obnoviti. I tako smo u pomoć pozvali dobre ljude, prisjeća se Bernarda Nada Furjan iz udruge Zipka.

Nisu se obeshrabrili ni kada su vidjeli idejni projekt za kuću i troškovnik koji je pokazao da bi za obnovu i dogradnju kuće trebalo prikupiti, zapravo, vrtoglavo visok iznos od čak 511.218,13 kuna. Troškovnik koji je obuhvatio građevinske radove, obrtničke radove, vodovod i kanalizaciju, elektroinstalacije te uređenje okoliša i nadzor radova je putem donacije izradio ovlašteni arhitekt.

U akciju su uključili prijatelje, rodbinu, suradnike i sve koji su volonterski htjeli dati svoj udio u toj lijepoj priči, a veliki doprinos dala je predsjednica Zipke, gospođa Furjan, koja je koordinirala majstore i nabavljala potrebni materijal. Svoj doprinos dali su i učenici Elektrostrojarske škole koji su u sklopu prakse izradili logo humanitarne akcije te ostale promotivne materijale kao što su video, letci, plakati, motivacijska pisma, koji će pridonijeti boljoj vidljivosti kampanje u javnosti.

Akciji se pridružio i poznati varaždinski glumac Jan Kerekeš koji je Udruzi Zipka pružio svoju podršku kao “poznato lice” koje podržava kampanju, pomogao je u pronalasku donatora, a i sam je donirao prihod od tri kazališne predstave za sestre Majhen. – Kada se pozitivna energija udruži, rezultati ne mogu izostati – kaže, pa otkriva kako je humanitarnom akcijom prikupljeno točno 205.487 kuna. Pravne osobe donirale oko 153 tisuće kuna, a preostalih 50-ak tisuća stiglo je od privatnih osoba, dok je u robi i uslugama donirano još dodatnih 120 tisuća kuna.

Jedino bih se javno zahvalila Varaždinskoj županiji, općini Jalžabet i firmi Dukal koji su nam jako puno pomogli. Veliko hvala i Janu Kerekešu, našem promotoru velikog srca, kaže Bernarda Nada Furjan.

Dobri ljudi osigurali novi namještaj Sestre Majhen to su uistinu zaslužile. Kada ih je majka napustila, najstarija među njima, Mihaela, morala je brzo odrasti.

Nije baš bilo lako kada sam shvatila da je sve palo na mene jer sam najstarija sestra. Znam da se moram brinuti o tati, o sestrama, kako će ići u školu, što će ručati prije nego što odu u školu, poslije kada dođu doma, prisjetila se Mihaela. Za njih bi, kaže, dala sve. One su njezine maze, najbolje sestre koje bi itko mogao poželjeti, a ona je njihov oslonac i temelj. Osobito nakon smrti bake i oca, u samo nekoliko godina.

Za njega imam samo riječi hvale. To je najbolji tata kojeg netko može imati. Sve smo dobile što god smo htjele, sve nam je omogućio dok smo bile mlađe i slušao nas je kakve god smo probleme imale ili u školi ili doma. Stvarno duša od čovjeka, prisjeća se oca najstarija sestra. O kući u kojoj su, zahvaljujući svome tati, ipak provele mirno i bezbrižno djetinjstvo tijekom pet godina u udomiteljskim obiteljima često su sanjale. Golih zidova i prašnjavih podova, kuća u raspadu za njih je i dalje bila dom, jedini pravi.

Kada su počeli radovi, bile smo presretne, kažu nam sestre, dok se prisjećaju kako je njihova kuća mjesecima nalikovala na veliko gradilište, na kojem su se vrzmali deseci radnika i volontera. Često su navraćale na gradilište, “nadgledale” radove, pomagale radnicima.

Činile su sve što mogu kako bi i one pomogle. U slobodno vrijeme dolazile su i kosile, održavale dvorište, raščišćavale, ali i planirale detalje sa svojim dobrim tetama iz Zipke. Odbrojavajući dane do useljenja u kuću, vrijeme su kratile pakirajući svoje stvari, opraštajući se sa svojim dragim udomiteljskim obiteljima koje su činile sve da im nadomjeste roditeljsku ljubav i toplinu. A onda je svanuo i veliki dan. Sestre Majhen još uvijek s nevjericom govore o cijeloj humanitarnoj akciji i o tome da ponovno žive zajedno pod istim krovom, u svojem domu.

Dobri ljudi su im osigurali potpuno novi namještaj, potpuno opremili kuhinju, uredili stolariju, fasadu, krovište, uredili okoliš… njihov novi dom. Adaptirana kuća ima dvije spavaće sobe, dnevnu sobu, blagovaonicu, kupaonicu i tavan. Sestre su već napravile raspored, koja će s kojom spavati. Ovog ponedjeljka u jutarnjim satima u njihov novi dom uselile su tri starije sestre, dok će najmlađa, 17-godišnja Lucija, još neko kraće vrijeme do svoje punoljetnosti živjeti kod udomitelja.

Ali naravno, dolazit ću stalno u posjete, bit ću sa sestrama svaki vikend, veseli se Lucija. Udruga Zipka nastavlja svoju misiju, osnivanjem zaklade koja će pomagati mladima, osobito udomljenoj djeci, a sestre Majhen čeka novi početak. Trošna kuća postala je dom, san je postala java, a nadolazeći Božić ljepši nego ikada.

(Vecernji.hr)

Otac i sin spašavali kćer koja se utapala, na kraju svi poginuli

Troje članova britanske obitelji – otac i dvoje djece – pronađeno je mrtvo u utorak u bazenu u odmaralištu Costa del Sol na jugu Španjolske gdje je boravila, izvijestile su lokalne vlasti.

Andaluzijska regionalna vlada objavila je na twitteru da je policija stigla na mjesto nesreće u Mijasu, blizu Malage, u rano poslijepodne nakon što je primila telefonski poziv.

Tamo je našla tijela 53-godišnjeg muškarca, te dvoje djece u dobi od devet i 16 godina kako plutaju u bazenu.

– Policajci su utvrdili da su mrtvi i nisu mogli učiniti ništa da im pomognu, kaže se u objavi dodajući kako policija istražuje utapljanje. Psiholozi su upućeni na mjesto događaja kako bi pomogli članovima obitelji preminulih.

Lokalni mediji citiraju svjedoke koji kažu kako su otac i 16-godišnji sin skočili u vodu kako bi spasili kćer koja se utapala, ali su svi na kraju izgubili život.

HINA

Mostar SG Staklorad: Pet godina smo jesenji prvaci, to govori o našoj kvaliteti

Foto: PR

Kao i prethodnih nekoliko godina, futsaleri Mostar Starog Grada Staklorada godinu na izmaku dočekuju na prvom mjestu.

