Petak, 22 kolovoza, 2025
Naslovnica Blog Stranica 2897

Velike vrućine i u narednim danima: Temperature će rasti do 35 stupnjeva

Foto: Ilustracija

Danas će u Bosni i Hercegovini biti sunčano vrijeme. Vjetar slab, veći dio dana, istočni i sjeveroistočni. Jutarnje temperature od 13 do 19, na jugu od 19 do 24, a dnevne od 24 do 30, na jugu od 29 do 34 stupnja.

U utorak će biti sunčano uz malu oblačnost. Jutarnje temperature od 13 do 19, na jugu od 19 do 24, a dnevne od 28 do 34 stupnja.

U srijedu se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnje temperature od 14 do 20 stupnjeva, na jugu od 20 do 25, a dnevne od 29 do 35.

U četvrtak će biti sunčano. Krajem dana i u večernjim satima u Bosni porast naoblake. Jutarnje temperature od 16 do 22, na jugu od 21 do 26, a dnevne od 28 do 34 stupnjeva.

Ljubavnici prijetio da će je ubiti, jer neće više da bude u vezi s njim

Modriča

Pripadnicima Policijske stanice Modriča u subotu se obratila M. G. (43) iz Modriče i prijavila muškarca M. S., jer joj je ugrožavao sigurnost.

Kako je izjavila policiji, na lokalnom putu, koji vodi prema njenoj kući u Modriči, presreo ju je M. S. te joj prijetio da će je ubiti. Kako se doznaje, njih dvoje su bili u ljubavnoj vezi, koju su nedavno prekinuli. Prijetnje je uputio zbog toga što ona neće više da bude s njim.

Nasilnik se nije na tome zaustavio pa je od svoje bivše ljubavi oteo mobitel i pobjegao. Očevid su obavili pripadnici PS Modriča, a o slučaju je obaviješten i okružni tužitelj u Doboju.

Denis Zvizdić od danas i službeno predsjedavajući Zastupničkog doma PSBiH

Denis Zvizdić

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić od danas je i službeno predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Naime, mandat Borjane Krišto kao predsjedavajuće Zastupničkog doma PSBiH započeo je 6. prosinca 2018. godine i trajao je do 5. kolovoza 2019. godine.

Zvizdić će se na poziciji predsjedavajućeg ovog Doma zadržati sve do 5. travnja 2020. godine kada će predsjedavanje od njega preuzeti Nebojša Radmanović iz SNSD-a.

Inače, predsjedavajući i dva zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog, kao i Doma naroda rotiraju se svakih osam mjeseci.

Treba istaći i da zastupnici od 6. prosinca 2018. godine, odnosno od dana konstituiranja ovog Doma nisu održali nijednu redovnu sjednicu niti su usvojili ijedan akt koji bi omogućio bolji život građanima BiH.

Za to vrijeme državni zastupnici uredno su naplaćivali svoj nerad, a mnogi su iskoristili i pravo na godišnji odmor.

Mladić preminuo nakon pada s petog kata zgrade

Foto: Klix.ba

Dvadesetosmogodišnji mladić sinoć je smrtno stradao nakon pada s petog sprata zgrade u zeničkom naselju Babina Rijeka.

Ova informacija potvrđena je portalu Klix.ba iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojske županije.

Događaj je prijavljen oko 23 sata, a sve se dogodilo u ulici Prve zeničke brigade. Pripadnici MUP-a ZDŽ su na mjestu očevida koji još uvijek traje, a više informacija bit će poznato naknadno.

Za sada nije poznato da li se radi o samoubojstvu ili nesretnom slučaju.

Krstičević: ‘Oluja’ će se dogoditi uvijek i bilo kome tko želi ugroziti Hrvatsku

Foto: EPA-EFE

Potpredsjednik vlade Hrvatske i ministar odbrane te zemlje Damir Krstičević izjavio je u nedjelju da su “mir i sloboda ostavština ‘Oluje’ te da je Hrvatska vojska jamac mira i sigurnosti”, ali i zaprijetio onima koji požele ugroziti tu zemlju.

“Oluja je simbol vojničkog uspjeha, junaštva, pobjeda u Domovinskom ratu, a tajna te pobjede su upravo hrvatski branitelji koji su bili domoljubni, požrtvovani i učinili su sve da mi danas živimo u miru i slobodi”, kazao je Krstičević za Novu TV i dodao da je Kninska tvrđava simbol pobjede u Domovinskom ratu te da mu je drago da se upravo tu okupljaju.

“Snažno, munjevito oslobodili smo Knin u manje od 31 sat, razbili smo neprijateljske snage koje su se branile oko Knina i ušli u grad. Ostavština ‘Oluje’ je mir, sloboda i hrvatska vojska kao jamac mira i sigurnosti. Odgovornost je svih nas u Hrvatskoj da situacija iz dana u dan bude bolja kako bi ljudi mogli bolje i kvalitetnije živjeti te da imamo jako gospodarstvo, snažne institucije i da je Hrvatska u punini demokratska država”, kazao je u povodu obilježavanja 24. godišnjice operacije “Oluja”.

Istaknuo je kako je Hrvatska članica NATO-a i EU-a i da je uvjeren da ima sjajnu perspektivu.

Komentirajući poruke iz susjedne Srbije o “Oluji”, rekao je: “Mogu samo kazati da će se Oluja dogoditi uvijek i bilo kome tko želi ugroziti Hrvatsku”.

Milan Badelj ide u Fiorentinu za 8 milijuna eura?

Milan Badelj

Hrvatski nogometni reprezentativac Milan Badelj sve je bliži povratku u Fiorentinu, iz koje je 2018. godine po isteku ugovora prešao u rimski Lazio, od kojeg bi klub iz Firenze na posudbu doveo svog bivšeg kapetana, objavio je u nedjelju talijanski sportski dnevnik La Gazzetta dello Sport.

Trener Fiorentine Vincenzo Montella bio je na čelu momčadi i 2014. godine, kad je Badelj stigao u Firenzu, a kako ima kroničan nedostatak igrača u veznom redu, dovođenjem Badelja popunio bi osjetljivu poziciju defenzivnog veznjaka, piše 24sata.hr.

S vremenom je Badelj u Fiorentini izgradio poštovanje kod suigrača, trenera i navijača, a dokaz za to bilo je dodjeljivanje kapetanske vrpce bivšem Dinamovom igraču, nakon tragične smrti dotadašnjeg kapetana “viola” Davidea Astorija.

Iako je krajem svibnja 2018. godine odlučio otići iz Firenze te u oproštajnom pismu napisao da “još nije spreman vezati se zauvijek za Fiorentinu”, nakon samo godinu dana života u Rimu i igranja za Lazio, čini se da je 30-godišnji Milan Badelj spreman vratiti se u klub i grad u kojima je, prema osobnom priznanju, “pronašao mir, ravnotežu i sreću”.

Čelnici Fiorentine rade na dogovoru s Lazijom, prema kojem bi imali i pravo otkupa Badeljovog ugovora od rimske momčadi za koje je hrvatski reprezentativac potpisao do 30. lipnja 2022. godine. Prvo bi za posudbu platili 2 milijuna eura uz mogućnost otkupa njegovog ugovora sljedeće sezone za 8 milijuna eura. Pregovori su navodno pri kraju…

Ljeti je dobro spavati sa dekom kraj sebe, ne samo zbog topline

Za većinu je ljudi optimalna temperatura spavanja između 15 i 19 stupnjeva C, kaže dr. Kent Smithu, stručnjak za spavanje i predsjednik Američke akademije za spavanje i disanje.

– Tijelo je dizajnirano tako da najbolje spavamo na hladnijih temperaturama – objašnjava on i dodaje da naša tjelesna temperatura prirodno navečer pada za nekoliko stupnjeva, da nas pripremi za san, piše 24sata.hr.

Dr. Anthony Kouri, profesor Medicinskom Sveučilištu u Toledu, kaže da kad uđemo u duboki san tijelo prestaje regulirati temperaturu koja nastavlja dalje padati tijekom noći, pa se kad spavamo oslanja na vanjske načine regulacije temperature – kao što je pokrivač.

Postoji razlog zašto djeca imaju pokrivače i dekice bez kojih ne žele spavati, jer im pomažu da se osjećaju sigurno. Prema profesoru na Stanfordu dr. Anilu Rami, mnoge spavanje s dekom ili pokrivačem psihološki tješi a kaže i da su razna istraživanja pokazala da deke i pokrivači utječu i na to da se osjećamo sretnijima.

– Za vrijeme najdubljeg sna se tijelo manje opskrbljuje serotoninom i dopaminom, kemikalijama koje podižu energiju i zbog kojih se osjećamo dobro. Zato bi nam pokrivač mogao biti od presudne pomoći da se i vi probudimo sretni – rekao je dr. Smith za portal Best Life, a dodaje i kako mnogi dok spavaju jednu nogu ostave slobodnom, jer nas stopala često hlade zbog krvnih žila pri površini.

