Marko Šabić, nakon što je ubio policajca Slađenka Tubina u Gornjoj Ravskoj kod Prijedora, pokušao je ubiti i ostale članove svoje obitelji, a tom prilikom ranio je svoju maloljetnu kćerku u rame.
Navodi se ovo u istrazi o ubojstvu policajca Tubina, a u koju je Srpskainfo imala uvid.
Precizirano je da je do sukoba između Šabića i njegove supruge Josipe došlo ispred njihove kuće u Gornjoj Ravskoj. Ona ga je tom prilikom nazvala narkomanom, što je njega naljutilo, te je uzeo nož i pokušao je ubosti.
– Njegov otac Veselko je pokušao da zaštiti nevjestu, ali ga je Marko više puta ubo nožem u leđa. Šabić zatim ulazi u njihovu kuću, uzima pušku i zatvara se u kupatilo, navedeno je u istrazi.
Nakon toga, obitelj je ozlijeđenog Veselka odvezla u bolnicu, a o svemu je obaviještena policija i na lice mjesta stiže policajac Slađenko Tubin.
– Šabić zatim otvara vrata od kupatila i iz lovačke puške, iz neposredne blizine puca u policajca. Nanio mu je teške ozljede u predjelu stomaka, od kojih je preminuo. Marko zatim za policajcem izlazi ispred kuće i puca nasumično u pravcu prisutnih i tom prilikom je u lijevo rame ranjena njegova šesnaestogodišnja kćerka, navodi se u istrazi.
U međuvremenu, u Okružnom sudu u Banja Luci održano je i ročište i Šabiću je određen jednomjesečni pritvor. Republički tužitelj je tražio da pritvor bude određen, jer postoji bojazan da bi on mogao ponoviti kazneno djelo.
Osim toga, u prijedlogu pritvora navodi se i da je on liječen od psihičkih oboljenja. Također, tužitelj ističe da ako bi Šabić bio pušten na slobodu da se mogu očekivati prosvjedi u Prijedoru.
– Kod obitelji, rođaka i prijatelja ubijenog Tubina ubojstvo je izazvalo veliku uznemirenost i realno se može očekivati da bi svoje nezadovoljstvo mogli manifestirati i javnim okupljanjem i prosvjedima. Mogući su i sukobi na javnom mjestu, ako bi Šabić bio pušten na slobodu, rekli su u Republičkom tužiteljstvu. Šabićev odvjetnik Nikola Tomašević protivio se određivanju pritvora, jer je rekao da nisu ispunjeni uvjeti. On je istakao da se treba voditi računa i o lošem psihičkom zdravlju osumnjičenog koji koristi lijekove za smirenje i mora biti pod nadzorom liječnika.
Neki smatraju da kofein može da ukloni glavobolju, dok se drugi trude dokazati suprotno.
Kava, odnosno kofein ne djeluje na sve ljude jednako.
Da budemo jasni, kofein ne pomaže uvijek kod glavobolje, samo ponekad, pojašnjava dijetetičarka Kirsten Ransbury iz Kalifornije. Istaknula je kako kofein pomaže kod glavobolja koje su nastale oticanjem krvnih žila u mozgu. Ispijanje kave s kofeinom tada može pomoći u stezanju žila i na taj način smanjiti oticanje. Opušta i mišiće, pojasnio je Kiran F. Rajneesh, direktor odjela za neurološke bolove na Medicinskom centru Sveučilišta Ohio State Wexner.
Ali, treba biti oprezan jer previše kave može prouzročiti napetost mišića i samim time pogoršati bol.
No, koliko je to previše kofeina? Odgovor na ovo pitanje znanost nema jer kofein različito utječe na ljude, piše Vecernji.ba
Neki ljudi su genetski više osjetljiviji na kofein, pojašnjava Rajneesh za Huffington Post, i dodaje kako bi se oni trebali suzdržati od konzumacije kave u svrhu ublažavanja bolova. Držite se svoje uobičajene doze koju inače pijete, jedna ili dvije šalice kave na dan. Ako i dalje imate glavobolju, nemojte posezati za dodatnim količinama kave jer je vjerojatno neće ublažiti.
Nekima će kod glavobolje pomoći ibuprofen i san, nekima hladni oblozi preko očiju na nekoliko minuta. Stručnjaci savjetuju kako biste trebali pokušati i boraviti u zamračenoj prostoriji, pokušati se opustiti u toploj kupki, izbjegavati teške obroke i osigurati dovoljno kvalitetnog sna./HMS/
Jedna osoba smrtno je stradalo u prometnoj nesreći koja se dogodila na dionici puta Doboj-Modriča u mjestu Botajica, rečeno je Srni u Policijskoj upravi Doboj.
Nesreća se dogodila oko 15.45 sati i promet je na ovoj dionici u prekidu, a alternativni pravac je regionalni put Doboj-Modriča.
Širokobriježani su ulogu favorita opravdali golovima u prvom poluvremenu kada se dva puta tresla mreža gostiju.
U 22. minuti Babić je zabio za vodstvo domaćih, dok se publika na Pecari ponovo radovala 13. minuta kasnije kada je pogodio Enin.
Krupa se u igru vratila na startu drugog dijela. Rezultatsku neizvjesnot u utakmicu donio je Marković koji je zatresao vlastitu mrežu.
Ostatak utakmice nije donio više promjena pa je ostalo 2:1. Široki Brijeg je ovim trijumfom se učvrstio na trećoj poziciji, dok je Krupa i dalje u zoni ispadanja.
Košarkapi HKK Zrinjski večeras su skunili proklestvo Sparsa u ovoj sezoni, i tek su u sedmoj utakmicu slavili pobjedu. Večeras je Zrinjski sličio na onu ekipu od lani koja je osvojila prvenstvo BiH, i Sparsi na svom terenu nisu imali nikakvih šansi.
Zrinjski je dva puta imao vodstvo, 1:0 i 2:1, a kada se uzme da su Plemići promašili kazneni udarac u sudačkoj nadoknadi onda nije ni čudo što je momčad Blaža Sliškovića ostala bez punog plijena.
Strijelci za Zrinjski bili su Mandić i Čirjak, dok su za Mladost pogađali Guzina i Atajić iz kaznenog udarca.
I u pjesmama opjevani KP dom Zenica, opasan visokim zidom i bodljikavom žicom, najzloglasniji zatvor na Balkanu, već punih 120 godina unutar svojih oronulih zidina živi poput maloga grada čuvajući mračne tajne svojih stanara.
Zenički zatvor je kroz svoju povijest ‘ugostio’ ubojice, razbojnike, ratne zločince, silovatelje, otmičare, dilere droge te kriminalce drugih ‘specijalizacija’.
Najbrojniji su bili Bošnjaci, slijede Hrvati, Srbi, Romi i Albanci. Sudbina svakog od preko 200 zatvorenika priča je za sebe. Najviše je robijaša osuđenih između 5 i 20 godina zatvora, a im ih koji će robijati više od 20 godina.