Odlični Mostarci i ove godine su uspjeli da jesenji dio sezone završe na prvom mjestu, na kojem žele ostati do kraja prvenstva.

Foto: PR

“Pet godina zaredom smo jesenji prvaci. Mislim da to najbolje govori o kvaliteti naše momčadi. Naravno, svake godine je sve veća konkurencija, ali vjerujemo u naš tim i sve ćemo učiniti da osvojimo duplu krunu. Već sada možemo reći da je 2019. godina najuspješnija u povijesti kluba, jer smo napravili veliku senzaciju i plasirali se među 16 ekipa u Europi. To nije mala stvar, jer klubovi mnogo više ulažu. U narednom periodu bit će dolazaka, ali i odlazaka. Pripremamo jedno veliko iznenađenje, a sve će biti poznato nakon što potpišemo ugovor. Na kraju želimo da svim našim igračima, navijačima i svim Bosancima i Hercegovcima čestitamo nadolazeće praznike i da ih proslave na najljepši način”, kaže Amel Bajgorić, predsjednik Mostar Starog Grada Staklorada.

Tajanstvena smrt mlade djevojke iz Mostara: Srbiji poslan zahtjev da se sasluša majka Lane Bijedić

Tajanstvena smrt Lane Bijedić (19), nesuđenog studenta iz Mostara, više od dva i po mjeseca nakon što je njeno tijelo pronađeno u reci Studenčici u Studencima kod Ljubuškog, i dalje je enigma za istražitelje.

Do sada je obavljeno na desetine informativnih razgovora, provjera i vještačenja. Iako nikakav dokaz za sada nije nađen, inspektori i dalje ovaj slučaj, kako je Avazu rečeno, vode kao prioritetan i nadaju se da će naići na koristan trag uz pomoć kojeg će složiti kockice istražnog mozaika i rasvijetliti ovo ubojstvo.

Istražitelji su, podsjetimo, polagali veliku nadu u telefon, ali kako nam je kazao izvor blizak istrazi, utvrđeno je da se komunikacija nesreće Lane svodila na majku, baku i prijateljice. U najkraćem, rečeno je, komunicirala je s izrazito uskim krugom ljudi. Kad je riječ o fotografijama koje su pronađene, inspektori su stekli utisak da je pred njima telefon neke umjetnice. Uglavnom, riječ je o fotografijama pejzaža, prirode, a među njima dominiraju slike lišća, mostova, građevina i slično. Uočeno je također, a što su potvrdile i njene prijateljice, da je prilično vremena posvećivala raznim kompjuterskim igricama, koje su, prema rečima našeg sugovornika, više svojstvene 15-godišnjacima.

Trenutno u MUP i u Tužilaštvu ZHK čekaju sablasnost za saslušanje njene majke Nine Bijedić, inače dekanese Fakulteta Informacionih tehnologija (FIT) Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, u Beogradu. Zahtjev za saslušanje upućen je na osnovu ugovora između BiH i Srbije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima.

Lanina majka, podsjetimo, zbog izuzetno teškog stanja u kojem se nalazila zbog smrti svoje kćerke jedinice, nije saslušana u svojstvu svjedoka. Iako se iznosilo da se Nina Bijedić neće vraćati u Mostar iz Beograda, u kojem trenutno živi sa svojom majkom i u kojem je rođena i studirala, kako smo saznali iz krugova njenih prijatelja, posljednje informacije ipak govore da bi se ona uskoro mogla vratiti na svoje radno mjesto.

Marka ubila struja dok je mijenjao žarulju: Otac u šoku: Za 6 dana je trebao proslaviti 18 rođendan

Foto: Ilustracija

Požarevac u Srbiji zavijen je u crno nakon što je u ponedjeljak 17-godišnji Marko Ž. iz Boževca smrtno stradao od strujnog udara dok je mijenjao žarulju u hladnjači požarevačke mesarnice gdje je privremeno radio.Kako piše Kurir, nesretni maloljetnik primijetio je oštećenje na grlu žarulje. Kada je rukama uhvatio keramičko grlo došlo je do dodira sa strujom pa je Marko stradao na licu mjesta.

“Ovo je veliki gubitak za sve nas, ne znamo kako ćemo se oporaviti od ovoga. On je prošle godine završio srednju i bio je omiljen kako među kolegama, tako i prema svima. Svi ćemo pamtiti njegov osmijeh koji je uvijek krasio njegovo lice”, rekao je jedan od kolega pokojnog mladića.

Markov otac kazao je da je tinejdžer 30. prosinca trebao proslaviti svoj 18. rođendan.

Dijaspora nikad nije presudila o pobjedniku, a optužuju je da odlučuje

Foto: Ilustracija

Snaga hrvatske dijaspore veća je u njezinim građanima koji žive u matičnoj državi (RH), nego bilo gdje u svijetu. Osobito u BiH. Ponajviše se to vidi na izborima u RH. Naime, u BiH živi oko pola milijuna Hrvata, a u svijetu, procjenjuje se, tri do četiri milijuna. Kako se u 47 država može glasati samo u 124 konzularna predstavništva, tehnički svega pedesetak tisuća Hrvata može doista i doći do birališta te iskoristiti biračko pravo.

Ali zato je golem utjecaj Hrvata iz BiH koji borave ili imaju prebivalište u Hrvatskoj. U RH ima čak oko pola milijuna stanovnika iz BiH, a neki procjenjuju da pripadnika druge ili treće generacije ima i dvostruko više. Oni, a ne Hrvati koji žive u BiH, mogu odlučiti o pobjedniku. Kada se izbori promatraju iz te perspektive, onda ovakav način glasanja, u kojemu više od 90 posto iseljeništva ne može ili ne želi iskoristiti to svoje pravo, uistinu nema smisla. Njihovi glasovi imaju tek simbolično značenje.

U odnosu na izbore za Europski parlament, broj hrvatskih državljana u BiH koji su glasali za predsjednika RH u nedjelju bio je dva puta veći, a čak su triput bili brojniji u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora održan prije pet godina. Razlog masovnog izlaska zahvalnost je prema svemu što u ovom mandatu državni vrh čini za njih.

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Bosni i Hercegovini osvojila je 66,61 posto glasova, drugi je Škoro s 25,47 posto, treći Milanović s 4,58 posto, dok je ostalih osam kandidata podijelilo oko 5 posto. Kada se zbroje svi rezultati u državama u kojima se glasalo, uključujući i BiH, dijaspora je Kolindi Grabar-Kitarović povjerila 53,43 posto svojih glasova, Miroslavu Škori 35,18 posto, Zoranu Milanoviću 5,78 posto. Ostali kandidati su, kao i u BiH, podijelili pet posto.