No, bez obzira na to jesu li vaša stopala pod dekom ili ne, obojica preporučuju da pokušate spavati s dekom. To će vam, tvrde, pomoći da regulirate tjelesnu temperaturu i osjećate se sigurnijima.

Pobjednik ovogodišnje Sinjske alke je Frano Ivković!

Pobjednik 304. Sinjske alke je Frano Ivković sa sedam punata! Imao je dva pogotka u sridu!

Frano Ivković je već bio slavodobitnik i to one jubilarne, 300. Alke. Rođen je 1984. godine u Sinju, živi u Brnazama u obitelji koja tradicionalno uzgaja kvalitetne konje.

Frano je zaposlen kao voditelj jahanja i potkivač konja u Alkarskoj ergeli. Oženjen je Lucijom koja mu je rodila sina Pavu.

Sinjska Alka i ove godine je prvorazredan politički događaj. Kao što su iz Viteškog alkarskog društva najavili ovdje je cijeli državni vrh Hrvatske.

Ovo su najčešći strahovi budućih majki. Muče li i vas ova ista pitanja?

Foto: Ilustracija

Vijest da očekujete prinovu zasigurno je jedna od najljepših u životu, ali uz uzbuđenje i iščekivanja dolaska bebe na svijet, mnoge trudnice koje će po prvi put postati majke, suočavaju se s ovim, najčešćim strahovima.

Strah od pobačaja

Ovo je jedan od najčešćih strahova većine trudnica, ali dobro je znati da se većina trudnoća završi sretno, s tek manje od 20 posto sponatnih pobačaja. Većina pobačaja se događaja tijekom prvih tjedana trudnoće, najčešće u vrijeme kada žene nisu ni svjesne da su trudne. Kada se pokrene srce bebi, uobičajeno između 6. i 8. tjedna trudnoće, rizik od pobačaja pada ispod 5 posto.

“Imam jake mučnine, dobiva li moja beba dovoljno hrane?”

Bebe su odlične u sposobnosti apsorbiranja potrebnih nutrijenata iz majčine prehrane. Ne trebate se brinuti da ne dobiva dovoljno zato jer povraćate, ako se pravilno hranite i birate zdrave namirnice, sve potrebno će stići do fetusa. Konzumirajte češće i manje obroke i pijte dovoljno tekućine.

“Hoću li nauditi djetetu ako sam pod stresom?”

Većina provedenih istraživanja na ovu temu pokazala su da ako ste inače pod stresom i vaše je tijelo na njega “naviknuto”, to neće nauditi vašoj bebi. Pretjerana količina stresa ipak može uzrokovati raniji porod u nekim slučajevima.

“Hoće li moja beba imati neku bolest?”

Svaki pregled kod liječnika može biti izvor novog stresa. Ipak, znajte da je rizik da vaše dijete ima neku urođenu manu je samo 4 posto. Čak i ako neki testovi ukažu na mogućnost da postoji rizik da vaša beba boluje od nečega, to ne mora biti sigurno. Ponovljeni testovi mogu dati drugačiji rezultat.

Strah od poroda

Porod je bolan proces, nema tu zataškavanja. No, niste jedina ni prva žena na svijetu koja je rodila. Ako ste previše zabrinute oko poroda, raspitajte se oko mogućnosti koje su vam na raspolaganju za ublažavanje boli.

Neugodne situacije tijekom poroda

Kada odradite porod, više vas nije sram gotovo ničega. Liječnici i babice su se nagledali svega, od toga da žene ili muževi povraćaju u rađaoni do “bijega stolice” rodilje prilikom stiskanja pred izgon.

Bilo kako bilo, ne trebate strahovati od takvih situacija jer su one uobičajene, a najbitnije je da na svijet donesete bebu koju ste iščekivali devet mjeseci. Sve ostalo pada u zaborav.

Prosječne plaće u regiji: Evo gdje su najveće

Foto: Ilustracija

Najveća prosječna plaća isplaćena u regiji za svibanj ove bila je u Sloveniji 1.113,88 eura, a najmanja u Sjevernoj Makedoniji 413,67 eura. Proječna plaća u Hrvatskoj bila je 886,92 eura, Crnoj Gori za lipanj 516 eura, u Bosni i Hercegovini je za svibanj iznosila 472,88 eura, te u Srbiji 470,64 eura, piše Biznis.ba.

Zanimljivo je da iako je prosječna plaća u Sloveniji u svibnju iznosila 1.113,88 eura da je ona bila nominalno manja za 0,1 posto, a realno za jedan posto u odnosu na mjesec ranije, travanj.

Istovremeno, prosječna plaća za svibanj u Sloveniji ove godine nominalno je veća za 3,4 posto, a realno za dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2019. iznosila je 6 476 kuna, što je nominalno više za 0,7 posto, a realno za 0,1 posto u odnosu na mjesec ranije, travanj.

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) za lipanj u Crnoj Gori iznosila je 516 eura. Prosječna (neto) zarada u lipnju 2019. godine u odnosu na svibanj 2019. godine zabilježila je rast od 0,6 posto, dok je prosječna (neto) zarada u lipnju 2019. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od jedan posto.

Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u lipnju 2019. godine u odnosu na svibanj 2019. godine zabilježile pad od 0,7 posto proizilazi da su realne neto zarade u istom razdoblju zabilježile rast od 1,3 posto. U Bosni i Hercegovini prosječna plaća za svibanj ove godine iznosila je 926 KM.

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) za svibanj u Srbiji iznosila je 55.380 dinara. Rast neto zarade u razdoblju siječanj – svibanj, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bila je 9,9 posto nominalno i realno 7,2 posto.

U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine prosječna neto zarada nominalno je veća za 9,9 posto, a realno za 7,5 posto. Prosječna plaća isplaćena u Sjevernoj Makedoniji za svibanj iznosila je 25.270 denara.

Zaplijenjeno više od 18 kilograma marihuane, uhićena jedna osoba

Pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Srbije, Službe za borbu protiv organiziranog kriminala, presjekli su još jedan lanac krijumčarenja drogom, zaplijenivši više od 18 kilograma marihuane, a tom prilikom su uhitili i jednu osobu, javlja Anadolija.

Zbog postojanja osnova sumnje da je počinio kazneno djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga uhićen je F. A. (1972) iz Beograda, javio je MUP Srbije.

Policija je pregledom vozila „peugeot 308“ beogradskih registarskih oznaka kojim je upravljao osumnjičeni, pronašla i oduzela 43 paketa sa 18,2 kilograma marihuane.

Droga je bila sakrivena u prepravljenim konstrukcijskim šupljinama vozila. Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati i on će, uz kaznenu prijavu, biti priveden Višem javnom tužiteljstvu u Beogradu.

Znate li koje su najopasnije zmije u Bosni i Hercegovini

Poskok

Već u rano proljeće, čim se temperatura zraka podigne iznad 12 stupnjeva u prirodi se počnu pojavljivati zmije koje su vjerojatno jedno od najomraženijih životinja. Neobično veliki strah često vodi njihovom bezrazložnom proganjanju i ubijanju, a pri tome se ne zna radi li se o otrovnim ili neotrovnim zmijama.

Prema riječima Saudina Merdana stručnjaka iz udruženja “Centar Dr. Stjepan Bolkay” u Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija. Od toga su samo tri otrovnice šarka ili riđovka (Vipera berus), balkanski šargan (Vipera ursinii) i poskok (Vipera ammodytes).

Otrovne zmije naše zemlje se lako razlikuju od neotrovnih. Tijelo otrovnica je kratko i zdepasto i rijetko prelazi 60-tak cm. Glava je široka, srcolika ili trouglasta i uvijek jasno odvojena od tijela naglašeno uskim vratom. Zjenice uske ili ovalne, nikada okrugle. Ove zmije karakterizira tamna, vijugava leđna šara, koja može biti kontinuirana ili isprekidana.

Riđovka ili šarka

Riđovka ili Šarka

Odrasle jedinke zmije riđovke gotovo da jedva dostižu 60 cm. Mužjak riđovke je siv ili smeđe boje sa crnom (u pravilu isprekidanom) šarom, dok su ženke smeđe ili crvenkaste sa manje izraženom smeđom šarom.

Ujed šarke je bolan, ali smrtni slučajevi su ekstremno rijetki (npr. u slučaju povrede glavnog krvnog suda).

Balkanski šargan ili planinski žutokrug

Balkanski šargan ili planinski žutokrug

Balkanski šargan (Vipera ursinii) je najmanja zmija otrovnica u Europi. Odrasle jedinke narastu do 50cm. Mužjaci su svijetlo smeđi ili sivi, dok su ženke žućkaste. Na sredini leđa nalazi se gotovo uvijek jasna smeđa ili tamno siva cik-cak šara.

Često dijeli stanište sa šarkom, nerijetko i sa poskokom. Otrov šargana je vrlo slab te se često poredi sa ubodom pčela.

Poskok

Poskok

Poskok (Vipera ammodytes) je najotrovnija i najveća zmija otrovnica u Europi. Naraste u prosjeku oko 65 cm, vrlo rijetko prelazi 90 cm.