Zenički zatvor
“Ovdje se i umire, što od godina, što od bolesti”, rekao je u razgovoru za Express prije par godina tadašnji direktor zeničkog zatvora Nihad Spahić.
Zatvorski policajci u tom strogom režimu i životu prepunom nasilja, droge i koječega, robijašima nastoje biti čuvari, zaštitnici, učitelji, liječnici, poslodavci pa čak i prijatelji, rame za plakanje.
Svi do jednoga kažu da im baš i nije lako. Posljednji bijeg iz zatvora preko zida zabilježen je 1996. godine, kad su dvojica zatvorenika jednostavno uz pomoć ljestava odšetala u slobodu.
Zenički zatvor
Kopanja tunela ispod zatvora nije bilo, ali su, kažu, pronalazili različite planove pripremanih bjegova, što nije ni čudno s obzirom na to da je svakom robijašu jedina misao kako pobjeći.
Zlostavljanje među zatvorenicama je veliki problem
Zatvorenici unutar zidina imaju gotovo sve i jedino što im nedostaje je – sloboda. Cijelo zdanje s paviljonima, radionicama, kino i sportskom dvoranom, knjižnicom, učionicama, restoranima i vjerskim prostorijama živi poput maloga grada.
Oni koji žele mogu raditi i pristojno zarađivati ili se baviti bilo kojim sportom. Rad nije obvezan.
Onima dobrog ponašanja dva sata mjesečno na raspolaganju je i jedna od sedam ljubavnih soba za sastanak sa zakonitom suprugom. Zatvor raspolaže i sa 22 hektara obradivog zemljišta, 17 plastenika, 7000 koka nesilica, 3000 pilića, a tove i stoku.
Radili ili ne, svi su zatvorenici u 22 sata u svojim krevetima. Zaključani. Gotovo svaki kutak zatvora pokriven je videokamerama. Posvuda su rešetke i bodljikava žica.
“Velik su nam problem zlostavljanja među zatvorenicima. Česte su tučnjave i reketarenja. Tu su ubojice, razbojnici i narkomani koji će za sitnu uslugu ili kutiju cigareta napasti druge. Prije šest godine bilo je 3200 slučajeva nasilja, a godinju ranije smo zabilježili, još uvijek visokih, 2205 napada.
Najčešće se sukobljavaju na šetnici, hodnicima, ali i po sobama. Uglavnom, oni slabiji žrtve su zatvorskih lidera ili, kako ih mi zovemo, kapitalaca dugoprugaša s kaznama preko 20 godina zatvora”, pojasnio je Expressu u jednom razgovoru Spahić.
Našli joj drogu u vagini
Od zatvorenika doznajemo da je osim nasilja i seksualnog nasilja, koje u zeničkom zatvoru nije rijetkost, veliki je problem droga.
Posao s drogom u zatvoru nadležni nastoje zaustaviti a droga je u zatvoru dvostruko skuplja nego na ulici.
“Prije nekoliko godine je supruga došla u posjet mužu u zatvor i labrador je doslovce pobjesnio pokazujući vodiču na njeno međunožje. Nije bilo druge negoli ženu odvesti na policiju i pretražiti. Pronašli su 33 grama heroina skrivenog u vagini. A to je samo jedan od domišljatih pokušaja krijumčarenja droge u zatvor”, jedna je od priča iz KPD Zenica.
U Zenici više od 20 godina robija i četverostruki ubojica Edib Buljubašić iz Zenice. Osuđenik je to s najvećom dosuđenom kaznom od 1954. godine.
Još 1989. godine smaknuo je oca i svoga sugrađanina. Za ta dva ubojstva osuđen je na 20 godina zatvora. U ratu je, kaže, pobjegao iz zatvora u Foči.
Da me sada puste nakon 4-5 piva bi si pucao u glavu
Nakon rata kazna mu nije oproštena pa se 1996. godine opet vratio u Zenicu. Nakon nekoliko godina dobrog vladanja pušten je na slobodan vikend.
Tada je ponovno ubio, i to suprugu i snahu. Prvi zločin Buljubašić je opisao u dvije knjige “Zašto sam ubio oca”, a sprema i treću s naslovom “Zatvorski bjegunac” u kojoj će opisati svoj krvavi pohod i dane u bijegu provedene u Hrvatskoj vojsci i HOS-u.
“Za to što sam ubio oca kajem se pedeset posto. Za to što sam ubio ženu ne kajem se nimalo. Ubio sam je zato što sam je volio i što nisam mogao podnijeti to što me prevarila dok sam robijao.
Ponosan sam što sam je ubio. Opet bih učinio isto. Za Milana Mašića iz Zenicatransa kajem se devedeset posto, a za ubijenu snahu Nađu kajem se sto posto. Ako ikada čujete da sam se ubio, to će biti zbog nje jer me to proganja. Nju nisam trebao ubiti. Hoću, ubit ću se prije izlaska iz zatvora. Moj život će okončati, nebitno kada, samo zbog snahe.
U zatvoru se skrivam iza harmonike, šaha, boksa, karatea… Teško je ubojici. Nema veće kazne od ove koju ja proživljavam. Drago mi je što sam u zatvoru jer mi to produžava život. Da me sada puste, siguran sam da bih si odmah nakon 4-5 piva pucao u glavu. Proganjaju me teški snovi i noćne more.
Često sanjam oca koji me uvijek spašava iz neke situacije, a ja sam ga ubio. Košmar je velik. Pišući knjige u zatvoru ostavljam trag iza sebe s porukom da nitko nikad ne krene mojim stopama”, ispričao je prije šest godina za Express četverostruki ubojica Buljubašić dodajući kako ima “isprljanu dušu i krvave ruke” te da s tim mora živjeti dok ne dođe vrijeme da se ubije.
Za seks plaćaju telefonskim karticama
Zatvorenici ne kriju da iza zatvorskih zidina osim nasilja i droge ima i homoseksualizma. Ipak, nerado o tome pričaju. Dio njih svojevoljno ulazi u homoseksualne odnose, a za dio to je kazna.
“Pušenje se plaća telefonskom karticom od 500 impulsa, što je cijena od 15 konvertibilnih maraka. Za seks se pak plaća karticom od 1000 impulsa. “Topdžije” su nadimak za one koji plaćaju za seks, dok one koji “primaju” zovemo “Šemse”, što je asocijacija na jednu lijepu pjevačicu. Od nas 800 zatvorenika sigurno je 200 “Šemsi” dok “topdžija” ima upola manje”, pričaju zatvorenici.
“Homoseksualci svoju pohotu najčešće zadovoljavaju u kupaonicama ili po sobama. U pravilu imaju promatrače-stražare s ugovorenim lozinkama u slučaju da naiđe zatvorski čuvar. “Nema tople vode”, šifra je da se prestane sa seksom u kupaonici jer dolazi straža.”
Naš sugovornik pojašnjava da osim dobrovoljnog seksa u zatvoru ima i pravog silovanja.