Kao i sada, tako i na svim dosadašnjim izborima, glasovi dijaspore nisu odlučivali o pobjedniku. Izvjesno je da će tako biti i u drugom krugu 5. siječnja. Jer njihov udio u ukupnom broju glasova je zanemariv. U BiH je to svega 24.646 birača, a u ostalih 46 država glas je dalo njih tek 16 tisuća. U odnosu na 1,904.453 birača koliko ih je u nedjelju pristupilo glasanju, to je svega oko dva posto. Primjerice, više je glasova imala svaka županija u RH nego što iznosi zbroj svih glasova koje su dali Hrvati u državama gdje su mogli ostvariti to pravo.

Matična domovina često glasa suprotno od iseljene. Zanimljivo, na predsjedničkim izborima, uz Tuđmana, jedino su “pogodili” s Grabar-Kitarović. Između toga, uglavnom su bili na gubitničkoj strani. Na predsjedničkim izborima 2010. pobijedio je Josipović, a dijaspora je glasala za Bandića. Izgubila je i oba puta kada je pobijedio Stjepan Mesić. Glasala je (2000.) za njegova protukandidata Dražena Budišu, a 2005. za Jadranku Kosor. Na parlamentarnim izborima, kad god je pobjeđivao SDP, iseljena Hrvatska bila je za HDZ.

Unatoč tomu, vijest u pojedinim medijima je “masovni izlazak bh. Hrvata”. Još je apsurdnije da su oni koji su glasali označavani kao uzurpatori tuđih prava. U njima krivce traže svi nezadovoljnici na ovim, ali i svim prethodnim izborima. Za ljevicu su dijaspora i bh. Hrvati problem jer su najveću potporu dali Kolindi Grabar-Kitarović. Pritom se navode postoci, ali ne i ukupan broj glasova koji ne utječe na stvarni ishod predsjedničkih izbora. Za HDZ-ovce je, pak, dijaspora ponekad “kriva” jer nije glasala samo za njih. Kao da bi konačan rezultat bio drukčiji da je u Bosni i Hercegovini i drugim državama odaziv bio veći. U Hrvatima iz BiH i iseljeništva krivce za neuspjeh sigurno će tražiti i neki “analitičari” u stožeru Miroslava Škore. Široka plejada desničara kojima su puna usta prava Hrvata u BiH, ali i iseljeništvu, uzdala se u uzvratnu potporu kroz glasove sunarodnjaka izvan Hrvatske.

U svakom slučaju, ovakav izborni model za Hrvate izvan Hrvatske treba mijenjati. Da ne bi više, potpuno neopravdano, bili obilježavani kao “krivci” za izborne rezultate, Hrvatima u BiH i iseljeništvu treba u potpunosti ukinuti pravo glasa ili im omogućiti da to pravo uistinu konzumiraju, a ne da se moraju, kao sada, primjerice voziti tisućama kilometara po bespućima Australije da bi glasali ili naguravati u redovima na svega nekoliko lokacija u Bosni i Hercegovini. Tek ako i kada budu imali iste izborne uvjete, Hrvati iz BiH i iseljeništva moći će sa svojim sunarodnjacima u Hrvatskoj dijeliti odgovornost za izborne rezultate, ma kakvi oni bili. Biti izborna ikebana dijaspori odavno nije zanimljivo. A oni u Bosni i Hercegovini ionako su se naviknuli da im drugi biraju predstavnike.

vecernji.ba

Misom polnoćkom u mostarskoj Katedrali dočekan Božić u Mostaru

Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić rekao je na misi polnoćki u mostarskoj prvostolnici Marije Majke Crkve kako je Isusuova obitelj bila emigrantska, no istodobno je ocijenio kako današnje migracije imaju drukčije motive te je pozvao katolike da očuvaju vjeru i domovinu.

„Današnje migracije imaju drukčije socijalne oznake, masovne se pripremaju, imaju političku pozadinu, te se poziva na mijenjenja struktura u državi i društvu“, rekao je biskup Perić u propovijedi.

Podsjetio je kako je Isusova obitelj pobjegla u Egipat nedugo nakon njegova rođenja u Betlehemu zbog zapovijedi kralja Heroda da pobije svu djecu mlađu od dvije godine jer je strahovao da bi ga ‘novorođeni kralj’ mogao svrgnuti s prijestolja.

Biskup Perić je dodao kako je ipak kršćanska dužnost svakome pomoći u nevolji, uključujući migrante, ali i ostati dosljedan svojim korjenima.

“Mi moramo evanđeoski svakog putnika primiti, bolesnika liječiti, ali i svoju kršćansku vjeru njegovati i domovinu čuvati“, dodao je.

Po riječima mostarsko-duvanjskoga biskupa, ljudi trebaju biti zahvalni jer je Bog došao zbog njih i njihova spasenja, te iskusio sva iskušenja ovoga svijeta.

“Ni našemu mladom kralju Kristu Isusu nitko ne može prigovoriti da ne zna kako živimo jer je prošao naš križni put od rođenja do smrti. On daje vrijednost i dostojanstvo našem životu“, naveo je u propovijedi.

Mise polnoćke služene su na Božić i u drugim mostarskim crkvama, a u mostarskoj crkvi sv. Petra i Pavla misno slavlje predvodio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko.

(Hina)

Usvojen Proračun Grada Čapljine od 17,6 milijuna KM za 2020. godinu

Čapljina

Proračun Grada Čapljine za 2020. godinu iznosi 17.664.005,00 KM. Odluku o usvajanju Proračuna za sljedeću godinu usvojili su gradski vijećnici na sjednici prije Božića.

Kako je pojasnio predlagatelj, čapljinski gradonačelnik dr. Smiljan Vidić, Proračunom za 2020. godinu planira se ostvarenje rashoda u iznosu od 12.063.230,00 KM, kapitalnih izdataka u iznosu od 5.496.050,00 KM, dok je proračunska rezerva 104.320,00 KM.

Struktura planiranih prihoda odnosi se na porezne prihode od 5.360.500,00 KM, neporezne prihode od 8.608.550,00 KM, tekuće potpore od 1.850.000,00 KM i kapitalne transfere od 1.845.000,00 KM.

Rashodi su planirani u iznosu od 12.063.230,00 KM, a njihova struktura podijeljena je u nekoliko stavki, pa tako na plaće i naknade otpada 3.837.300,00 KM, doprinose poslodavca 366.270,00 KM, izdatke za materijal i usluge 2.679.660,00 KM, tekuće transfere 5.085.000,00 KM, kapitalne transferi 10.000,00 KM i izdatke za kamate 85.000,00 KM.

Vijećnici su usvojili i Odluku o izvršenju Proračuna, kao i Izvještaje o izvršenju proračuna od 1.1.2019. do 31.6.2019. te od 1.7.2019. do 30.9.2019. godine.