Najmarkantnija morfološka karakteristika poskoka je roščić koji se nalazi na vrhu njuške. Mužjaci su najčešće sive boje sa crnom cik-cak šarom, dok su ženke najčešće smeđkaste ili crvenkaste, sa ne tako upadljivom cik-cak šarom.

Naseljava gotovo čitavu BiH od nivoa mora do visokih planinskih ekosistema.

Odrasle jedinke se hrane uglavnom sitnim sisarima i pticama, većim gušterima i drugim zmijama. Vrlo često se poskoci, posebno krajem ljeta i u tijeku jeseni, penju na drveće, grmovito rastinje i visoke stijene (zbog ishrane i termoregulacije). Zbog toga, neoprezni ljudi budu ugriženi od strane takvih jedinki u glavenim ili vratnim predjelima tijela, pa je po narodnom vjerovanju dobio ime po tome da visoko skače.

Otrov poskoka je snažan, te je jedina po život opasna vrsta zmije u BiH. Međutim, pretpostavlja se da su smrtni slučajevi ujeda poskoka u BiH oko 2 posto.

Kardinal Vinko Puljić: Nikad nemojte prestati moliti, jer molitva je divno zajedništvo s Bogom

Foto: Radiopostaja Mir Međugorje

Fra Marinko Šakota na početku misnog slavlja zahvalio je za dolazak nadbiskupu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću, kazavši da mora podijeliti svoju radost sa svima je ”s nama naš pastir u Bosni i Hercegovini”.
-Uzoriti kardinale znam koliko ste čekali ovaj trenutak i koliko ste željeli doći u Međugorje. Znam koliko ste bili s nama i suosjećali s nama, kazao je fra Marinko Šakota.
A pastiru, kardinalu Vinku Puljiću na večernjoj misi, četvrtog dana 30. Festivala mladih, koncelebriralo je 537 svećenika. 2.524.300 bilo je posjetitelja s jedinstvenih IP adresa, a tu su i kako je fra Marinko kazao ”stotine tisuća onih koji Mladifest prate preko kabelskih televizija diljem svijeta”.
-Čestitam trideseti Mladifest, a čestitam i vama koji ste došli bez prisile ovdje moliti, i u prvi moment čovjek bi se zapitao što vas je dovelo ovdje? Iz tolikih zemalja doći ovdje moliti?! Uvjeren sam da svi nosite u sebi ono što svaki čovjek nosi – htio bih biti sretan, ne bih htio biti promašen, ne bih htio živjeti isprazno. Tražimo ono najveće bogatstvo, blago, vrijednost… I Marija upućuje na svog Sina. On je prava vrijednost, kazao je kardinal Puljić i ukazao na jedno istraživanje iz zapadne Europe među mladima koji su izdvajali za njih najvažnije vrijednosti.
-Na prvom mjestu je obitelj u tim ispitivanjima. Danas žele srušiti obitelj, a mladi to gledaju kao vrijednost jer su iz obitelji niknuli i za obitelj se spremaju. Na drugom mjestu je prijateljstvo. U Mladosti je posebna radost imati prijatelja i biti prijatelj jer čovjek nije sam.
Na trećem mjestu je materijalna sigurnost – imati i trošiti. To je Isus protumačio. Nije bogatstvo imati i trošiti nego je bogatstvo biti, ono što jesam. Zato je potrebno provjeravati svoje vrijednosti.
Tek na četvrtom mjestu stavljaju vjeru, a vjera je ona koja vas je dovela ovdje, koja vas okuplja, hrabri… Sljedeća vrijednost je smisao života. Svatko želi znati za što živi. Nema goreg osjećaja nego na kraju života kada čovjek sebi kaže: živio sam isprazno! Neće to nitko drugi dati, to mora svatko sebi otkriti. Tek na sljedećem mjestu dolazi duhovnost. Onda tamo tumače da skoro nema mladog čovjeka koji ponekad nije pomislio možda je i moje zvanje duhovno, možda i mene Bog zove.
Svjesni su mladi i svojih nestabilnosti. Svi smo bili mladi i nosilo nas je oduševljenje, a onda sve splasne i odjednom – depresija. Toliko puta ste to doživjeli, nosi te polet, a onda odjednom – na zemlju se skljokaš, onda u toj borbi toplo-hladno pojavi se nezainteresiranost. To je novi ateizam – nezainteresiranost, kazao je Puljić dodajući kako su mladi u Međugorje došli tražiti prave životne vrijednosti, svoj ‘ja’.
-Nitko od nas nije sam sebe zamislio niti se na ovaj svijet donio. Bog se poslužio našim roditeljima i dao nas na ovaj svijet. I on ima s nama svoj plan i taj plan moramo otkrivati, kazao je kardinal Puljić poručivši mladima kako se trebaju suočiti sa svim izazovima današnjice i dao im je ”nekoliko zadataka”
-Valja izgraditi kršćanski karakter, da ja jesam, i mislim, i djelujem kao kršćanin. To znači izgraditi vlastiti identitet. Ne trebam biti ničija kopija. Bog je toliko bogat u stvaranju pa nas je sve različite stvorio i zato trebamo prihvatiti taj vlastiti identitet. I hrabrim vas, nikad nemojte prestati moliti, jer molitva je divno zajedništvo s Bogom. Naša poslovica kaže ‘s kim si, takav si’, ako se s Bogom družiš prožet ćete Njegova ljubav. Onda nikad nemoj misliti da si sam na ovoj zemlji. Nitko od nas u Nebo sam neće doći! Nažalost, ni u pakao! Mi smo društvena bića, socijalna bića – jedni s drugima i jedni za druge, zato je prevažno imati srca za čovjeka, kazao je kardinal Puljić koji je mladima za kraj ostavio poruku ”jednoga sjemeništarca sluge Božjega Petra Barbarića”.
-‘Vršenje dužnosti koju u svojim godinama trebamo vršiti je najbrži put svetosti.’ Zato želim da svatko od nas shvati: valja se ostvariti surađujući s Bogom i s ljudima, prihvaćajući svoju stvarnost da volju Božju ispunimo na ovom svijetu, zaključio je kardinal Vinko Puljić, na oduševljenje desetaka tisuća mladih koji su ga pozdravili dugotrajnim pljeskom. Na kraju mise kardinal Puljić pozvao je sve da izmole Anđeo Gospodnji za one koji su se prije ovoga misnog slavlja preporučili u kardinalove molitve.
Prije večernje svete mise svjedočanstva su imali bivši ovisnici iz zajednice Cenacolo, koji su svoj program nastavili i nakon mise kada su uprizorili predstavu.
U ponedjeljak, predzadnjeg dana 30. Festivala mladih, program počinje u devet sati jutarnjom molitvom, a potom će uslijediti kateheza nadbiksupa Henryka Hosera, apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje, a nakon toga svjedočanstva.
Program se nastavlja sutra poslije podne, od 16 sati kada će katehezu mladima držati nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije. Nadbiskup Fisichella predvodit će i središnje večernje misno slavlje, prije kojeg će biti prikazano i platno dugo sto metara s molitvama sudionika Mladifesta, a nakon mise bit će klanjanje i meditacija.

YouTube Premium omogućit će skidanje videa u Full HD-u

YouTube logo

Odlučite li se na plaćanje pretplate za servis YouTube Premium, u iznosu od 71,99 kuna mjesečno, zauzvrat ćete dobiti pristup originalnim sadržajima, glazbenom katalogu YouTube Music usluge bez reklama, mogućnost slušanja glazbe u pozadini, ali i mogućnost preuzimanja (downloada) video zapisa s YouTubea.

Ova posljednja opcija do sada je uključivala skidanje videa u rezolucijama do najviše 720p, a u nekim slabije razvijenim zemljama čak je i besplatna. Međutim, uz širenje dostupnosti Premium usluge na više tržišta, među njima nedavno i ono naše, YouTube je odlučio svojim vjernim pretplatnicima dati i još jednu privilegiju, javlja Bug.hr.

Svi oni koji će plaćati navedenu pretplatu uskoro bi trebali imati mogućnost preuzimati željene video zapise s YouTubea na svoje mobilne uređaje u Full HD kvaliteti, tj. u rezoluciji 1080p. Ovu novu mogućnost YouTube za sada testira u ograničenom opsegu, a primijetili su je korisnici Indije i nekih drugih zemalja unutar svojih iOS i Android aplikacija.

U ovom trenutku nije poznato kada će mogućnost downloada Full HD videa biti dostupna diljem svijeta i svim korisnicima, ali je za očekivati da se to dogodi uskoro.

Široki Brijeg slavio na Pecari protiv Radnika

Foto: NK Široki Brijeg

Nogometaši Širokog Brijega pobijedili su večeras na Pecari Radnik iz Bijeljine sa 3:0 u susretu 3. kola Premijer lige BiH. Prvu prigodu na utakmici imao je Ćorića. On je probio po desnoj strani, ubacio za Bagarića, koji kasni za nekoliko centimetara.