“Najveća osveta zatvoreniku jest da ga obeščastiš i siluješ. Silovanje se ne događa zbog toga što silovatelj nema “Šemse”, nego je ono poruka, osveta zbog cinkanja ili pak naredba izvana da bude lojalan”, otkriva mračne tajne zatvorskoga života naš sagovornik, piše Express.
Dok fantastični film “Prosjaci i sinovi”,razbija tišinu u autobusu-dva starija gospodina uz smijeh komentiraju:
-“Gleda sam ga ‘iljadu puta. A,opet ga volim pogledat.”
“A, Ante moj vrli pajdo, ja sam vika vozačima više puta da malo promine. Volin i ja pogledati dobrog Matana i njegovu Silu nečistu. Nasmije me vazda.”
-“Stave nekad i Izeta. More se čovik i onome vazda smijat. Napose kad izvadi svoju Maksuziju.
“Kad smo mi kod Maksuzije moj Antiša.Ajmoder mi potegnut malo ove naše. Kažen ja svojoj ženi, kako je dobra da je grijota š njome masirat.”
Uz smijeh su nastavili svoj razgovor dok su šuškale vrećice iz kojih se vadila “Maksuzija”.Valja malo potegnuti koji kapljicu jer put se lakše podnese.
Nastavi li hladnoća u busu ovim tempom, strah me da ne dođem u iskušenje da pitam suputnike gutljaj rakije radi cirkulacije.
Kod nas u Hercegovini je inače uz bijeli luk/saransak još i rakija lijek.
Ona je jednostavno “prirodni antibiotik”.
Kad te boli grlo-izmućaš rakijom
Kad te bole sinusi-šmrkneš malo rakije
Kad te boli glava-istrljaš sljepoočnice rakijom
Kad imaš temperaturu-izmasiraš se rakijom
Kad je cirkulacija loša-gucneš malo rakije
Kad nemaš apatita-gucneš malo rakije
Isto je i kad si previše halapljiv-opet gucneš malo rakije
Rakija kod nas liječi kožne bolest i povrede
Kad se lice ospe-pa naravno namažeš rakijom
Alergiju isto spriječiš rakijom
Posjekotine se ne inficiraju samo kad se namažu rakijom
Išijas, reumu i te tegobe…rješava,a ko drugi već naša rakija.
Volim što sam Hercegovka.Što u sebi nosim taj duh,mentalitet. Ta čvrsta vjerovanja i uvjerenja.
Zamisliti domaćinstvo u Hercegovini bez rakije je nemoguće.
Dok ja razmišljam o rakiji i njenim čudotvornim dejstvima,oglasi se gospođa
-“Janje moja,šta misliš ‘oće li nas pritresat na Salzburgu?”
-“Ne znan.Ja ponila dici suva mesa malo. Nije to puno. Torbičak jedan.I ona mala unuka voli naš sir. Njojzi ponila sira našeg.A,šefici Kruškovac.Vole Švabe naš Kruškovac.Vazda ona meni rekne da joj ponesem da će platit.Ne jamim ja nikad pare,đebi od stida jamila.I onom starijem malo cigara.”
“I ja moja Janje.Ta nije to vele.More bit da se to njima učini puno.A,ne znadu dok razdilim dici da svakog zapane malo.”
-“Luce,meni prid kućom moreš reć,lani sve jamilo.Prošli sve granice i na auto putu zaustavilo.Ma sve mi jamilo.Duša me i sad boli kakvog sira sam imala.Moja Luce to se nisi moga najes’ kako je bio dobar.Ovi nji’ov ko gubina.Iljade vrsta,a meni svaki isti.Glotan”
Dok su moje suputnice u strahu čekale granicu, nije ni meni bilo svejedno jer sam ponijela dvije šteke cigareta.
“Police,kontrolle”-čuli smo uniformirani glas! Potom je ljubazno zamolio vozača da se prebaci u stranu jer ćemo imati pregled putnih isprava i stvari…..
U Bosni se sutra očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini prije podne pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje tijekom dana.
Vjetar u Bosni slab do umjeren uglavnom sjeveroistočni, a u Hercegovini umjeren jugozapadni. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 8 do 13, a dnevne od 15 do 22 stupnja Celzijusa.
Danas je u BiH bilo umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom.
Temperature zraka u 14 sati: Bjelašnica 1; Ivan Sedlo 11; Bihać 14; Sarajevo-Bjelave, Tuzla 15; Livno 16; Brčko, Bugojno, Gradačac 17; Neum, Sanski Most 18; Grude, Mostar 21; Široki Brijeg 22, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Policija je u petak u mjestu Grborezi u Livnu pronašla četiri osobe iz Afganistana i Tadžikistana koje je u vozilu “Škoda” skrivao taksist iz Sarajeva.
Radi se o B.V. iz Tadžikistana i Z.T. iz Afganistana, dok druge dvije osobe nisu imale nikakve dokumente, javlja N1.
Policija je prilikom kontrole njihovih mobitela utvrdila da imaju ostvarene kontakte s određenim osobama s područja Republike Hrvatske.
Kako je rečeno u MUP-u Hercegbosanske županije, vozač je u razgovoru s policijom izjavio da ga je angažirao B.V. koji mu je platio da spomenute osobe preveze do Livna.
O događaju su upoznati Terenski ured za strance u Livnu i Državna agencija za istrage i zaštitu u Sarajevu.
Dragan Čović danas je dobio apsolutno povjerenje delegata te je ponovo izabran za predsjednika HDZ-a BiH. Na 13. izvještajnom i izbornom Saboru HDZ-a Dragan Čović je dobio 481 glas od 567 delegata, ali je glasalo njih 486 te je svoj mandat na čelu HDZ-a produžio na još četiri godine, piše Klix.
Važećih glasačkih listića je bilo 481, koliko je Čović i osvojio. Pet glasačkih listića je bilo nevažeće. Predsjednik izborne komisije bio je Tomislav Martinović.
Dragan Čović se na čelu HDZ-a nalazi od 2005. godine i čini se kako ni u skorijoj budućnosti neće imati ozbiljnog konkurenta koji bi ga mogao skinuti s čelne pozicije HDZ-a. Današnjem saboru kao gosti su između ostalih nazočili premijer Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik SDA Adil Osmanović, Edita Đapo iz SBB-a te brojni drugi gosti.
Nakon izbora vrha stranke, županijski i općinski odbori svoje izbore moraju sprovesti do 15. srpnja. Obraćanje novog starog predsjednika HDZ-a predviđeno je na samom kraju današnjeg Sabora, a Čović se poslije proglašenja rezultata samo zahvalio na povjerenju i obećao daljnji naporan rad.
Sredinom prosinca prošle godine potpisan ugovor za izgradnju Južne obilaznice Mostara – završetak radova na izgradnji dionice Međine – Miljkovići početkom veljače su započeli radovi na spomenutoj dionici.
Vrijednost radova na ovoj dionici je 5,336.934,79 KM s uključenim PDV-om, a bit će financiran iz kreditnih sredstava EBRD-a. Rok za izvođenje radova je 180 dana. Kako je rečeno prilikom potpisivanja spomenutog ugovora radovi na izgradnji južne zaobilaznice Mostara odvijat će se u fazama.