Poznati svi sudionici memorijalnog turnira ‘Andrija Anković’ u Gabeli

Foto: Vecernji.ba

HŠK ”Zrinjski” Mostar, FK ”Sutjeska”Nikšić, NK ”Neretva” Metković i domaćin NK ”GOŠK” Gabela sudionici su Memorijalnog turnira ”Andrija Anković” u Gabeli. Turnir će biti održan 25. i 26. siječnja 2020. godine.

”Mislim da će i ovogodišnji turnir gledano na regionalnu razinu, biti jak. Sutjeska je aktualni prvak Crne Gore, trenutačno je druga na ljestvici iza Budućnosti, Zrinjski je jedan od vodećih klubova u BiH, a Neretva iz Metkovića je naš sportski prijatelj. Metkovčani su kao i GOŠK, jednom bili pobjednici turnira“, rekao je Andrija Jurković, član Organizacijskog odbora.

Između dva turnirska dana bit će održana i tradicionalna GOŠK-ova Plavo-bijela noć, na kojoj će se okupiti prijatelji kluba.

Treba podsjetiti kako se radi o najstarijem nogometnom turniru u regiji, na što su u GOŠK-u posebni ponosni. Zanimljivost turnira je i da se pored najboljih ekipa i igrača bira i nogometaš koji najviše podsjeća na Andriju Ankovića.

Katarina Zovko Ištuk: Božić u mom selu

BOŽIĆ U MOM SELU

Stoji majka na proplanku,
pogled luta u daljine,
s nestrpljenjem ona čeka,
svoga sina iz tuđine.

Već od ranog jutra čeka,
minuti su za nju dugi,
kad će sina ugledati,
da ga grli, da ga ljubi.

Cilo selo oživilo,
stižu dica sa svih strana,
da proslave Božić doma
i sve dane od blagdana.

Svi se redom okupljaju,
ispred naše crkve male,
pivaju se svete pisme,
svi su sritni i svi slave.

Napokon je stiga i on,
s dugog puta iz tuđine,
kroz suze mu majka reče:
Dobro doša kući sine.

Čekali smo samo nate,
da užgamo kući sviće,
pa u crkvu triba poći,
s puno vire, s mnogo sriće.

KATARINA ZOVKO IŠTUK
Mostar 06. 01. 2019.

Sretan Božić želi Vam Hercegovina.in

Svim dragim čitateljima, katolicima, od srca želimo sretan, radostan i raspjevan Božić!!!

Na dobro vam došao Božić i sveto porođenje Isusovo!

In je biti…
Hercegovina.in

Stotine vjernika u župnoj crkvi u Zenici dočekali Božić

Foto: Dnevni avaz

Katolički vjernici sinoć su na misama polnoćkama dočekali jedan od svojih najvećih blagdana, Božić.

U ispunjenoj zeničkoj župnoj crkvi “Svetog Ilije” svirao je VIS “Novo nebo” koje je pratio župni hor.

Misno slavlje predvodio je župnik fra Marko Kepić koji je naglasio da Božić nije ideja ni bajka, ni zabavni program, nego živi susret sa živom, osobom Isusa Krista Sina Božjega…

Nakon mise, ispred crkve je uslijedilo čestitanje uz kuhano vino.

Inače, 26. prosinac se obilježava Sv. Stjepan Prvomučenik a dan kasnije Sv. Ivan Evanđelist.

Poslane poruke mira, ljubavi i suživota: Božić je ono što doživimo u svom srcu

Foto: Dnevni avaz

U crkvama širom BiH sinoć su održane mise polnoćke kojom se obilježava početak najvećeg katoličkog blagdana – Božića. Više stotina građana okupilo se sinoć u i ispred Katedrale Srca Isusova u Sarajevu, kako bi prisustvovali svetoj Božićnoj misi polnoćki.

Vjernici su u Katedralu došli kako bi u veselju dočekali dolazak Božića, najradosnijeg katoličkog blagdana Isusovog rođenja.

Misu je tradicionalno predvodio nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, koji je sve vjernike u Katedrali i ispred nje pozdravio.

Foto: Dnevni avaz

Nadbiskup Puljić je kazao da danas čovjek proživljava tamne dane.

“Danas su mnogi obavijeni mrakom neslobode radi rata pa moraju bježati. Mnogi su obavijeni mrakom jer nemaju ljudskih prava i jer je pogažen ljudski život i nemaju smisla života. Ove noći o tome razmišljamo, o našem vremenskom razdoblju na svoj način i od danas se na neki način noći skraćuju, a dani produžuju. Isus je došao po noći, da nam donese svjetlo u mrak. Svaki čovjek osjeća potrebu da nađe izvor svjetla, svjetlo u duši, jer nema goreg mraka kao mraka u duši i srcu”, kazao je Puljić.

Naglasio je da ova noć u svima budi svijest.

“Isus je svjetlo koje donosi unutarnji mir. Radujemo se ovoj noći. Izvor radosti nije izvanjski. Božić je ono što doživimo u svom srcu, susret s Bogom i tu je izvor radosti. Čovjek zapravo prepoznaje svoje dostojanstvo, a grijeh je uništio njegovo dostojanstvo. Isus je došao da vrati čovjeku dostojanstvo i tu je izvor radosti, jer čovjek prepoznaje da nije odbačen, pogažen i zaboravljen. Prepozna da ga Bog ljubi i zato je ova noć izvor radosti”, dodao je Puljić.

Naglasio je da Bog ne vlada pomoću straha, već s ljubavlju.

“Čovjeka grli svojom ljubavlju i u ovoj noći želimo prepoznati dar Božiji i ljepotu života. I ja ove svete noći prvo vama svima, koji ste ovdje, želim čestit Božić, da istinski doživite radost Božije ljubavi u srcu. Ponesite čestitku svojim ukućanima, a onima koji nisu katolici, želim da se zajedno s nama raduju, jer je lijepo živjeti s ljudima koji zrače plemenito i koji ne nose zlobu, nego ljubav. Neka je sretan i blagosovljen Božić i neka vam ispuni srca Božićnom radošću”, kazao je Puljić.

Iz katoličkih crkava tijekom Polnoćke širom naše zemlje poslane su poruke mira, ljubavi i suživota.

U Hercegovini danas pretežno sunčano vrijeme

Foto: Hercegovina.in

U Bosni će danas biti umjereno ili pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini pretežno sunčano.

Porast naoblake tijekom poslijepodneva i u večernjim satima. Tijekom dana ponegdje u Bosni je moguća slaba kiša. U večernjim satima u većem dijelu Bosne sa kišom, a u višim područjima sa susnježicom u snijegom. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu od 3 do 7, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 13 °C.

U četvrtak u Bosni pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovni, uglavnom, malo do umjereno oblačno i sunčano. U jutarnjim satima i dio prijepodneva u centralnim i istočnim područjima Bosne sa kišom i susnježicom u nizinama, a u višim područjima sa snijegom. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu od 4 do 8, a dnevna od 1 do 7, na jugu od 7 do 12 °C.