Ipak, samo nekoliko minuta kasnije, točnije u 9. minuti domaći dolaze do vodstva. Toni Jović je sjajnim udarcem sa oko 20-ak metara matirao Kozića i Široki Brijeg je poveo.

Nastavili su domaći i nakon vodećeg gola sa boljom igrom. Posao za Radnik je itekako otežao i Miloš Simonović koji je samo dvije minute kasnije dobio crveni karton i to baš nakon starta nad Jovićem. Nakon toga Široki stvara šanse preko Marića i Stanića, ali do novog gola se čekalo sve do 30. minute.

Tada eurogol postiže Dino Ćorić za prednost od 2:0. Odmah nakon toga Ćorić je imao novu šansu, ali šutirao je pored gola. U nastavku meča nismo vidjeli previše uzbuđenja.

Većinom je Široki napadao, ali bez većih šansi. Drugi dio su obilježile brojne rasprave i naguravanja među igračima te nekoliko žutih kartona. Ipak, igrači su se smirili pred sami kraj susreta i sve je završeno korektno. Radnik nakon ovog meča ostaje na tri boda, dok Široki sada ima četiri.

Juniori Zrinjskog svladali Mladost 2:0

Juniori HŠK Zrinjski u prvom kolu PL BiH svladali su FK Mladost rezultatom 2:0. Strijelci za mlade Plemiće bili su Ramljak i Bošnjak.

Bivši košarkaš mostarskog Zrinjskog nađen brutalno pretučen i bez svijesti

Nemanja Bezbradica

Čovjek koji je prethodnih godina punio novine širom regije zbog svoje veze s mnogo starijom srpskom pjevačicom Darom Bubamarom, Nemanja Bezbradica, brutalno je pretučen, prenosi portal sportsport.ba.

Ovaj nekadašnji košarkaš Zrinjskog iz Mostara pretučen je u Jakovu na ulici, a nađen je bez svijesti s vidnim ozljedama na sebi, piše Telegraf.

Bezbradica je nekada važio za velikog talenta srpske košarke. Ipak, nikada nije ostvario karijeru kakva mu se predviđala, a jedno vrijeme je igrao i u Bosni i Hercegovini.

U periodu od prosinca 2015. godine do ožujka 2016. godine bio je član Zrinjskog. Otišao je potom u talijanski Varese, gdje nikada nije odigrao službenu utakmicu.

Prethodno je još igrao za OKK Beograd, Radnički, Partizan i VEF Rigu, te Beovuk.

Ipak, mnogo više je u javnosti ovaj 26-godišnjak bio zbog veze s pjevačicom Darom Bubamarom, koja je od njega starija 17 godina.

Hari Vukas: Željezničar je večeras zasluženo slavio

Foto: hercegovina.in | Mario Ivanković i Hari Vukas

HŠK Zrinjski večeras je poražen na Grbavici od Željezničara, a šef struke Plemića Hari Vukas nakon iste je kazao:

“Željezničar je večeras zasluženo slavio. Trebali su i prije voditi. Mi nismo odigrali onako kako smo željeli, a Željezničar je postigao gol jer je imao već želju za pobjedom. Mi se okrećemo novoj utakmici. Nama predstoje četiri dana da se pripremimo za utakmicu u Švedskoj i čestitam Željezničaru na pobjedi.”

Poraz nogometaša Zrinjskog na sarajevskoj Grbavici

Večeras je na Grbavici u okviru 3. kola Telekom Premijer lige BiH odigrana utakmica između nogometaša Željezničara i Zrinjskog.

U prvom poluvremenu vidjeli smo zanimljivu utakmicu u kojoj se na odmor odlazi bez pogodaka 0:0.

U prvom poluvremenu bilježimo i incident o kojem smo već javljali na našem portalu.

U drugo poluvrijeme Željezničar ulazi bolje, te u 59. minuti postiže pogodak za 1:0. Pogodak postiže Sulejman Krpić.

Nakon toga Zrinjski kreće dosta žešće prema golu Željezničara, ali nažalost gotovo svaku akciju presjeca glavni sudac sa svojim pomoćnicima večerašnje utakmice.

Bilježimo nekoliko loših procjena sudaca na današnjoj utakmici na štetu gostiju iz Mostara, koji ponovno napominjemo nažalost direktno utječu na rezultat utakmice.

FK Željezničar: Erić, Stevanović, A. Zec, Krpić, Stanić, Alispahić, Sadiković, Veselinović, Bojo, Osmanković, Sipović.

HŠK Zrinjski: Soldo, Gojković, Čurjurić, Čirjak, Zlomislić, Pezer, Stojkić, Lendrić, Jakovljević, Tičinović, Kadušić.

Pogledajte incident navijača Željezničara i Zrinjskog na Grbavici

Očito da na stadionu Grbavici često dolazi do incidenta kada dolaze gostujući navijači, jer dio tribine za goste gotovo uvijek je slabo osiguran i lako je da domaći navijači koji su inače smješteni na istoj tribini žele da se obračunaju s gostujućim navijačima.

Tako je bilo i večeras kada je ušao dio navijača Zrinjskog te su se i jedni i drugi uskoro našli uz ogradu koja dijeli tribinu na dva dijela. Na sreću nije bilo ozlijeđenih, a dolaskom policije stvari su se smirile.

Inače trenutno je poluvrijeme na Grbavici, a rezultat je 0:0, a video možete pogledati od kolega sa portala Sportsport.ba.

Nadamo se da će ipak organi iz NS BiH pogledati ovaj video i dati naputke Željezničaru vezano za dolazak i odlazak gostujućih navijača na njihov stadion, jer ovo nije prvi put da se ovo događa ovom stadionu.

HNK Čapljina remizirao u prijateljskom ogledu s HNK Cibalia

Foto: djaka-city.info

U generalci pred početak sezone koja starta 10. kolovoza HNK Čapljina danas je na stadionu Bjelave odigrana prijateljska utakmica s HNK Cibalia iz Vinkovaca.

Prvo poluvrijeme završeno je rezultatom 1:0 za HNK Čapljina. U 38. minuti nakon napada po desnoj strani lopta je došla do Elmina Hadžikadunića koji pogađa za vodstvo Čapljine, piše djaka-city.info.

U nastavku susreta gosti iz Vinkovaca stižu do izjednačenja za konačnih 1:1.

HNK Čapljina novu sezonu Prve lige FBiH otvara kako smo rekli 10. kolovoza protiv ekipe FK Budućnost iz Banovića. Susret je zakazan za 17 sati.

Napomenimo još da je danas objavljeno i da je HNK Čapljina potpisao još jednog igrača. Radi se o nekadašnjem igraču HŠK Zrinjski. FK Olimpik, NK Lučko i NK GOŠK Mili Peharu.

Obožavam raštiku, kuham je po receptu moje bake

Foto: Jadran Lazić

Tko je Ornela Vištica? – Djevojka koja živi svoj san. Sretna i svoja… – britko je odgovorila na prvo pitanje jedna od najljepših Hrvatica današnjice, kazališna i filmska glumica, voditeljica, u showovima plesačica, ali i kuharica, plavooka brineta čiji osmijeh plijeni gdje god se pojavi.

Ili jednostavno – mostarska Zagrepčanka.

S Ornelom Višticom razgovarali smo o svemu i svačemu – fatalnoj Karmen koju je, uz Doris Pinčić-Rogoznicu, glumila u popularnom “Larinu izboru”, ljubavi, kuhanju, karijeri, budućnosti, ali i njezinu djetinjstvu koje je u rodnoj Hercegovini prekinuo rat.

Dio djetinjstva proveli ste u izbjeglištvu.

Iako smo morali otići iz Mostara zbog rata, imala sam predivno djetinjstvo. Bili smo jedno vrijeme na sjeveru Njemačke, zatim u Slavoniji i Sloveniji, a najljepše godine provela sam kod bake uz rijeku Trebižat. Godine 1999. ponovno smo se vratili u Mostar.

Često spominjete baku, rijeku Trebižat, igru i trčanje pokraj nje, kupine na slamkama, ujnine božićne kolače… I uvijek se vraćate svojoj Hercegovini, Mostaru i Ljubuškom.

Većinu vremena provodila sam s bakom na selu. Baka je bila izrazito vrijedna i skromna žena, s djedom je sagradila malenu kuću ispred koje je imala vrt, a u njemu sve voće i povrće i cvijeće. Ujutro sam joj pomagala, a kasnije bih se igrala s djecom iz sela. Bili smo stalno prašnjavi, brali kupine na slamčicu, popeli bismo se na drvo, zatim skočili u rijeku. Zanimljivo je da danas djeca traže barem pet minuta mobitel, a mi smo molili za još pet minuta igrališta iako su nam koljena bila razbijena od igre i trčanja. Danas volim blagdane provoditi na selu, iako se sve promijenilo, rijeka je još uvijek tamo i podsjeti me na djetinjstvo. I da, moja ujna radi najbolje kolače.