Prva faza izgradnje obuhvatila je kompletiranje započetih radova na izgradnji Južne obilaznice u dužini od 6,5 km kao i kompletiranje kružnog raskrižja (rotor) u mjestu Varda na križanju s cestom M-17.4 Mostar – Čitluk.
Podsjećamo, ugovor za ove radove je potpisan između direktora JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo Ljube Pravdića i predstavnika konzorcija u sastavu Putovi d.o.o. Grude i HP Investing d.o.o. Mostar Rajka Ćutuka i Dženana Pekušića.
Inače, ova zaobilaznica podrazumijeva gradnju dvaju tunela, triju podvožnjaka te jednog mosta, a njezinim završetkom premješta se cesta M6.1, a samim tim i tranzitni promet iz užega gradskog područja.
Cristiano Ronaldo je u rujnu prošle godine završio sa serijom specijalno dizajniranih kopački za njega, pa je u nastavku sezone igrao u „Nike Mercurial Superfly 360“ kopačkama.
Iste takve nosi i Kylian Mbappe, a najveći fanovi Ronalda s nestrpljenjem su čekali da Portugalac objavi u kojim će kopačkama igrati sljedeće sezone. I dočekali su, piše Index.
Model je poseban, možda i specifičniji nego ikada, a preko cijele kopačke stoji natpis “CR7STIANO”. Kopačke su crne boje, s detaljima u zlatnoj i bijeloj boji.
Vlada Hrvatske nedavno je najavila da su spremni za uvođenje Schengenskog sustava na granici s BiH, Crnom Gorom i Srbijom, te da očekuju zeleno svjetlo sljedeće godine, kada Hrvatska treba preuzeti predsjedavanje EU.
Ovo je nedavno potvrdio i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, koji je rekao da je njegova zemlja u proteklih nekoliko godina ispunila sve tehničke uvjete, te da je sada stvar političke odluke da se to i ostvari.
On vjeruje da će hrvatsko predsjedavanje EU moći biti iskorišteno da se ovo pitanje stavi na dnevni red, pišu Nezavisne novine. Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, kaže da se u njihovom radu ništa suštinski neće promijeniti nakon što Hrvatska uđe u Schengenski prostor.
Složenije provjere
“Moguće je da eventualno naši gospodarstvenici prilikom ulaska u Hrvatsku budu imali neke složenije i dugotrajnije provjere, međutim to treba provjeriti s poslovnim udruženjima”, rekao je Kovačević.
Gospodarstvenici, pak, kažu da su spremni za trenutak kada Hrvatska postane dio schengenskog prostora. Jedan gospodarstvenik, čije poduzeće skoro svakodnevno koristi međunarodni granični prelaz Gradiška, kaže da su ih kolege iz Hrvatske komore obavijestile da se mjere već postupno uvode neko vrijeme.
“Mi očekujemo da kada Hrvatska službeno uđe u Schengen, sve te mjere koje oni već sada primjenjuju će samo nastaviti da važe, tako da ne mislimo da bi moglo doći do bilo kakvih poteškoća. Međutim, ono kako je nama rečeno, sam trenutak ulaska Hrvatske u Shengen još nije definiran i sigurno je da ćemo mi imati dovoljno vremena od trenutka kada se službeno proglasi datum ulaska da se upoznamo s mogućim promjenama. Mada, kažem, ne očekujemo neke velike novine”, rekao je ovaj biznismen, koji je zamolio za anonimnost.
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije u Sarajevu, ocjenjuje da će Hrvatska naredne godine postati dio Shengena, te da će to vjerojatno značiti da će građani BiH čekati znatno duže na prijelazima.
BiH mora unaprijediti kapacitete
“Za institucije BiH to će svakako značiti da i oni, a posebno Granična policija moraju unaprijediti svoje kapacitete u razmjeni informacija i uvođenju komplementarnih sustava i opreme kako bi omogućili nesmetan i odgovarajući protok ljudi i robe i obavili jedan dio provjera koje bi samo trebalo da verificiraju granične službe susjedne Hrvatske”, smatra on.
Dodaje da će za taj iskorak trebati uložiti mnogo truda i napora, kako stručnog, tako i političkog, da bi se zadobilo povjerenje institucija zaduženih za kontrolu zone Shengena. On upozorava da to znači da BiH što prije mora premostiti višegodišnje probleme kad je u pitanju suradnja BiH s EUROPOL-om, odnosno Europskom policijskom agencijom, EUROJUST-om, odnosno Europskom agencijom za pravnu suradnju i CEPOL-om, odnosno Europskom agencijom za trening u oblasti sprovođenja zakona.
“To su najznačajnije institucije za razmjenu pravovremenih informacija neophodnih za kvalitetnu kontrolu granica, ali i izgradnju povjerenja između država zaduženih za borbu protiv svih pojavnih vidova kriminala, terorizma ili ilegalnih migracija”, rekao je Hadžović.
Novinari su zvali i Graničnu policiju BiH da vidimo je li ova sigurnosna agencija spremna za ovo, ali do zaključenja ovog teksta nisu odgovor.
Demonstracija sposobnosti
U Europskoj komisiji ne žele govoriti kada bi Hrvatska mogla postati nova članica schengenskog prostora, jer kažu da je to politička odluka koju će donijeti Europsko vijeće. Međutim, oni ističu da svaka zemlja koja želi postati dio Shengena mora ispuniti čitavu listu preduvjeta.
“Zemlja mora demonstrirati da je sposobna kontrolirati vanjske granice EU u ime drugih članica Shengena i mora pokazati odgovornosti pri izdavanju Shengenskih viza”, naveli su oni.
Dodaju, također, da zemlja mora efikasno surađivati s agencijama za sprovođenje zakona u drugim zemljama, s obzirom na to da, kako podsjećaju, Shengen podrazumijeva uklanjanje graničnih kontrola između zemalja unutar šengenske zone. Podsjećaju da je Europski parlament prošle godine dao podršku Hrvatskoj da pristupi Schengenskom prostoru čim ispuni neophodne kriteriju.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je u subotu sa izvještajnog i izbornog Sabora te stranke koji se održava u Mostaru, uspostavu Vijeća ministara u narednih 15 dana.
Čović je u svom obraćanju nazočnima, među kojima su i predstavnici SDA, SNSD-a i SBB-a te hrvatski premijer Andrej Plenković, istaknuo kako bi to bila odlična osnova i za izmjene Izbornog zakona.
Pored toga, spomenuo je i kako se radi na dolasku pape Franje u Mostar. Na XIII. izbornom i izvještajnom Saboru HDZ-a BiH, koji se održava u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, oko 600 izaslanika birat će novo vodstvo stranke na mandat od četiri godine.
Saborski izaslanici također će razmatrati te izglasati novi Statut, zatim Program i Programsku deklaraciju HDZ-a BiH. Niže razine HDZ-a BiH svoje izborne procese, sukladno odluci i uputama Predsjedništva HDZ-a BiH, moraju završiti do 15. srpnja.