U petak pretežno oblačno vrijeme. Tijekom dana u Herecegovini se očekuje smanjenje naoblake. U večernjim satima, u većem dijelu Bosne, sa slabom kišom, a u višim područjima sa slabom susnježicom ili snijegom. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 2 do 8, na jugu od 7 do 10 °C.

Božić je blagdan mira

U mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na tri mise. Prva je polnoćka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica, zornica ili mala misa, i obično se na toj misi ide na pričest. Treća misa se zove poldanica ili vela misa. Mlađa čeljad, a posebno djevojke, se za svaku misu presvuku u drugu svečanu haljinu.

U kući na stolu treba čitavo vrijeme biti boca s rakijom i košarica sa smokvama, orasima, lješnjacima, bademima, iako svaki kraj obiluje svojim specifičnostima. Ručak je svečan i obilan, a za stolom se treba naći čitava obitelj. Do iza ručka su svi ukućani na okupu, a popodne mlađa čeljad odlazi čestitati prijateljima i znancima. Ako na Božić pad kiša, vjeruje se da će roditi sve što se motikom okopava.

Značajan je i bogati božićni jelovnik. Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, neobično obilje bilo brojem vrsta jela bilo količinom. Osobito su značajna peciva i božićni kruhovi, božićna pečenka, te hladetina. Božić se pretežno svetkuje po tradiciji intimnije, strogo unutar same obitelji.

U starijoj tradiciji poznat je polaznik ili položar, prvi posjetitelj koji na Božić uđe u kuću; u nekim krajevima je to na Badnjak, Stjepanje ili Novu godinu, uz kojega je vezano više običaja i vjerovanja. On treba biti zdrav i krepak, jer to kući donosi sreću. Da se kojim slučajem ne bi dogodila “nesreća”, ukućani se obično unaprijed dogovore s nekim kršnim momkom, koji onda “slučajno” prvi uđe u kuću.Gotovo svi običaji vezani uz polaznika imaju isti cilj i smisao da se izazove radost i uopće blagostanje čitavoga doma.

Božićno čestitanje najprije se događalo u kući među članovima obitelji. Zatim je obuhvatilo rođake i prijatelje, a na kraju sve mještane. Čestitanje Božića od kuće do kuće, tzv. koledanje, obavljalo se uz pjevanje božičnih pjesama, a čestitari, zvani betlehemari ili pastiri, bi primali darove. Vjernost kršćanskoj poruci Božića iskazuje se izrazima božićnog čestitanja: Faljen Isus! Čestit vam bio Bog i Božić i sveto slavno porođenje! uz odgovor: I vaša duša kod Boga bila! Ili: Čestit Božić i porođenje Isusovo! uz odgovor: Čestita ti vira i duša! Lijepa je čestitka: Na dobro ti došlo porođenje Gospodinovo! s odgovorom: I tebi, brate, i svim tvojim u kući! Svetkovanje blagdana uključuje božićni odlazak u crkvu na mise, ali i znakove izmirenja između zavađenih unutar roda ili među susjedima. Čestitanje Božića želi povećati radost slavljenja božićnog blagdana. Vjernost običajima može umnožiti tu radost, ali vjernički narod ne zaboravlja da je Isus Krist Svijeta Razveselitelj. Tu radost, osim općeprihvaćene pjesme u zbiru hrvatskih božićnih popijevki Radujte se narodi, izrazito naglašava pjesma iz okolice Šibenika, i to osobitu u pripjevu koji Isusa naziva “radošću, dikom i sladošću”:

Veselmo se ov čas, braćo premila,
jer je Diva noćas Sina rodila.
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš!
Svitlost u jedan čas bi svita svemu
kad Marija rodi u Betlemu,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
Naša slodost, Spasitelju naš!
Pastiri, sad vi stada pustite,
ditiću malom svi skupno hodite,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš.

BOŽIĆNE PJESME

Uz božićne blagdane su vezane i brojne božićne pjesme i popijevke. Po izričaju i melodici se razlikuju one iz sjevernih od onih iz južnih krajeva Hrvatske. Jedne i druge se opet dijele na one koje se pjevaju u crkvi i one koje se pjevaju na neliturgijskim slavljima. Jedna od najpoznatijih pjesama iz južne Hrvatske je “U se vrime godišta”, a iz sjeverne “Narodi nam se kralj nebeski”. U neliturgijske pjesme spadaju i one koje pjevaju koledari i veseljaci idući od kuće do kuće navješćujući Božić, Mladence, Novu godinu i Sveta Tri kralja.