Lonely Planet uvrstio je ove godine Hercegovinu među deset najdestinacija koje bi svaki putnik trebao posjetiti. Štoviše, zauzela je visoko 4. mjesto, a Istra ‘tek’ 10.? Što je, po vama, njezina posebnost?

Nestvarne boje prirode, rijeke, planine, polja… Rekla bih, sinkronicitet, spoj ljudi i prirode koji su s njom u dosluhu. Tu jednostavno priroda i ljudi dišu kao jedno. Odrastaju uz nju. Vole se. Za mene je Hercegovina mala Kalifornija – od Neuma, Trebinja, preko Međugorja, Mostara sve do Rame. Fascinantno je to da se za 15 minuta možeš popeti na planinu i uživati u prekrasnom pogledu, a već za sljedećih pola sata si na moru.

Koje su vaše prve asocijacije na Hercegovinu?

Zelenilo, Stari most, Blidinje, stećci, trešnje, šipci, smokve, drenjine, obožavam ih… Da ne zaboravim i vinogorje, žilavku i blatinu. Jednostavno, cijela, gotovo nestvarna priroda njezinih rijeka Trebižata i slapova Kravice, Neretve, Radobolje, Bune, Trebišnjice, jezera. Svaki njezin kutak. Ali i hercegovački, izrazito vrijedan čovjek koji se odgajao, rastao i radio na krševitoj i škrtoj zemlji da bismo mi danas uživali u nestvarnoj prirodi. Voljeti prirodu znači i poštovati je, jer i priroda ima svoju ćud. Tu je i tradicionalna hrana.

Veliki ste gurman?

Obožavam raštiku. I to ne samo jesti, već i kuhati. I to po starom, tradicionalnom receptu moje bake. Uživam i u mirisu domaćeg kruha. I njega također spravljam po bakinu receptu. Tu su i domaći uštipci, oni najjednostavniji.

Rođena ste Hercegovka. Jeste li ikad osjetili da se u Zagrebu prema vama drukčije ponašaju zbog stereotipa prema Hercegovcima?

Kad sam stigla u Zagreb, vrijeme sam provodila sa Zagrepčankom Verom koja danas živi u Francuskoj i sa zagrebačkim dečkom koji mi je pet godina pokazivao svaki kutak grada. Uz njih i moju ekipu s Akademije, gdje smo provodili po 12 sati, sve je bilo lagano. Danas, Zagreb i ja se volimo.

Vidite li sebe još uvijek kao djevojku s mostarske Avenije (glavna ulica u Mostaru, nap. a.)?

Nakon života na selu, povratak u poslijeratni Mostar bio je nova škola. U svakoj ulici bili su tragovi rata. Slike razrušenih zgrada i rupe od granata, vojnika koji su održavali mir u gradu odlučila sam zamijeniti pjesništvom, pisanjem i dramskom trupom. Danas, kad dođem u Mostar, prošetam se Avenijom i prisjetim se djevojčice s ogromnom torbom na ramenima koja bi se često spotaknula o ratnu rupu na pločniku. Zatim bih se uspravila, popravila torbu i krenula recitirati.

Još u školi isticali ste se kao recitatorica, a napisali ste i kazališni komad, odnosno komediju “Ženidba”? Stizale su i nagrade?

U to sam vrijeme čitala Vesnu Parun, Jesenjina, a prvi ozbiljniji nastup imala sam pred Dragutinom Tadijanovićem. Bilo je i nagrada, i natjecanja, i divnih ljudi koji su radili sa mnom, izdvojila bih prof. Kolobarić uz čiju sam pomoć i napisala komediju “Ženidba” u osam prizora. Komediju su srednjoškolci nedavno postavili na scenu i doživjela je i tiskano izdanje.

Nekoliko ste puta u različitim anketama proglašeni najljepšom Hrvaticom. Je li vam ljepota u životu otvarala sva vrata ili, na neki način, bila uteg?

Sve je to šarmantno i slatko, no dok nisu počeli ti izbori i ankete, nisam o tome razmišljala. Od malih nogu vjerovala sam da se jedino radom postižu rezultati.

Popularnost vam je naglo porasla nakon utjelovljenja Karmen u seriji “Larin izbor”.

Da, to je činjenica, serija je imala rekordnu gledanost, prodana je u više od 18 zemalja. Uz Mladena Vulića prolazila sam odličnu školu, obožavam ga kao partnera. Ne vjerujem da bi me ljudi i danas zaustavljali na ulici i zvali Karmen da nisam imala odličnog glumačkog partnera.

Kada ste došli u Zagreb, je li vam bilo teško izbaciti specifičan mostarski naglasak?

Glumac na ADU uči prepoznati dugosilazni, dugouzlazni, kratkosilazni i kratkouzlazni naglasak i dužinu. Svladavanje pravilnog naglaska olakšava put za različite dijalekte, ovisno o ulozi.

Karmen iz “Larina izbora”, seksi stanarka iz “Dobrih susjeda”, fatalna liječnica Aleksandra iz “Pogrešnog čovjeka”, Silva iz “Prave žene”… Koja je, po karakteru, najviše nalik Orneli?

Od ovih koje ste nabrojili Aleksandra.

U “Mrtvim ribama”, pak, posve drukčija uloga od svih dosad. Glumili ste djevojku Ivanu koja umire od raka.

Kristijan Milić u mene je imao veliko povjerenje kada mi je dao ulogu žene koja boluje od raka. Glumačko stanje nije bilo jednostavno, bio je to pravi glumački izazov.

Trenutačni angažman i projekti?

Lagani odmor, jer su prošli mjeseci bili iscrpljujući i radni, na relaciji Zagreb – Beograd na snimanju serije “Pogrešan čovjek”. Paralelno sam radila na predstavi u mojem matičnom kazalištu Kerempuh, odradili smo i nekoliko komercijalnih stvari, tako da sada malo treba predahnuti da bih bila spremna za sve ono što mi dolazi ususret.

Kako ste se snašli u Kerempuhu?

Kerempuh ima jedan od najboljih ansambala u državi, imam odlične kolege, užitak mi je raditi s njima i bodriti ih i kad ne radimo zajedno.

Prije dvije godine počeli ste graditi i međunarodnu karijeru dobivši ulogu Slovenke u britanskoj miniseriji “Love, Lies And Records” snimanoj za BBC One. Svojedobno ste izjavili da ste tada bili najsretniji te da ste teško “čuvali tajnu” o detaljima. Kad će se i hoće li uopće moći kod nas pogledati? Što je s daljnjim međunarodnim angažmanom?

Bila je to uloga u kojoj je potpuno anuliran moj fizički izgled, dobila sam to isključivo zbog emocije koja je zabilježena u kadru i poslana Britancima na odabir. Moja agentica Anila Gajević ima puno više informacija od mene, ono što mogu reći je da sam već nekoliko puta, kad je bila riječ o velikim produkcijama, bila u vrlo uskom krugu. Malo sreće je potrebno da bi se došlo do još jedne realizacije.

Da niste glumica, bili biste…

A bila bih liječnica, profesorica, slikarica, pjesnikinja, spisateljica, detektivka… Jednostavnije je bilo odabrati glumu i igrati te sve žene.

Volontirali ste i u prihvatilištima za izbjeglice što je, kako ističete, zauvijek promijenilo vaš pogled na život. Upoznali ste Sirijce, Iračane, Afganistance. Smatrate li da su migranti prijetnja sigurnosti?

Pitanje je što je danas sigurnost?! Riječ migrant danas poprima prilično negativnu konotaciju, a o raznim migracijama učili smo kroz povijest. Pitanje je i kako se prema našim ljudima ponašaju oni u čije zemlje dolaze. Treba biti pažljiv i voditi računa o ljudskim pravima onih koji dolaze i onih koji odlaze. U trenucima volontiranja, kada je krenuo prvi val, ispred mene su bili ljudi s krvavim nogama i djeca koja vrište, prvi put vidjela sam tisuću ruku koje mole za čašu vode.

Često se pojavljujete i u ulozi voditeljice. Tu je i nedavni “Marco Polo Art Festival” održan na Korčuli. Kako je uopće došlo do suradnje s obitelji Prižmić?

Obitelj Prižmić poznajem godinama, nedavno smo otvorili “Marco Polo Art Festival” na Korčuli, gdje je bilo deset veleposlanika zemalja Puta svile, kojima se pridružio i veleposlanik države Izrael u Hrvatskoj. Bilo je predivno jezikom umjetnosti prožimati različitost kulturnog dijaloga. Veselilo me što sam nakon dugo vremena govorila poeziju.

Gdje ljetujete?

Volim putovati, imam prijatelje posvuda i lako se dogovorim i organiziram. Malo u planine, malo na more, malo kotlina.

Volite li sport?

Volim, mnogo više nego prije. I potreban je.

Ronaldo ili Messi?

Modrić.

U nogometu navijate za…?

Volim gledati repku kad igra, jedino što nije dobro za mene je kad izgubim glas od navijanja.

Gdje ste bili lani za vrijeme finala Svjetskog nogometnog prvenstva?

Grad na M, a nije Moskva. U fotelji ispred TV-a.