Godinama ste se družili i bili potvrda da muško-ženska prijateljstva postoje. I onda odjednom, ni sami ne znate kako, završili ste u klinču. I bilo je dobro, dapače izvrsno. Ali kojim putem sada krenuti…
Kada se probudite u krevetu pokraj najboljeg prijatelja, a na sebi nemate čak ni gaćice, malo je teško uspostaviti normalnu konverzaciju. Godinama ste o njemu znali sve, osim ovoga što ste saznali tijekom protekle noći. I što sada? Uvijek postoji opcija da je to bilo jednom i nikada se neće ponoviti. Ali ako želite da se ponovi, prvo morate utvrditi osnovna pravila. Obje se strane moraju složiti da ćete se prestati valjati među plahtama čim se jedno od vas počne osjećati neugodno. Predložite to i razgovor će jednostavno krenuti.
Ako nastavite s ‘intimnim’ prijateljstvom, stalno se podsjećajte na taj dogovor. Ako to ne činite, mogle bi vas obuzeti emocije i cijela situacija će završiti u suzama. No nadate li se nečemu ozbiljnijem od povremenog seksa, recite mu. Bolje je tako nego dopustiti da vam smušeni signali do kraja zeznu prijateljstvo.
Kada jedno od vas upozna nekoga tko ga zanima, pravila se mijenjaju. Odjednom postajete samo prijatelji i tada je teško ne osjetiti ljubomoru. To je vrijeme za prekid seksualnih odnosa i postavljanja granica. Upamtite da su te granice štit koji će spriječiti da budete povrijeđeni. Koji god bio razlog za prekid intimnosti, sjetite se dogovora s početka. Svatko može prekinuti takav odnos kada to poželi. Vi ste prije svega prijatelji, a oni bi trebali biti iskreni jedno prema drugome.
Kaže mali Hercegovac susjedu:- “Susjed daj mi sto kuna i reći ću ti šta ti je poštar reka ženi!!”
Susjed:
– “Evo sto kuna sad reci?”
Mali Hercegovac:
– “Gospođo, ovo pismo je za vas…”
Zgrada u izvornom vlasništvu Adama Mikačića,uglednom mostarskog trgovca, poduzetnika i zastupnika osiguravajućeg društva Croatia iz Zagreba, pripadala je tipološkoj skupini stambeno-najamnih višekatnica koje su u bih gradovima uslijed uspostave austrougarske uprave 1878.,uz realizacije isključivo stambene namjene,predstavljale kvantitativno naj značajniji segment graditeljskog zamaha koji je i u Mostaru obilježio vrijeme austrougarske uprave.
Stambeno najamna arhiktetura za razliku od druge skupine privatnih realizacija(jednokatnih stambenih vila u alejama oko Rondoa)u pogledu umjetničke vrijednosti,stilske i oblikovne osebujnostinije obilježena osobitom ambicioznošću projektanta ni naručitelja s obzirom na to da joj je primarna bila funkcija udomljavanja predstavnika činovničkog sloja koji je u Mostar,kao i ostale gradove u državi.pridošao s novom vlašću.
Stoga je oblikovno jezik ovih objekataobilježen tipiziranošću i unificiranim rješenjima koja se u nekim slučajevima mogu vezati uz maksimalno pročišćen klasicizirajući vokubular,a u nekima pak uz gotovo stilske značajke,navode povjesničari umjetnosti.
Jučer je na FMJAM Youtube kanalu izašao novi spot sarajevskog repera Kontre pod nazivom “Sergej” gdje se pojavljuje i nekadašnji reprezentativac Bosne i Hercegovine u nogometu i legendardni kapetan BiH reprezentacije Sergej Barbarez, piše Dnevni list.
Spot je pod okriljem Red Bull Music-a i najavljen je kao prvi singl sa Kontrinog novog solo albuma koji bi trebao izaći ove godine.
Nakon prvijenca “Igra riječi” iz 2014. godine koji je proglašem i albumom godine od strane glazbenig portala “Muzička zona”, Kontra je kao dio FMJAM trojca zajedno sa Indigom i Frenkiem izdao dva albuma – “Putanja” i “Egzil”.
Spot za pjesmu “Sergej” je sniman u Mostaru na nekoliko lokacija uključujući pomoćni stadion nogometnog kluba Velež. U spotu se pored Sergeja Barbareza u glavnoj ulozi pojavljuje mladi nogometaš Veleža Emir Rebac koji nastupa za kadetski sastav.
Režiju je radio Emir Kapetanović koji je režirao i prvi Kontrin spot u karijeri 2010. godine, a među autorima kojima je režirao spotove se nalaze Dino Merlin, Jala Brat, Buba Corelli i drugi.
Snimanje i montaža je djelo Vedrana Haračića koji iza sebe ima mnoštvo Rap spotova pod okriljem ekipe “Salt and Flow”.
Do suradnje sa Sergejem Barbarezom je došlo, kako kaže Kontra, tako što je snimio pjesmu i poslao je Frenkie-u, koji je prijatelj sa našim legendarnim kapetanom, i koji mu je poslao pjesmu da čuje.
“Bio sam nervozan jer me stvarno zanimalo kako će Sergej reagirati, ali me je puno obradovalo kada je reakcija bila itekako pozitivna. Nedugo zatim smo se dogovorili da bude i on u spotu. Velika je čast bila surađivati sa Sergejem, iskustvom s ovog spota sam na neki način ostvario i svoj dječački san”, kazao je Kontra.
Tema koja je na isto mjesto okupila studente Sveučilišta u Mostaru i veleposlanika Kine, jedne od najmoćnijih sila svijeta u dvorani Pravnog fakulteta bila je BRI inicijativa i podizanje svijesti o onome što predstavlja o čemu je govorio veleposlanik Kine u Bosni i Hercegovini Ji Ping.
Inicijativa Belt and Road, koja se prvenstveno sastoji od ekonomskog pojasa puta svile koji povezuje Kinu sa srednjom i južnom Azijom, ali i Europom te nacijama jugoistočne Azije, jedan je ambiciozan napor za poboljšanje regionalne suradnje. Na predavanju studenti su imali priliku čuti da je najveći cilj BRI ojačati infrastrukturu, trgovinu i investicijske veze između Kine i nekih 65 zemalja koje zajedno čine više od 30 posto globalnog BDP-a. Osim toga, na predavanju je naglasak stavljen i na ostale razvojne inicijative Kine.
”Rekao bih kako je ovo predavanje ujedno i poučan razgovor o mogućnostima suradnje, ali i ulozi Kine u globalnom svijetu. Hvala svima koji žele i danas učiti o Kini i na taj način se konektirati u globalni svijet”, na početku je istaknuo rektor SUM-a prof. dr. Zoran Tomić.
Pitanje koje je zanimalo mnoge koji su sudjelovali na predavanju tiče se najlakšeg puta kojim bi mladi ljudi trebali ići kako bi osigurali svoju poziciju na tržištu.