Radujte se narodi
Radujte se narodi, kad čujete glas,
da se Isus porodi u blaženi čas.
Svaki narod čuj, čuj,
i Betlemu pristupljuj,
pristupljuj.
Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici
I tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.
To otajstvo čuj, čuj,
i k jaslicam pristupljuj!
Pristupljuj!
Raduje se Marija s Josipom gledeći
Anđeo pjeva “Glorija” po zraku leteći
I ti, svijete čitavi,
Spasitelja pozdravi!
Pozdravi!
Kyrie Eleison
Kyrie eleison, eleison,
Isus se rodi u štalici
Pojte pastiri,
tamo se njemu poklonite.
Kriste eleison, eleison!
On za nas trpi čim se rodi
Pojte pastiri,
tamo se njemu poklonite.
Kyrie eleison, eleison!
U jasle mora da se skriva!
Pođite kralji,
tamo se njemu poklonite.
Svim na zemlji
Svim na zemlji mir, veselje,
Budi polag Božje volje.
To sad nebo navješćuje
I glas s neba potvrđuje.
Dobre volje svaka duša
grijeha neka već ne kuša
Nego hvali, diči Boga,
Što je posl’o Sinka svoga.
Sinka svoga, Boga moga,
S Ocem, Duhom jednakoga
Duhom Svetim začetoga
Od Djevice rođenoga.
Veselje ti navješćujem
Veselje ti navješćujem,
puče kršćanski.
Jerbo se kralj u Betlemu
rodi nebeski.
Još mali, u štali,
Kog stvorenje svako slavi
Štuje, diči, jer je pravi
On naš Spasitelj
i Otkupitelj.
Pored njega stoji Majka,
Djeva Marija.
Pa sveg svijeta Spasitelja
lijepo povija.
Njeg doji i goji,
Uspavljuje njegujući
“Spavkaj, spavkaj” pjevajući
U toj štalici,
sve na slamici.
Oj, pastiri
Oj, pastiri, čudo novo
Niste nigdar vidjeli ovo:
U jaslicam prostim rodio se Bog
Koji s neba siđe
radi puka svog.
Betlem, evo, nije daleko,
Znajte da vam istinu rekoh:
U štalici prostoj leži djetešce
Na slamici oštroj,
kao janješce.
Ljubav Božja prevelika
Primi pravu put čovjeka:
S neba siđe dolje radi grešnika
Rodi se u štali,
radi čovjeka.
U to vrijeme godišta
U to vrijeme godišta
Mir se svijetu navješta
Porođenjem Djetešca
Kom je Majka Djevica.
Anđeli se javili
Rajsku pjesmu slagali
Slava Bogu pjevali
A mir ljudma prosili.
Djeva Sina rodila,
Đavlu silu slomila,
Svijetu Spasa podala,
Nama majka postala.
Danas se čuje
Danas se čuje događaj novi
U zemlji našoj i jeste ovi
Braćo pastiri, pohitite
K Betlemskoj štali i vidite
Jedno nebesko Djetešce
U krilu majke Djevice.
Ta vam se sreća danas dogodi
Što vam se Janje nebesko rodi
Ovo je Janje ono milo
Koje je sav svijet izbavilo
Jedno nebesko Djetešce,
U krilu Majke Djevice!
Djetešce nam se rodilo
Djetešce nam se rodilo
U jasle se položilo
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Sin Boga Oca i Bog sam
S neba na zemlju siđe k nam
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Čista ga Djeva rodila,
I svojim mlijekom dojila
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Isus mu ime Otac da,
Da nas otkupi, posla ga
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Narodi nam se
Narodi nam se kralj nebeski
Od Marije, čiste Djevice.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
Po njemu slijedi sveti Stjepan
Prvi mučenik Gospoda Boga.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje
Na tom mladom ljetu svega obilja
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
O Betleme
O Betleme, grade slavni od Boga
Najveći si ti od grada svakoga
Jer iz tebe nam izađe vojvoda
Isus dragi, Davidova poroda.
Marija ga, Djeva čista, porodi
I u jasle ona njega položi.
Dostojno se ona njemu poklanja,
I s veseljem srca svoga pozdravlja.
Veseli se majko Božja
Veseli se Majko Božja, puna milosti
veseli se i raduj se rajska svjetlosti
jer si noćas porodila
svojim mlijekom zadojila
Boga malahna.
Veselmo se i mi braćo ovdje zajedno
Al veselje neka naše bude pravedno
Svi se grijeha odrecimo
i srdačno utecimo
Svim vam Božić nazivamo
braćo ljubljena,
U stečenju vječnog zdravlja
od vas željena,
Kojega vam rođen dao
kako bude tko pitao
na dan današnji.
Tri kralja jahahu
Tri kralja jahahu
s onih sunčanih stran
tri dara nošahu
mir, zlato, tamijan.
Tri kralja dođoše
pred grad Jeruzalem
pitajuć za mjesto
gdje se rodi Isus.
Mariji rekoše:
zdravo, oj Djevice,
zdravo, oj Majčice,
nebeska Kraljice
Isus digne ruke,
drago im hvaljaše,
i nebeske dvore
njima obečaše.

Nebo daj oku
Nebo daj oku
zvijezdu visoku vidjeti
jer triju kralja
stazicu valja slijediti
Svijetla nebesa
čine čudesa rođenom
Anđeli svoju
pjesmicu poju malenom.
Kraljima zvijezda
u Betlem kaže stazicu
Po njoj su tako
spoznali lako štalicu.
Tamjan i zlato,
mast dragu na to uzeše
Slijedeći svjetlost,
od Boga milost, pođoše.
Došav u Betlem,
pred Kralja mladog padoše,
Darove svoje
Isusu kralju dadoše.

Pristupite vjerni
Pristupite vjerni u radosnom slavlju
Dođite, dođite u Betlehem.
Pogledajte mladog, anđeoskog Kralja
Dođite na poklon, dođite na poklon,
Dođite na poklon Gospodu!
Ponizni pastiri ostaviše stado
Gle, radosni hite k jaslicam.
Kličući hajdmo, požurimo s njima,
Dođite na poklon, dođite na poklon,
Dođite na poklon Gospodu!

Dvorani neba
Dvorani neba
proniješe glase narodom
Isus se rodi,
spasenje plodi porodom.
Betlem je mjesto
u kome čisto Djetešce
rodi se za nas
otkupi da nas, Janješce.

Spavaj mali Božiću
Spavaj mali Božiću, buj, buj, buj.
Spavaj neba kraljiću, tuj, tuj, tuj.
Tako piva sad Divica
Sinka Božjeg porodica,
tuj, tuj, tuj.
Spavaj lipi cvitu moj, buj, buj, buj.
Spavaj rožmarinu moj, tuj, tuj, tuj.
Spavaj, spavaj ružičice,
Puka tvoga ljubičice,
tuj, tuj, tuj.
U tranjavoj štalici, buj, buj, buj.
Na hlađanoj slamici, tuj, tuj, tuj.
Zimu trpiš u jaslicah,
Kano odveć sirotica,
tuj, tuj, tuj.
Spavaj dite maleno, buj, buj, buj.
Radošću dočekano, tuj, tuj, tuj.
Tebe dvore svi anđeli,
Kerubini s arhanđeli,
tuj, tuj, tuj.

POSLAN BI ANĐEL GABRIJEL
Poslan bi anđel Gabrijel
od Boga u grad Nazaret
k jednoj poniznoj Djevici,
i k pravoj Božjoj službenici.
Kad Mariji on doteče,
ponizno joj joj ovo reče:
“Oj, zdravo puna milosti,
Djevice, kruno svetosti.
Veselje sad će početi,
sina ćeš Božjeg začeti,
Bog Duh ce Sveti s tobom bit
i ove riječi ispunit.
Sina ćeš ti porodit,
Isus će se nazivati,
a plod tvoj bit ce Božji Sin
i pravi Bog i Gospodin.”

Mostar: Četiri osobe ozlijeđene u teškoj prometnoj nesreći

Teška prometna nesreća dogodila se večeras oko 21 sat na putu za Blagaj.

Kako su potvrdili iz Operativnog centra MUP-a HNŽ u udesu su sudjelovala dva vozila “vektra” i “mercedes”, a nezvanično avaz saznaje da su četiri osobe ozlijeđene.

– Stupanj ozljeda se još uvijek utvrđuje, ali srećom nema smrtno stradalih – kazao je dežurni operativni.

Očevid na licu mjesta obavljaju pripadnici MUP-a HNŽ.

(FOTO) Advent u Županji

Advent Županja održava se na Trgu kralja Tomislava u razdoblju od 1. do 31. prosinca 2019. godine, dok je bogati glazbeni i kulturološki program započeo 20. prosinca i trajati će zaključno s 31. prosincem 2019. godine.

U sklopu Adventa Županja na trgu se nalazi klizalište besplatno za sve građane i građanke.

Božićni običaji u Hercegovini

Priprema za Božić počinjala je došašćem, u dosta krajeva početak priprave bio je blagdan Svete Katarine 25. studenog. U to se vrijeme odlazilo na ranojutarnje mise zornice, postilo se i duhovno pripremalo za veliki blagdan.