Kada biste se mogli vratiti u daleku prošlost, izabrali biste biti – koja povijesna osoba?

Tri su žene koje su mi zanimljive i jedan muškarac. One su Elizabeth Taylor, Elizabeta I. i Majka Tereza. A možda bih se najviše voljela probuditi u vrtu Claudea Moneta. Tamo je utkana njegova ljubav i poštovanje prema prirodi koja mu je darovala talent, inspiraciju i motivaciju za impresionističko slikanje.

Kuhate li? Vaša iskustva iz kulinarskog showa “Tri, dva, jedan – peci”?

U posljednje vrijeme ne kuham. Stalno sam negdje i uživam u hrani koju drugi skuhaju, sada zapisujem recepte.

Koje kućanske poslove najviše mrzite?

Ma, zašto bih mrzila kućanske poslove? Peglanje mi je baš super, posebno sada kad imam odličnu peglu.

Što trenutačno čitate?

Već pola godine sam na britanskoj povijesti, sporo čitam i zapisujem. Za vas se može čuti i da ste u duši i dalje dijete. Trudim se sačuvati dijete u sebi.

Čemu dugujete svoju savršenu figuru, unatoč tome što ne bježite od hrane?

Dođe vrijeme kad izrazito pazim što jedem i kad treniram, sada je faza ljetnog opuštanja.

Daleko ste dogurali i u showu “Ples sa zvijezdama”, bili ste finalistica.

Do toga sam doška isključivo radom. Bilo je to iscrpno treniranje, zahvalna sam plesnom mentoru i treneru na svemu.

Kome se u životu najviše divite? Kome se divim?

Mojoj mami koju ni rat ni bilo koji problem koji joj je išao ususret nije mogao spriječiti da odgoji djevojčicu. Ona je žena za film. A ovih dana divim se i mojem prijatelju koji je nakon šestosatne operacije u Rimu meni poslao najduhovitiju poruku. Divim se ljudima koji s lakoćom i humorom rješavaju trenutačne probleme.

Razmišljate li o majčinstvu, želite li veliku obitelj?

Vjerujem da sve dolazi u svoje vrijeme.

Biste li se usudili na svom vjenčanju biti drukčiji, primjerice, pojaviti se u crvenoj vjenčanici?

Današnja vjenčanja su predstave, puno je redatelja, kostimografa, savjetnika, rola… Na ljubav ne gledam kao na cirkus s kulisama. Poanta je u – jednostavnosti.

Što mislite o pobačaju?

Pitanje o pobačaju je vrlo osjetljivo. Nisam bila u toj situaciji, tako da moje razmišljanje o tome u ovom trenutku ne može biti dovoljno za formiranje mišljenja i stava.

Svojedobno ste se fotografirali i obnaženi. Biste li opet?

Koliko ja znam, nisam se fotografirala obnažena.

Jeste li isprobali FaceApp aplikaciju ili ste uspjeli odoljeti iskušenju?

A što je ta riječ, jel’ to nešto korisno?

Najzgodniji muškarac?

Onaj koji nema figu u džepu.

A žena?

Ona koja ima petlje…

Trenutačni ljubavni status.

Ma, kakav status. Svaki dan živim ljubav.

Jeste li ostali u kontaktu s bivšim dečkima? Jeste li očekivali da će jedan od njih, također Mostarac Bojan Bogdanović, danas biti NBA zvijezda?

Nemojte mi zamjeriti, izbjegla bih odgovor na ovo pitanje.

Koji muškarac će osvojiti Ornelu?

Onaj koji će prepoznati Ornelu u meni. Za jedan rođendan pjevao vam je i Boris Novković, a kažete da volite puhati svjećice.

Što tada zaželite?

Boris je moj prijatelj, zajedno smo radili jedan od njegovih glazbenih spotova. Od želja, svjećica i puhanja ljepše je biti okružen dobrim ljudima koji odašilju toplinu i svjetlost.

Gdje se vidite za 20 godina? Bojite li se starosti?

Zar ću biti stara za 20 godina? Vidim kako stavljam ribu na stol, puno maslinova ulja, rajčice i krupnu sol, a oko mene je ogromno društvo, putujem, igram i smijem se.

Večernji list BiH

Zelenooka crnka iz Kiseljaka osvaja New York

Foto: Instagram | AnaMarija Jurišić

Manekenka Ana Marija Jurišić već je neko vrijeme u Americi – zemlji snova. Ova atraktivna crnka u New York radila je fotošutinge mada nije otkrila kojim povodom.

Obišla je ovaj grad koji nikad ne spava i kao turista pa je tako uživala u čarima ovog velikog grada.

Za ovu zelenooku ljepoticu duga tamna kosa i još duže noge pokazali su se kao dobitna kombinacija. Malo tko može povjerovati da je majka sa obzirom na to da je nakon trudnoće tijelo dovela u savršenu liniju za što je bio potreban veliki trud i odricanje.

Prije New Yorka, Jurišić je provela neko vrijeme u Kini, gdje se počela baviti marketingom, a kako je još tada rekla, ta suradnja će se i nastaviti.

U New Yorku će biti do sredine kolovoza, a dok se ne vrati u Sarajevo, gdje živi, njeni pratioci na društvenim mrežama, posebno oni muškog roda, mogu skoro svakodnevno uživati u seksepilnim fotografijama koje Jurišić objavljuje.

Europski Zrinjski treba europski stadion u Mostaru

Foto: hercegovina.in | Stadion HŠK Zrinjski

Samom obnovom najstarijega mostarskog nogometnog kluba, rođena je i zamisao o izgradnji novoga stadiona na mjestu postojećega, podno Bijeloga brijega. Mostarska tvrtka Arhitekt, vlasnika Davorina Smoljana, još je 2002. ponudila idejno rješenje izgradnje velebnoga ostakljenog stadiona koji bi dominirao gradskim krajobrazom, a zajednička utrka Hrvatske i BiH za ugošćavanjem Europskoga nogometnog prvenstva 2008. godine ubrzala je izradbu i idejnoga projekta. Izradio ga je mladi arhitekt Marijan Antunović, ali je, nažalost, ostao u naftalinu klupskih i inih pismohrana.

Stadion dostojan prvaka

Vodio se Antunović standardima Uefe, međutim projektirao ga je prije dogradnje sveučilišnoga kampusa pa bi projekt danas, nedvojbeno, tražio određene preinake. Premda je postojeća lokacija pogodnom za izgradnju masivnoga stadiona, do poteškoća dolazi na pitanjima sigurnosti, zbog skučenosti prostora i prenapučenosti na mjestima primitka gledatelja. Prema Uefinim odrednicama, stadioni za odigravanje odabranih turnira moraju za skupne susrete imati 30 tisuća sjedišta, za susrete četvrtzavršnica i poluzavršnica 40 tisuća, a za završnice 50 tisuća sjedećih mjesta, i sva sjedišta moraju biti natkrivenima.

– Odlučeno je da stadioni u svim gradovima, osim u Sarajevu, budu kapaciteta 30 tisuća sjedišta. – stoji u projektu.

Antunović je vodio računa o udobnosti, sigurnost, VIP prostorima, mjestima za osobe s invaliditetom, osvjetljenju, televizijskomu snimanju i multilateralnomu pokrivanju prostora kamerama. Računao je na parkiranje, izradbu naputaka na ulaznicama, na prostore za policiju, vatrogasce i hitnu pomoć, planirao je sobe za brzoglasno središte, javni sustav izvješćivanja, zaštitarsku službu i prvu pomoć, ali i za izgradnju digitalnih semafora, čak i heliporta.

Projektom je predviđeno poništenje atletske staze i pomoćnoga igrališta, a zahvati su podijeljeni u četiri etape. U prvoj bi bile srušene istočne tribine, te izgrađene nove, natkrivene, s poslovnim prostorima u utrobi. Druga bi etapa donijela izgradnju južnih tribina, sa 6000 mjesta, te izgradnju podzemne garaže i nadzemnoga parkinga, s po 200 parkirnih mjesta. Za treću je etapu predviđena temeljita obnova postojećih zapadnih tribina i izgradnja sjevernih, s 19 tisuća mjesta, kao i gradnja poslovnih prostora i nove podzemne garaže, s dodatnih 200 parkirnih mjesta. Četvrtom je etapom obnova igrališta, dimenzija 120×90 cm, s izgradnjom novoga drenažnog sustava.

Sedmokatni gradski ljepotan

Izgubljenom utrkom za Euro, odustalo se i od projekta, a danas je krajnje nerealno očekivati ostvaraj te izvanredne vizije, barem ne u nekoj skoroj budućnosti.

Inače, ukupna duljina zdanja iznosila bi 135 metara, a najviša visina tribina dosezala bi 12,7 metara, te bi se ukupan broj katova, s poslovnim prostorima, popeo na sedam. Ulaz u stadion i zahodi za gledatelje bili bi površine 2340 četvornih metara, a glavni bi ulaz u poslovni dio ležao na 360 četvornih metara. Klupske bi se prostorije prostirale na 1060 četvornih metara, sa svlačionicama za momčad i za suce, potom tuševima, zahodima, prostorom za zagrijavanje, te sobama za delegate, masažu, doping kontrolu i liječničke preglede.