”Odgovor je jednostavan, učite kineski jezik ”, rekao je sa osmijehom na licu veleposlanik H.E. Ji Ping.
Veleposlanik je spomenuo i Mostarski sajam koji je okupio više od 200 predstavnika iz raznih oblasti i oko devedeset kompanija iz Kine što stvara velike mogućnosti za trgovinske sporazume i daljnju suradnju.
”U Kini imamo strategiju spajanja proizvodnje, učenja i istraživanja. Cilj proizvodnje je upravo tehnologija i znanost koje se trebaju razdvojiti kroz obrazovanje. Ono ujedno potiče razvoj tehnologije. Najvažnije od svega je da rezultat bude postizanje proizvodnje. To je strategija koja osigurava uspjeh”, istaknuo je veleposlanik naglašavajući da svaka zemlja treba podržavati globalizaciju, koristeći vlastite koncepcije razvoja.
Prije samog predavanja održan je sastanak veleposlanika Ji Ping-a s rektorom SUM-a prof. dr. Zoranom Tomićem. Na sastanku je bilo riječi o dosadašnjim aktivnostima i suradnji SUM-a s Kinom, među kojima je sporazum s tvrtkom Huawei, kao i mogućim smjerovima razvoja suradnje.
Uz financijsku podršku Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u kampusu Sveučilišta u Mostaru u petak je otvoren ‘street workout’ park u kojem će studenti, ali i građani Mostara imati priliku za besplatno vježbanje na otvorenom.
“Urađeni posao ne trebamo mjeriti kroz uložena sredstva nego kroz ideju da studenti i profesori, nakon napornih intelektualnih izazova, na ovom mjestu mogu kratko predahnuti i prikupiti nove snage za izazove koji slijede. Studentskom zboru i svima koji su sudjelovali u realizaciji ovoga projekta iskreno čestitam. Neka ovo igralište od danas i službeno bude na dobrobit studenata, profesora i svih građana Mostara”, rekla je Dinka Lasić, pomoćnica ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNŽ za visoko obrazovanje.
Pomoćnica rektora za nastavu, studente i pravna pitanja prof.dr Vesna Kazazić kazala je kako Sveučilište u Mostaru nastoji podići studentski standard i uključiti studente u kulturne, sportske, humanitarne i druge društvene aktivnosti.
“Takav je i ovaj projekt gdje na jednom mjestu, pod jednakim uvjetima, besplatno i na otvorenom prostoru, ne samo studenti nego i građani ovog grada i okoline mogu vježbati i koristiti ove sprave”, istaknula je Kazazić.
O realizaciji projekta govorio je i Anthony Pribičević, inicijator gradnje parka, koji nije krio zadovoljstvo što se ovakav vid vježbanja na otvorenom proširio i u Hercegovini, gdje će ljudi imati priliku besplatno vježbati i tako promicati zdrav život, saopćeno je iz Vlade HNŽ.
Dugo se smatralo da je fatalno mjesto u automobilu suvozačevo. Ali, to je zastarjelo, kažu iz američkog Osiguravajućeg institute za sigurnost na putu.
Zadnje sjedište je sada najopasnije mjesto u vozilu, a razlog tome nije zato što se nešto izmijenilo s njim, već zato što su proizvođači dizajnirali sigurnije prednje sjedište. David Harki, predsjednik Instituta, rekao je da su testiranja na udese natjerala proizvođače da poboljšaju zaštitu za ljude na prednjem sjedištu i da trenutno procjenjuju sigurnost na zadnjem.
– Nadamo se da će nova procjena dovesti do sličnog napretka po pitanju zadnjih sjedišta – dodao je Harki.
Istraživanjem je utvrđeno da sada putnici na zadnjem sjedištu često više nastradaju od onih na prednjem.
Prema federalnom američkom zakonu prednja sjedišta moraju imati zračni jastuk i drugi takvi sistemi se dodaju za zaštitu u slučaju prevrtanja i udara sa strane. Većina tih poboljšanja sigurnost u prednjem dijelu vozila, prenose mediji.
Institut je također otkrio da pojasevi na zadnjem sjedištu mogu sami po sebi uzrokovati povrede kod nekih udesa.
Nova studija je otkrila da putnici na zadnjem sjedištu često pretrpe teže povrede od onih na prednjem i to tijekom frontalnog sudara.
Jedan dodatak može pomoći kod toga, a to je zračni jastuk za zadnje sjedište, naveli su u Institutu.
Većina muškaraca pere kosu svaki dan. Neke žene peru je jedanput tjedno. Kako znati tko je u pravu? Novinari popularnog PopSugara odlučili su razriješiti ovaj misterij pa su porazgovarali s dermatologom, frizerom i koloristom. Evo što su oni odgovorili bazirajući se na tipove kose i je li obojena ili ne.
Stav frizera
– Ako imate masno tjeme, potpuno je u redu da kosu perete svaki dan kako biste odstranili višak ulja i prljavštinu koja se taloži na tjemenu – rekao je Kevin Mancuso, frizer i kreativni direktor Nexxusa.
Također, dodao je da, ako živite u gradu s puno smoga, više je i nego poželjno kosu prati što češće. S druge strane, za sve osobe sa suhom kosom smatra da je idealan broj pranja 1-2 puta tjedno. To se odnosi i na osobe s prhuti.
Mišljenje dermatologa
Dermatologinja Francesca Fusco smatra da ne postoji nekakvo zlatno pravilo koje kazuje koji je idealan broj pranja kose. Ipak, složila se s Kevinom da je osobe s izrazito masnom kosom trebaju prati svakodnevno, a osobe sa suhom kosom i peruti najviše dva puta tjedno.
Odgovor koloriste
Koloristica Stephanie Brown istaknula je kako osobe s obojenom kosom nikako ne bi trebale prati kosu više od četiri puta sedmično.
– Ako imate suhu i obojenu kosu, pokušajte smanjiti broj pranja na jedanput tjedno. Ako imate masnu kosu, radije između pranja koristite suhi šampon umjesto da je perete svakodnevno kako vam boja ne bi prebrzo postala potpuno beživotna – upozorila je.
Stanija Dobrojević ne krije od javnosti da je dva puta bila vjerena pa je ovu činjenicu podijelila i sa stanovnicima rijaliti programa “Zadruga 2”, ali i otkrila da iza sebe ima brak koji je trajao dvije godine.
Atraktivna zadrugarka je bila isprovocirana komentarom svog cimera Pavla Jovanovića da u njenim godinama treba da ima obitelj.
Stanijina menadžerka Tamara je potvrdila njenu priču i istakla da je ovo bio brak iz ljubavi.
“Istina je da je bila u braku dvije godine, ali to je njena privatnost i intima o kojoj ja ne želim mnogo da komentiram, sve u vezi sa tom temom možete pitati nju nakon izlaska jer ipak nije na meni da pričam o njenom privatnom životu. Ono što mogu da kažem je da je to bio brak iz ljubavi, ali je Stanija neko tko je karijerista, pa je uvijek željela da se ostvari na svim poljima i da radi na sebi kako bi, kada dođe trenutak da osnuje obitelj, bila potpuno posvećena isključivo i samo tome”, ispričala je Tamara, a onda dodala da su se razišli mirnim putem:
“Razišli su se, ali su ostali u prijateljskim odnosima kao normalni i zreli ljudi”, rekla je Stanijina menadžerka u intervjuu za Pink.rs.