U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskog vijenca s četirima svijećama, a na svaku bi se adventsku nedjelju palila jedna svijeća. U nekim se hrvatskim krajevima na blagdan sv. Barbare stavlja pšenica u tanjuriće, koja proklija, zazeleni se, te postaje božićni ures u kućama i crkvama.

Slavili su se i blagdani Svetog Nikole i Svete Lucije. Njihove su likove prikazivali mladići ili djevojke koji su obilazili domove darivajući djecu najčešće voćem – smokvama, bademima, jabukama, orasima, a često su znali i plašiti nestašnu djecu. Poslije su tu ulogu preuzeli sveti Nikola i njegov pomoćnik Krampus, pri čemu je Nikola donosio darove dobroj djeci, a Krampus bi plašio zločeste. Na Svetu Luciju sijala se božićna pšenica, a bila je simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Samim svojim izgledom davala je zelenilo i nadu usred zime i snijega, a služila je i kao blagoslov ljetine istodobno ukrašavajući domove. Isti običaj postoji u Italiji i Portugalu te nije toliko raširen. Pšenica se sadila na Svetu Luciju i rasla bi do Božića kad bi se uredila. Često bi se ukrasila hrvatskim bojama – crveno-bijelo-plavom trobojnicom, a katkad se unutar nje stavljala jabuka ili pak svijeća. Što je pšenica bila gušća i zelenija, to će biti bolja ljetina naredne godine. Poslije božićnih blagdana pšenicu se davalo pticama da se taj sveti dio Božića ne bi uništio.

Ime badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.

Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić.

Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja, koja simboliziraju Sveto Trojstvo i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove vatre palile su se svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi vatra trebala donijeti mir i dobro ukućanima. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika zelena grana, koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane doma. Kad bi otac obitelji unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali.

U kuću je obično otac obitelji unosio slamu koju bi se rasprostrlo po podu, simbolizirajući Isusovo rođenje u staji na slami.

Slama bi se postavila pod stolom pjevajući božićne pjesme. Često su žene izvlačile slamke, koja bi uhvatila dužu, imala bi veću i bolju preslicu. Od ostatka slame pravili su se vijenci i snopovi, koji su simbolizirali plodnost i dobar urod ili bi se slama postavila na stol prekrivena, najčešće bijelim, stolnjakom. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na misu polnoćku, a često se po noći na njoj i spavalo, simbolizirajući samog Isusa.

Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća, uglavnom utjecajem njemačke tradicije te prostorno-političkih dodira. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase.

Ispod drvca redovno su se stavljale jaslice, izrađene najčešće od drva. Isprva su bile samo u crkvama i kod imućnijih ljudi, a često je postojalo “nadmetanje” tko će napraviti ljepše jaslice. Najstarije se hrvatske jaslice nalaze na otočiću Košljunu te potječu iz 17. stoljeća. Jaslice su često nosili pjevajući koledari.

Na Božić se često odlazilo na tri mise, za početak na polnoćku na sam Badnjak na kojoj bi se dočekao Božić, zatim na ranojutarnju misu zornicu, tzv. malu misu gdje se obično pričešćivalo, a na poldanicu ili velu misu odlazilo se po danu. Na mise su djevojke često odlazile u različitim svečanim haljinama.

Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu obitelj. Jelo se voće, povrće, meso, razne pečenke, kruh, hladetinu, peciva i brojna druga jela.

Poslije ručka odlazilo se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili položar, trebao bi biti zdrav, krepak, veseo što bi domu donijelo srećo, a često su se unaprijed domovi dogovarali o “slučajom” posjetitelju da se ne bi izazvalo nesreću. Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se da će uroditi sve što se okopa motikom.

Naredni su blagdani također imali svoje običaje. 26. prosinca, na blagdan Svetog Stjepana, čestitao se imendan istoimenim osobama (Stjepan, Stjepko, Stipe, Stipo, Stjep, Stijep, Štef, Štefica, Stjepka, Stipica itd.) pjevajući božićne pjesme. Na Svetog Ivana, narednog dana, blagoslivljalo se vino, a slama se iznosila iz doma i postavljala na voćke da bi bolje rodile naredne godine. Na dan Nevine dječice narednog se dana često vršilo tzv. šibanje, kad bi se ljudi lagano udarali vrhovima šiba, obilježavajući bol ubijene dječice. Na misama su se blagoslivljala djeca. Na Novu godinu međusobno bi se čestitalo, ali bi ugođaj bio manje intiman za razliku od božićnog.

Svršetak dvanaestodnevnice, dvanaest božićnih dana, blagdan je Sveta tri kralja ili Bogojavljenja. Na taj se dan spominjemo triju mudraca koji su darivali Isusa, odlazi se na misu, skidaju se ukrasi te završava blagdansko razdoblje. Blagoslivljaju se kuće za narednu godinu, a blagoslovljenom su se vodom blagoslivljali i vrtovi te buduće ljetine. Često su božićne pjesme pjevali tzv. zvjezdari odjeveni u tri kralja noseći zvijezdu.

Kamenjar.com

Mostar: Otkriveno čiji su automobili jutros uništeni

Završen je očevid u mostarskom naselju Tekija, gdje su jutros u 4:10 sati pored dva automobila – Mercedes ML i Mercedes CLS , koja su bila parkirana ispred zgrade, prekoputa Fabrike duhana Mostar, bačene dvije eksplozivne naprave. Uslijed eksplozije oštećen je i automobil Seat Ibiza.

Kako je neslužbeno Avazu potvrđeno, oba Mercedesa je koristio G.K.i, vjerojatno, njegovi članovi obitelji.

On je u subotu, zajedno sa svojim posinkom A.M. uhićen u akciji koju su izveli pripadnici Državne agencije za istarge i zaštitu (SIPA), kada je u vozilu u kojem su bili nađeno 40 kilograma kanabisa.

Stoga, rečeno je na licu mjesta, i u ovaj slučaj će se uključiti pripadnici SIPA-e.

Marijan Knezović: Sjetimo se milijardi djece koja su zbog ljudske sebičnosti ostala bez prava na rođenje i vlastiti rođendan

Svake godine u božićno vrijeme, dok čekamo rođenje Krista Kralja koji se utjelovio i postao dijete, ne mogu prestati misliti o tome kako je samo u zadnjih 20 godina, što je uistinu jedno kratko razdoblje povijesti, u majčinim utrobama ubijeno više od MILIJARDU djece. Radi se o službenim podacima WHO-a pa je brojka vjerojatno i veća. To je puno više djece nego što postoji ljudi na cijelom europskom kontinentu, to je više djece nego što zajedno u Europi i SAD-u živi stanovnika. To je barem sedam puta više djece nego je poginulo ljudi u ratovima u cijelom proteklom stoljeću, koje je bilo obilježeno brojnim i ogromnim zvjerstvima kao nijedno dotad.