Na kraju, i postojeći stadion koji leži pod Bijelom brijegom zaslužuje ovom prigodom par rečenica. Izgrađen je 1971. godine, kao višenamjenski stadion, s atletskom stazom i rasvjetom. Najvećim je stadionom u Hercegovini i drugim najvećim u BiH. Ima zapadnu (gornju i donju) i istočnu tribinu (stajanje). Prije postavljanja sjedalica, bio je u mogućnosti primiti 25 tisuća posjetitelja.

Prije Domovinskoga rata, pod Bijelim je brijegom domaće susrete igrao tadanji jedini jugoslavenski prvoligaš iz Mostara, Nogometni klub Velež, a mostarski je gradski stadion smatran jednim od najuređenijih u bivšoj državi, s prekrasnim vrtom i spomen obilježjem ispred klupskih prostorija. Smirivanjem ratnoga vihora, u kojemu je oštećenja pretrpio i stadionski prostor, tadanja gradska općina Jugozapad iznajmila je gradski stadion Zrinjskomu, produljivši potom ugovor o najmu na 110 godina. Odlukom gradskih vlasti, službeno je ime mostarskoga ljepotana Stadion Hrvatskoga športskog kluba Zrinjski Mostar.

Prvi.tv

Ovo je službeno najskuplja europska zemlja…

Foto: Ilustracija

Želite ići na Island? Najprije ćete se vjerojatno o toj zemlji raspitati na Googleu, a jedno od najčešćih pitanja je ‘why is iceland so expensive’, dakle – zašto je ta zemlja tako skupa?
Ta država je i službeno najskuplja europska zemlja, objavila je krovna europska statistička organizacija (EUROSTAT). Uzeti su svi parametri – prehrambena košarica, prijevoz, stanovanje…

Na tom su otoku cijene u prosjeku 56 posto više nego u ostatku Europe, što Island čini najskupljom zemljom, ispred Švicarske, Norveške i Danske.

Zašto je tako skupo u zemlji koja po podacima ‘CIA Factbooka’ ima 350 tisuća stanovnika? Prije svega jer Island je izoliran, klima je negostoljubiva i ne uspijeva većina kultura, pa za neke namirnice, posebice svježe voće i povrće, treba izdvojiti značajnu sumu.

Na Islandu u jednom restoranu radi i jedan naš Splićanin kojeg smo zamolili da malo prošeta po tamošnjim trgovinama i pošalje nam fotografije i cijene nekih osnovnih proizvoda.

– U Splitu sam u jednom restoranu imao oko pet tisuća kuna, a ovdje mi se plaća s prekovremenima popne i na 20.000 kuna. Sve je skuplje, ali da se dobro i uštedjeti. Da sam znao i prije bih došao ovdje. Ljudi su odlični, gostoljubivi i cijene rad, nema dana da će vam plaća kasniti ili da će vas za nešto zakinuti. Plaćena je doslovce svaka minuta mog rada, a imam i dovoljno vremena za odmoriti se. Naime, u jednom tjednu dva dana radim, pa dva odmaram, pa tri radim.

Uglavnom, u cijelom mjesecu radim 15 dana, a 15 sam slobodan. U dane kad radim to je oko 12 sati. Povoljno plaćam i sobu u kojoj sam smješten sam, te kuhinju i zajedničke prostorije koje dijelim s još jednim kolegom. Smještaj plaćam 2000 kuna. U Splitu sam plaćao isto toliko podstanarski stan plus režije. Ne radim u Reykjaviku nego u jednom manjem mjestu – navodi nam taj mladi Splićanin koji, kaže, ne želi u novine imenom i prezimenom, ali je pristao napraviti đir po svome gradiću od kojih 600 stanovnika – Seydisfjorduru (Seyðisfjörður) i poslati nam cjenik.

Pa prema fotografijama koje nam je poslao to ispada ovako:

Dvije litre suncokretova ulja na Islandu je 1249 kruna ili preračunato – 70 kuna. U Hrvatskoj se dvije litre ulja mogu naći za 15 do 20 kuna. Kilogram šećera je osam kuna (kod nas između četiri i pet kuna), pola kilograma maslaca je 28 kuna (kod nas između 35 i 50 kuna)…

– Pakiranje sira goude od 1,1 kg zapada oko 110 kuna, 500 grama tjestenine je 13 kuna, koliko košta i kilogram banana.

Pola kilograma grožđa je bilo 16 kuna i to s popustom od 50 posto, dakle kilogram je inače u punoj cijeni oko 60 kuna. Pakiranje od 600 grama kruha zapada 33 kune. Kilogram pilećih prsa je 100 kuna. Pola kilograma kave je 33 kune. Šampon za kosu je 34 kune, gel za tuširanje je 23 kune. Deset rola WC paPpra je 45 kuna. Kilogram dimljenog lososa je 265 kuna. Kilogram riže 18 kuna. Dakle, mogao bih reći da su cijene u načelu skuplje 50 – 70 posto nego onih u Splitu, iako ima proizvoda koji su i više od 100 posto skuplji, recimo toalet papir, piletina i kruh koji je nenormalno skup. Deset jaja je oko 30 kuna. Međutim, maslo je recimo jeftinije nego u Hrvatskoj – kaže nam taj Splićanin.

Prema Iceland Magazinu, ‘potrošačke cijene na Islandu prosječno su 66 posto veće nego u Europi’, a troškovi u zemlji ‘vatre i leda’ nadmašuju troškove i skupe Švicarske koja je pojam skupog života. Iceland Magazine i MSN comk tako pišu da sendvič u trgovini može koštati više od 75 kuna. Jednostavan obrok u restoranu za dvoje s jednim slijedom zapada i do 700 kuna, ali opet imate i objekata brze prehrane u kojima možete daleko jeftinije proći.

Ako želite popit pivo taj luksuz ćete platiti između 40 i 80 kuna. Troškovi smještaja po hotelima i privatnom smještaju su za 10 do 30 posto skuplji nego recimo u Norveškoj, Švedskoj…

– Skupoća na Islandu je kombinacija politike, ekonomije i zemljopisa. Zbog neobradivih površina, hladnoće i dana koji ponekad traju samo tri sata, otočna klima nikako ne pogoduje poljoprivredi. Malo je domaćih usjeva i puno se hrani uvozi. Isto vrijedi i za većinu drugih dobara. Troškovi uvoza tih proizvoda – obično iz Velike Britanije, Njemačke, Sjedinjenih Država i Norveške – prelaze na potrošača. Na Islandu se uvezeni slatkiši i alkohol šalju uz dodatnu naknadu za teret, a svi proizvodi od pšenice podliježu relativno visokoj tarifi. Zato je kruh iznimno skup – pišu strani mediji uz opasku kako je 2008. godine Island zahvatila financijska kriza koja je dovela do pada triju banaka u zemlji, a vrijednost nacionalne valute, krune, pala je.

Ali zemlja se nekim čudom jako brzo oporavila. Od 2009. godine, kruna je ojačala za nevjerojatnih 40 posto u odnosu na euro. U 2017. godini smatrana je jako sigurnom valutom. Inače, Island ima porez na dodanu vrijednost ili PDV koji iznosi 24 posto, dok je PDV na prehrambene proizvode 11 posto.
Izvor: Slobodna Dalmacija

WhatsApp i Instagram mijenjaju ime: Razlog je Facebook

Popularne aplikacije Instagram i WhatsApp uskoro će doživjeti veliku promjenu imidža, a ime vlasničke kompanije Facebook bit će u prvom planu.

Aplikacije će se ubuduće zvati Instagram of Facebook i WhatsApp of Facebook pa će ime matične kompanije biti daleko istaknutije za one koji su imali bilo kakve nedoumice oko vlasništva.

Glasnogovornik Facebooka Bertie Thomson potvrdila je ovu vijest za Biznis insajder.

– Želimo da budemo jasniji o proizvodima i uslugama koje su dio Facebooka – rekla je Thomson.

Novo ime će se pojaviti u prodavaonicama aplikacija, kao i unutar njih, ali se neće vidjeti na početnim ekranima korisnika.

Kompanija je godinama dopuštala da njene aplikacije rade kao nezavisan tim sa značajnom autonomijom, ali u posljednje vrijeme pokušava ostvariti centraliziranu kontrolu, ponekad izazivajući tenzije i zabrinutost među zaposlenima, prenosi “Daily Mail”.

Zavod osigurao 177 milijuna maraka: Sutra počinje isplata mirovina u Federaciji BiH

Isplata srpanjskih mirovina počinje sutra. Zavod za mirovinsko-invalidsko osiguranje MIO osigurao je 185 milijuna KM.

– Zahvaljujući dobrom prilivu sredstava, očekujemo da sve mirovine budu isplaćene za dan – priopćeno je iz Zavoda.