Manekenka i odnedavno modna kreatorka Sofija Milošević, koja je nedavno u Beogradu predstavila svoju prvu modnu kolekciju, riješila je promijeniti boju kose, te tako više nije platinasto plava.
Na Instagramu je objavila fotografije i pohvalila se svojim pratiteljima i fanovima.
Sofija je napravila veliku promjenu, a osim što je postala brineta, kosu je i nadogradila.
– Nova stara ja – napisala je Sofija, pa u nekoliko poza u kratkoj lepršavoj haljinici pokazala svoju novu frizuru.
Lijepa manekenka je dobila mnogobrojne komentare i pohvale na račun svog izgleda.
Sistem natjecanja u trećem razredu nogometa u Bosni i Hercegovini potpuno je neprikladan i ne služi svrsi te je jedan od glavnih razloga lošeg kvaliteta ovog sporta u našoj zemlji.
U ovim ligama, koje se igraju u organizaciji nogometnog saveza Federacije BiH i Republike Srpske, sudjeluje čak 91 klub – 59 ih se natječe u Federaciji BiH, a 32 u manjem entitetu.
Poređenja radi, u mnogo većoj Francuskoj u trećoj ligi sudjeluje 18 klubova, u Njemačkoj 20, a u Engleskoj 24. Paradoksalno je da se u BiH na istom nivou natječe skoro 100 klubova, piše Dnevni avaz.
Tog problema svjestan je Irfan Durić, predsjednik Nogometnog saveza Federacije BiH.
– Jasno nam je da je ovakav sistem natjecanja neodrživ i da ne ispunjava svoju osnovnu svrhu, a to je razvoj omladinskog nogometa. Smatram da bi model sa dvije lige od po 12 klubova bio prihvatljiv za Federaciju BiH i da bi ispunio svoju svrhu. Inicijativa za promjenu već je pokretana, došla je pred Skupštinu NSFBiH, ali je odbijena – kaže Durić.
Problem je u tome što čelnici županijskih nogometnih saveza u smanjivanju lige ne vide svoj interes. Njihovi članovi su delegati u Skupštini NSFBiH i FSRS i u situaciji su da odlučuju o sistemu natjecanja.
– Moja teza je od dolaska na ovu funkciju da pokušamo pronaći najbolji model i da se ide u reorganizaciju, ali su, prema mome mišljenju, kočnica županijski savezi. Mislim da je potrebno skraćenje lige na dvije sa po 12 klubova, a i tu bismo imali problema da nađemo kvalitetne klubove, koji ispunjavaju uvjete – dodaje Durić.
Kotizacija koju svaki klub plaća na godišnjem nivou, iznosi 2.000 KM, dok je, prema našem izvoru, prosječan budžet kluba u ovom rangu oko 100.000 KM. Prostom računicom dođe se do milijunskog iznosa koji društvena zajednica izdvaja za nefunkcionalnu aktivnost, koja nema kvalitet, ne privlači navijače i sponzore i novac troši uglavnom iz budžeta.
– Pokušali smo i pokušavat ćemo smanjiti broj klubova u ovom rangu standardizacijom uvjeta, odnosno licenciranjem. Postoji prijedlog da se klub bez minimuma koji treba biti ispunjen, a to je da ima najmanje četiri razreda u omladinskom pogonu i najmanje 1.000 sjedalica na stadionu, neće moći natjecati – zaključio je Durić.
Do sada su savezi bili prinuđeni da prilikom licenciranja nekim klubovima gledaju kroz prste.
– Takva praksa brzo nam se osvetila u slučaju Borca iz Izačića, koji je, zbog nedostatka sredstava, odustao od natjecanja i pokvario nam cijelu ligu – kaže Durić.
RS: Reorganizacija za nekoliko godina
Prva liga Republike Srpske u nogometu od sezone 2019/2020. definitivno će brojati deset klubova, ali ova reorganizacija, bar za sada, neće obuhvatiti niže rangove natjecanja.
Prema riječima Gorana Ćejića, generalnog tajnika FSRS, o tome trenutno nema govora, ali će sigurno i skraćenje drugih liga u narednom periodu doći na red.
– Za sada ostaju dvije druge lige RS, svaka sa po 16 klubova. Sigurno je, međutim, da ćemo u skorijoj budućnosti razgovarati i o toj temi. Pretpostavljam da bi do reorganizacije moglo doći tek za nekoliko godina. Ove jeseni startuje Prva liga sa 10 klubova, za narednu nisam siguran da će biti promjena, koje bi se, ipak, mogle očekivati od sezone 2021/2022. – istaknuo je Ćejić, napomenuvši da je Savez svjestan teške situacije u kojoj se sport u BiH, generalno, nalazi i da čini sve što je u njegovoj moći da klubovima olakša rad.
U dvije grupe Druge lige u RS natječe se 32 kluba, koja tijekom jedne sezone (10 mjeseci) potroše bezmalo 300.000 KM.
– Nije teško izračunati da nas jedna sezona košta najmanje 80.000 KM. Samo za 15 domaćih utakmica troškovi sudija i delegata iznose 9.000 KM, dok za jedno gostovanje potrošimo prosječno oko 500 KM. Stipendije za igrački kadar su skoro 60.000 KM po sezoni, a kad tome dodamo opremu i ostale troškove, jasno je da muku mučimo da preživimo. Sve je teže naći izvor prihoda i sigurno treba razmišljati o smanjenju broja ekipa, ali i troškova natjecanja – naglasio je Ranko Stanarević, trener FK Karanovac.
Papy Faty, 28-godišnji reprezentativac Burundija, umro je nakon što mu je u petak pozlilo tijekom utakmice u Eswatiniju.
Vezni igrač kluba Malanti Chiefs znao je da ima zdravstvenih problema, zbog srčane mane su mu dva puta raskidali ugovore, ali je unatoč svim upozorenjima liječnika ostao odlučan u tome da nastavi karijeru.
Štoviše, u vrijeme dok je nastupao za Real Kings već se srušio na travnjaku, ali ga niti to zastrašujuće upozorenje nije odgovorilo od aktivnog bavljenja sportom.
Faty je svojedobno sreću potražio i u Europi, 2008. godine ga je angažirao Trabzonspor, međutim na Starom se kontinentu ipak nije uspio nametnuti.
Odluka Ministarstva prometa i veza BiH o zabrani uvoza vozila iz Europske unije koja ne ispunjavaju Euro 5 standarde povećala je uvoz rabljenih vozila u našu zemlju u ovoj godini.
Naime, spomenuta odluka na snagu stupa početkom idućeg mjeseca, a broj rabljenih vozila uvezenih u BiH tijekom prva tri mjeseca ove godine nešto je veći od broja rabljenih vozila uvezenih u istom razdoblju prošle godine, piše Večernji list BiH.