Zamislimo da je Gospa koja je Isusa rodila u hladnoj betlehemskoj štali, među životinjama, daleko od svog doma, odlučila ubiti Čedo u svojoj utrobi jer nije u idealnoj situaciji, jer nema dovoljno novca, uvjeta ili društvenog prihvaćanja. Zamislimo da se pozvala na svoja tzv. “ženska prava” kao što to danas rade milijuni žena ili još gore, njihovi “muškarci” kukavice koji ih često na to tjeraju i prisiljavaju. Ali – nije. Neka nam nadolazeći i svaki naredni Isusov rođendan bude podsjetnik kolika je vrijednost ljudskog života, čeda u majčinoj utrobi. Jedno nam je darovalo priliku za raj i vječnost.

Ne može se licemjerno jedno Čedo slaviti, makar bilo Bog, a ubojstva drugih pravdati. Budimo civilizacija Božića i hrabrosti, a dok slavimo rođendan Isusa Krista, sjetimo se milijardi djece koja su zbog ljudske sebičnosti ostala bez prava na rođenje i vlastiti rođendan. Sutra je i njihov rođendan jer ga slave sa svojim Spasiteljem Kristom.

Dajmo se u našim životima borbi za prekidanje najvećeg zločina i barbarizma u povijesti čovječanstva. To bi bilo življenje Božića i svi mi to možemo, na ovaj ili na onaj način. Na dobro vam došla Badnja večer i Sveto Porođenje Isusovo!

Nemanja Bilbija: Vraćam se u grad i klub za koji me vežu najljepše uspomene

Nemanja Bilbija

“Prije dvanaest mjeseci Zrinjski sam napustio punog srca i sretan zbog tri sjajne godine, a danas ponosno mogu reći da se vraćam u klub u kojem se odlično osjećam, ali i grad za koji me vežu najljepše uspomene.

Naravno da sam nakon povratka iz Južne Koreje imao još nekoliko ponuda, ali na kraju sam ipak odlučio još jednom prihvatiti poziv Danka Šulente i opet postati igrač Zrinjskog.

Hvala svima na divnim porukama koje sam dobio tijekom dana, a svim navijačima Zrinjskog želim poručiti da ću, kao i uvijek, davati maksimum na terenu kako bi se opet zajedno radovali. Vidimo se u Mostaru!”

Borsi 21 odličje na Božićnom natjecanju u Mariboru

Foto: JK Borsa

Džudaši mostarskog kluba Borsa nastupali su na Božićnom judo natjecanju u Mariboru.

Natjecanje je organizirano od strane predsjednika judo saveza Slovenije gosp. Darke Mušića, a klub organizator bio je judo klub Branik.

Tradicionalni Božićni judo turnir okupio je oko 300 uzvanika iz 4 zemlje, a mladi borsaši nastupali su u kategoriji uzrasta do 10 godina. Odličnim nastupom upotpunili su nadolazeće blagdane, a u Mostar se vraćaju sa 21 odličjem.

Medalje su osvojili:

Zlato: Lorena Dujmovic, Leona Čuljak, Noa Skoko, Vito Slokar, Lovro Božić, Marijeta Anđelić.
Srebro: Matea Čarapina, Jan Mutilović., Ivana Bebek, Elena Bekavac.
Bronca: Karlo Novak, Jan Barbarić, Paula Rajič, Lucija Ivanković,, Andrej Džidić, David Bošnjak, Antea Zovko, Anton Zovko, Ina Marić, Jure Krtalić, Matea Aničić.

Judo klub Borsa se još jednom zahvaljuje gosp. Darki Mušiću, predsjedniku judo saveza Slovenije na pozivu, te potpori pri radu judo kluba “Borsa”.

Mostarci su ovu priliku iskoristili i za obilazak Maribora, te posjet svijetski poznatom adventu u Zagrebu.

Karla Lasić ŽKK Zrinjski 2010: Bez dobre igre cijele ekipe ne bi bilo dobrih rezultata

ŽKK Zrinjski 2010 igra sjajno ove godine. Plemkinje odlično stoje na ljestvici lige, a uspješne su i na svim turnirima koje igraju. Za danas Vam donosimo razgovor s Karlom Lasić mladom košarkašicom ŽKK Zrinjski 2010.


Za početak možeš li nam se predstaviti? Otkuda u tebi ljubav prema košarci, i kada si se odlučila baviti baš tim sportom?

“Moje ime je Karla Lasić, imam 16 godina i članica sam ŽKK Zrinjski 2010. Počela sam trenirati prije 5 godina. Oduvijek sam voljela sport i od malena sam htjela trenirati košarku, pratila sam i gledala utakmice naše reprezentacije i otada se stvorila moja ljubav prema košarci”.

Smeta li košarka tvojim školskim i drugim obvezama?

“Teško jeste, ali sve se stigne uz dobru organizaciju vremena”.

Što tvoji roditelji kažu na sve to, česta putovanja i igranja utakmica?

“Oni me oduvijek podržavaju u svemu. Uvijek su me učili da je škola na prvom mjestu, ali isto tako ako nešto volim da to radim i da se tomu posvetim”.

Kada si u igri, koju poziciju igraš?

“Igram poziciju centra, a po potrebi i krilnog centra”.

Kako si zadovoljna svojim igrama u ovoj sezoni?

“Zadovoljna sam svojim igrama, ali smatram da bez dobre igre cijele ekipe ne bi bilo dobrih rezultata koje se nadam da ćemo nastaviti i u narednom dijelu sezone”.

Koliko vama igračicama znači to što imate odličnu trenericu?

“Znači nam jako puno, ne samo sto je odlična trenerica i naš uzor u košarci, već i zato što nas sve ove godine uči kako biti dobar čovjek što na terenu, što izvan njega. Ovim putem joj se želim zahvaliti za sve što je uradila za naš klub i općenito za ženski sport na ovim prostorima”.

Što bi za kraj imala poručiti našim čitateljima?

“Želim se zahvaliti portalu Hercegovina.in što prate sva naša događanja i ovim putem pozivam sve naše čitatelje da nam budu vjetar u leđa i da nas dođu podržati u narednim utakmicama”.

1...2.7522.7532.754...3.064Stranica 2.753 od 3.064

Hercegovina.in je web portal posvećen vijestima, informacijama i događajima iz Hercegovine. Pruža najnovije vijesti iz regije, analize, intervjue i sadržaje koji pokrivaju kulturu, sport, politiku i društvene događaje. Cilj portala je informirati i povezivati ljude iz Hercegovine, kao i one koji su povezani s ovim područjem.

Sva prava pridržana © Hercegovina.in | ISSN 2744-2411