Kao i proteklih mjeseci, nastavlja se trend povećavanja naplate prihoda od doprinosa, čime se dodatno smanjio akumulirani deficit Federalnog zavoda MIO i neće biti nikakvih kašnjenja pri isplati mirovina.

Najniža mirovina iznosi 371,77 KM, zajamčena 465, dok je najviša 2.174,48 KM.

Na inicijativu građana kod Tomislavgrada obnovljena zastava duga 20 metara

Foto: Facebook

Hrvatska zastava sa stiliziranom šahovnicom, iscrtana na magistralnom putu u Šujici pored Tomislavgrada, obnovljena je na inicijativu građana.

Foto: Facebook

Kako piše portal TomislavNews, zastava je prvi put iscrtana 2008. godine, a od tada je renovirana u ljeto 2013. godine.

Foto: Facebook

Obuhvata stotinjak kvadrata, visoka je više od četiri metra, a duga više od 20 metara.

Ružna stvarnost o kojoj progovaraju Nijemci

Korisnici socijalne pomoći u Njemačkoj, tzv. Hartz IV-a, sustavno postaju siromašni, nisu društveno aktivni, te ih se smatra “nižim slojem građana”, piše danas urednik portala TAG24 Florian Gürtler, koji radi i živi u Frankfurtu.

On je objavio komentar u kojem upozorava na ono što građanima “čini” socijalna pomoć. Piše i o anketi prema kojoj se vidi što Nijemci zapravo misle o socijalnoj pomoći, ljudima koji je primaju i onome što je tim istim ljudima socijalna pomoć zapravo donijela.

Socijalnu pomoć prema sadašnjem sistemu bi trebalo ukinuti. To proizlazi iz ankete prema kojoj je većina građana u Njemačkoj, Hartz IV ocijenila negativnim. Građani smatraju da oni koji primaju socijalnu pomoć prema sistemu Hartz IV, nisu društveno aktivni i kao takvi nisu vrijedni u društvu, piše Gürtler.

Podsjetimo, sistem socijalne pomoći Hartz IV je nastao 2005. godine prema reformi tržišta rada i socijalne skrbi autora Petera Hartza. Njegova je komisija izradila detaljne planove za reformu socijalne skrbi u Njemačkoj. Ti tzv. Hartzovi zakoni koje je donijela tadašnja koalicijska vlada kancelara Schrödera, sastavljena od socijaldemokrata i zelenih, promijenili su Njemačku i još uvijek uzrokuju podjelu na zagovornike i protivnike.

Prema toj reformi ljudi se zapošljavaju preko privatnih agencija za zapošljavanje, tzv. Zeit firme, i sve više Nijemaca radi privremene i slabo plaćene poslove. Preko tih agencija radi se privremeno za male dnevnice, često u lošim radnim uvjetima te s nepoštivanjem radničkih prava od strane poslodavaca. Pored agencija za zapošljavanje, Nijemce zapošljava i Ured za zapošljavanje i to na osnovu odredbi za nezaposlene koje su u duhu Hartza IV.

Hartz IV, četvrti u nizu zakona, mnogi smatraju, nije dobar. On određuje odnos prema nezaposlenima i propisuje da svi nezaposleni nakon razmjerno kratkog vremena primaju još samo socijalnu pomoć. Ona je za sve ista i trenutno iznosi 424 euro mjesečno po osobi za odrasle, a za djecu, ovisno o dobi, još manje. Država povrh toga sudjeluje u plaćanju stanarine i grijanja prema određenim tablicama. Ako obitelj ima nekih drugih izvora prihoda, onda se oni odbijaju od te socijalne pomoći.

“Nije ni čudo da nakon jedne do dvije godine primatelji socijalne pomoći osjećaju siromaštvo i nepripadnost društvenom životu. Hartz IV ih dovodi do hladne logike “tko ne čini ništa, ništa ni ne vrijedi u društvenom životu”, piše Gürtler.

Smatra kako bi političari napokon trebali nešto poduzeti kako Hartz IV ne bi sustavno odveo ljude u siromaštvo i izopćenje iz društva.

Prije dvije godine jedan njemački novinar je komentirao život u Njemačkoj i sistem Hartz IV.
Napisao je: “Život u Njemačkoj kako mnogi misle, prije svega stranci, nije bajka. Njemačka nije nikakav “raj na zemlji” i iza njezinog “čuda” kriju se istine o kojima se baš i ne govori i ne piše, čak ni u njemačkim medijima.
Mnogi misle da su u Njemačkoj svi bogati, da nema siromaštva, nezaposlenosti, beskućnika i socijalnih slučajeva. Ali tome nije tako, to znaju obični ljudi, Nijemci, ali i oni stranci koji već dugo žive i rade u Njemačkoj.
Njemačka više nije što je bila, promijenila se, i to na gore. Otkada se provode ekonomsko-socijalne mjere Agenda 10 i Hartz IV, Njemačka više nije nalik onoj zemlji prije dvadeset i više godina. Siromašni postaju još siromašniji, a bogati još bogatiji”.
Fenix-magazin/MD

Održano jubilarno deseto ‘Crnačko silo’

U organizaciji HKUD Crnač održano je jubilarno deseto „Crnačko silo“. Veliki broj Crnčana i njihovih prijatelja pratilo je ovogodišnji kulturno-zabavni program.

Na samome početku, predsjednica HKUD Crnač Zdenka Zovko, pozdravila je goste, zaželjela im dobrodošlicu i izrazila želju da se običaji, pjesma i plesovi ovih krajeva čuvaju od zaborava. Gradonačelnik Miro Kraljević uputio je nekoliko prigodnih riječi uz čestitku HKUD Crnač na deset godina postojanja.

Na „Crnačkom silu“ nastupili su: HKUD Mokro, HKUD Goranci-Mostar, HKUD Hercegovac, HKUD Crnač, guslar Marko Čolak, Pjevačka skupina Sveta Cecilija, a dašak Slavonije donijeli su folkloraši KUD-a Orljava iz Pleternice

U zabavnom dijelu programa nastupili su: Ine Tadić, Jozo Vučić i Bruno Baković.

Večer prije, HKUD Crnač je u sklopu proslave prvog desetljeća postojanja, u kinu Borak, predstavio dokumentarni igrani film o starim običajima „Čuparina vune“, prenosi Službena stranica Grada Širokog Brijega.

Zip line Grude – Nova regionalna super atrakcija

Zip line Grude

U sklopu već predstavljenog projekta izrade avanturističke infrastrukture na području Peć Mlini, općina Grude, postavljen je duži od dva planirana zip line-a.

Aktivni i ruralni turizam sve su traženiji među svjetskim turistima, a upravo područje zapadne Hercegovine idealno je za razvoj planinarenja, pješačenja, biciklizma, kanjoninga, slobodnog penjanja, ziplinea, ali i bogate gastronomske ponude, mirnog odmora u kućama s bazenima…

Odmah je izvršen i prvi probni spust oko 600 metara dugom linijom nad spektakularnim kanjonom i izvorištem rijeke Tihaljine, sa stalnim pogledom na 160-metarski zid nove via ferate, koju je SCORPIO tim napravio u sklopu istog projekta.

Izuzetno složeni zahvati na postavljanju preko pola tone teške čelične sajle nepristupačnim terenom, “borbom” sa dalekovodnom električnom linijom i temperaturama malo ispod 40 stupnjeva, rezultirali su uspjehom zahvaljujući suradnji glavnih sudionika u ovom projektu – kluba SCORPIO d.o.o. i preduzeća MINA d.o.o. koje su predvodili Edin Durmo i Tomo Stričević, te veoma kvalitetnom koordinacijom, koju je ispred općine Grude vodio gospodin Mile Pejić, projekt menadžer ovog velikog poduhvata u cijelosti, piše Grude-online.

Postavljanje druge linije zip line-a, duge oko 400 metara, planirano je u narednih 10-tak dana.

Utakmica između Širokog Brijega i Sarajeva bit će odgođena

Detalj sa utakmice FK Sarajevo - NK Široki Brijeg

Nogometaši Sarajeva idućeg vikenda bi u sklopu četvrtog kola Premijer lige BiH trebali gostovati u Širokom Brijegu.
Susret koji se trebao igrati iduće nedjelje neće biti odigran, doznaje Sport1.ba.

Utakmica između ova dva rivala bit će odgođena i odigrana u prvom slobodnom terminu, koji će biti naknadno dogovoren u ovisnosti od termina i obveza ova dva kluba.

Službena potvrda ove informacije očekuje se tijekom dana, a svakako da je zgusnut raspored Bordo kluba utjecao na donošenje ovakve odluke.

Naime idući četvrtak Sarajevo igra protiv BATE Borisova u Europskoj ligi, a kako u nedjelju pada muslimanski blagdan Bajram, utakmica se ne bi mogla ni taj dan, ali ni u subotu jer bi Sarajljije imali samo 48 sati odmora od Bjelorusa.

Stoga će Musemićeva momčad imati dovoljno vremena da se spremi za dvoboj protiv BATE Borisova u okviru trećeg pretkola Europa lige.