Manje novih automobila
U praksi ova odluka znači da vozila starija od desetak godina nećemo više moći dovoziti iz inozemstva i registrirati u BiH. Stručnjaci kažu da na prvi pogled djeluje da će građani morati kupovati skuplje automobile nego što je sada slučaj, ali da će dugoročno imati manje troškove održavanja.
Zanimljivo je kako se značajniji rast uvoza rabljenih vozila bilježi tek u travnju, dok u prva tri mjeseca nema velikih odstupanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ove godine, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca uvezeno je 15.708 rabljenih automobila u Bosnu i Hercegovinu, dok je prošle godine u tom razdoblju uvezeno 15.096 rabljenih automobila.
Ipak, ovog mjeseca bilježi se nešto značajnija razlika u uvozu ove vrste automobila u odnosu na travanj prošle godine. Tako je tijekom ovog mjeseca (do 25. travnja) uvezen 6261 rabljeni automobil, dok je u travnju prošle godine uvezen 4841 rabljeni automobil. Zanimljivo je spomenuti kako je tijekom ove godine zabilježen pad uvoza novih automobila.
Najstariji vozni park u Europi
Iz Uprave za neizravno oporezivanje navode kako je u prva tri mjeseca ove godine uvezeno 2209 novih automobila, dok je u prva tri mjeseca prošle godine ta brojka bila 2858. Odluka koju je donijelo Ministarstvo prometa i veza BiH identična je onoj iz 2016. kada je nastupila zabrana uvoza automobila koja ne ispunjavaju Euro 4 standard.
Razlog donošenja ovakvih odluka na prvom mjestu je sigurnost građana. Naime, Bosna i Hercegovina ima najstariji vozni park u Europi, oko 17 godina prosječna je starost automobila. “Čak 70 posto vozila nema katalizator, a to znači da previše zagađuju okoliš.
Sve to utječe na zdravlje stanovnika”, rekao je nedavno Haris Muratović, predsjednik Udruge zastupnika i uvoznika novih automobila u Bosni i Hercegovini, naglašavajući kako je riječ o dobroj i korisnoj odluci. Podsjetio je na činjenicu kako se zemlje Europske unije rješavaju dizelskih automobila te ih šalju nama, a to su opasni zagađivači zraka.
Muratović ističe da više od 3500 ljudi godišnje umre od zagađenja zraka, a da ih na stotine pogine u prometnim nesrećama. O tome koliki su zagađivači najbolje govori odluka određenih zemalja da u potpunosti zabrane korištenje dizelskih vozila u središtima svojih gradova.
Ekonomiju u BiH su 2018. obilježili su slab rast BDP-a, velika nezaposlenost, manjak investicija i rast zaduženja, ali i povećanje iseljavanja radno sposobnog stanovništva, mahom mladih. Prema podacima EUROSTAT-a, BiH je posljednjih 5 godina napustilo više od 100.000 ljudi.
S druge strane, iz BiH se, prema neslužbenim informacijama, od 2013. do sada iselilo više od 200 tisuća ljudi i taj trend se, nažalost, nastavlja. Najveći uzrok je nezaposlenost, iako je značajan broj i onih koji idu u neke od zemalja EU u potrazi za većim standardom.
Ipak, na kraju najveći gubitnik je BiH.
Analiza odlazaka
Osim demografskog gubitka, koji je već ogroman, u godinama koje slijede tek će biti nemjerljiv jer će se neki budući Bosanci i Hercegovci rađati i stvarati daleko od BiH, a financijski gubici već sada se mjere u milijardama.
Razvijene zemlje dobivaju obrazovani kadar u koji nisu uložile ni feninga, a BiH zatvara oči pred odlascima mladih u koje je, osim obitelji, i država uložila ogroman novac. Magistar elektrotehnike, koji se svakodnevno bavi analizom velikih količina podataka, osobito financijskih, Sarajlija Adnan Fehratbegović odlučio je sam izračunati o kolikom gubitku je riječ na osnovi dostupnih statističkih podataka, ali i istraživanja rađenih u regiji. On je izračunao da cijena podizanja i školovanja osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem košta minimalno 100.000 KM.
– Treba imati u vidu da “cijena koštanja pojedinca” ovisi o mnogo čimbenika i da se u nju trebaju uračunati sveukupni troškovi života, koji su u našem slučaju za četveročlanu obitelj skoro 2000 KM mjesečno. Naravno da velik dio stanovništva nema tolika primanja, no s druge strane, tu su doznake dijaspore od nekoliko milijardi svake godine koje, sasvim sigurno, pokrivaju dobar dio potreba iz potrošačke košarice za one koji nemaju dovoljna primanja.
Osim toga, tu su svakako troškovi raznih tečajeva, putovanja/izleta, džeparca, mobitela itd. Sve u svemu, da bi se “podigao” srednjoškolac, a što je uzrast od nekih 18-19 godina, obitelj, a samim tim i društvo, globalno gledajući, treba izdvojiti dodatnih barem 50-ak tisuća KM, što znači da školovanje čovjeka sa srednjoškolskim obrazovanjem košta minimalno 100.000 KM – objasnio je za Buku Fehratbegović dodavši kako je na 75.000 ljudi (3/4 od 100.000 koliko ih je otišlo u posljednjih pet godina), za koje možemo reći da su otišli s ovih prostora sa srednjom školom, BiH izgubila najmanje 7,5 milijardi KM.
Visokoobrazovani kadar
Analogno prethodnom izračunu i istraživanjima iz regije, zaključio je da za dodatnih 5 – 6 godina školovanja i podizanja mlade osobe, društvo u cjelini plaća dodatnih 100-tinjak tisuća KM, što znači da smo za pet godina na iseljavanju 25.000 visokoobrazovanih ljudi izgubili minimalno 5 mlrd. KM, milijardu godišnje.
Minimalno, jer u financijskom i svakom drugom smislu kao društvo još više trpimo odlaskom stručnjaka s višegodišnjim iskustvom, a nepoznanica je koliki je njihov broj u ovih 25.000. Odlazak takvih pojedinaca je daleko pogubniji jer, osim školovanja, oni su stekli specifična znanja i vrijede znatno više.
Nekadašnji vratar Partizana Nikola Damjanac, a sada prvi suradnik nogometnog menadžera Falija Ramadanija, napadnut je sa sinom u restoranu u Karađorđevom parku koji se nalazi u Beogradu.
Damjanac je sa sinom sjedio u restoranu, a njegov sin je u jednom trenutku pogledao prema jednoj gospođi te je nešto prokomentirao, javlja alo.rs.
Poslije toga muž gospođe je nasrnuo i udario dječaka, a onda je došlo do neugodnih scena. Muškarac je izvadio pištolj i repetirao.
Ovaj slučaj prijavili su vlasnici restorana policiji, a ljudi koji su bili u društvu tog para odmah su napustili restoran, a po nekim informacijama i Srbiju.
