UrbanObserver

Četvrtak, 5 lipnja, 2025
Naslovnica Blog Stranica 2917

Razlozi zbog kojih će Neum ove sezone oboriti sve rekorde posjećenosti

Neum, jedini hercegovački gradić na moru

Neum, jedini bh. grad moru, ove godine će, najvjerojatnije, oboriti sve rekorde posjećenosti. Takva predviđanja prisutna su među stanovnicima, hotelijerima i turističkim radnicima ovog gradića s obzirom na to da ramazan – mjesec posta muslimana – ove godine završava početkom lipnja, ali i zbog sve većeg, do sad nezapamćenog zanimanja turista da odmore provedu u Neumu, piše Dnevni avaz.

Bh. gradić smješten u zaljevu, s jednim od najljepših zalazaka sunca koji se mogu vidjeti na Jadranu, osim povoljnih cijena smještaja i hrane, ima zamljopisnu poziciju koja daje mogućnost turistima da u samo nekoliko dana odmora obiđu neke od najljepših mjesta, otoka i plaža hrvatske obale.

Tek dvadesetak minuta vožnje od Neuma južno prema Dubrovniku nalazi se Ston, srednjovjekovni gradić čija povijest seže daleko u rano 14. stoljeće. To je grad s najdužim sačuvanim kamenim zidom u Europi (5,5 kilometara). Ovaj romantični srednjovjekovni gradić uskih, tihih ulica, starih otmjenih kuća odlično je mjesto za predah tijekom ljetnih vrućina uz morske specijalitete, dagnje i malostonske kamenice koje su jedne od najboljih na svijetu i zbog kojih su u restorane u Ston i Mali Ston (udaljen 1-2 kilometra od Stona) svraćale mnogobrojne važne svjetske osobe.

Osim kamenog zida po kojem je poznat, Ston ima i pogone najstarije aktivne solane na svijetu koja je ostala vijerna tradiciji i prirodnom načinu proizvodnje soli, koji se nije mijenjao još od antičkih vremena. Samo tri kilometra od Stona nalazi se Prapratno, jedna od najljepših uvala i plaža na Jadranu. Tirkizna boja mora i pješčana plaža daju osjećaj da se nalazite na sasvim drugom kraju svijeta.

Iz mjesta Prapratno tijekom cijele godine prometuje trajekt za otok Mljet, za koji posjetitelji na prvo upućeno pitanje o tom otoku odmah kažu – raj na zemlji. Ukoliko nastavite vožnju dalje od Prapratnog, u želji da obiđete Pelješac, drugi po veličini poluotok u Hrvatskoj, imat ćete priliku vidjeti još na desetine prekrasnih plaža i gradića. Na Pelješcu se nalazi, Žuljana, Trpanj i Orebić, koji gleda u jadransku drevnu ljepoticu – Korčulu.

Sva ta mjesta udaljena su oko sat vremena od Neuma. Dubrovnik, Korčula, Makarska, Split (sat i po), Mostar, Međugorje…

Strateški položaj jedinog bh. grada na moru, uz cestu koja će spojiti Neum i Stolac za 18 mjeseci, kako je najavljeno, preduvjeti su da investitori pohrle ka Neumu i da za kratko vrijeme bh. biser na moru postane najpozitivnija bh. priča.

FutureA festival ponovno u Čapljini

FutureA festival i ove godine u Čapljini

Udruga Out of Area iz Nizozemske i ove godine organizira FutureA festival za djecu, koji će se 29.5. održati u Čapljini. Vođeni iznimnim interesom i brojem djece koji su nazočili festivalu te prošlogodišnjim pozitivnim iskustvom, grad Čapljina – gradonačelnik će i ove godine biti domaćin festivala FutureA.

Tri FutureA autobusa s volonterima i više kamiona igračaka posjetit će tako ove godine Čapljinu 29.5., te Fojnicu 25. 5., Travnik 27.5. i Jajce 28.5..

Djeca će sa svojim učiteljima i roditeljima moći uživati u više od 40 radionica koje će FutureA organizirati na Trgu kralja Tomislava u Čapljini.

FutureA festival

Likovi iz bajke, Snjeguljica, Nada the Dog, klaun Keppie, Sirena Hana i Jack Sparrow poželjet će dobrodošlicu svoj djeci na festivalu. Djeca će moći isprobati glazbene instrumente, a razne kreativne radionice kao što su ples, igre loptom, ribolov, XXL Twister, vježbe kreativnosti izrade narukvica, crtanje majica, bojenje lica također će uljepšati dan u Čapljini.

FutureA festival

Za aktivniju djecu, biti će postavljen toranj za penjanje, potezanje konopa, dvorci za skakanje i sportska traka.
F estival FutureA je besplatan za sve njegove posjetitelje, te je glavni cilj da djeca i njihove obitelji taj dan uživaju u igri, stvaranju, kretanju i zabavi na Trgu kralja Tomislava u Čapljini.

Ovom prilikom grad Čapljina – gradonačelnik, domaćin FutureA festivala poziva svu djeca od 6 do 16 godina i sve škole Hercegovačko-neretvanske županije na još veći i bogatiji FutureA Festival.

Dark Mode opciju za Google Chrome

Dark mode na Google Chromu

Početkom godine saznalo se kako Google razvija Dark Mode opciju za Chrome.

Koji mjesec kasnije, ista je primijećena u beta inačici Chromea 74, da bi krajem travnja, Dark Mode i službeno postao dio novog Chromea.

Svim korisnicima koji na svojim računalima imaju instalirane Windowse 10 i uključenu tamnu temu po nadogradnji Chromea na inačicu 74.0.3729.108, isti će automatski prebaciti korisničko sučelje, izbornike i Downloads u tamni način rada.

Od ovoga će najviše koristiti imati oni korisnici koji vole surfati u tamnijim prostorima, odnosno noću, piše Bug.hr. Osim Dark Modea Google je s novom inačicom Chromea ujedno i isporučio ispravke uočenih bugova te ostala poboljšanja.

Google navodi kako Chrome 74 donosi 39 sigurnosnih ispravaka od kojih su za neke njihovim pronalazačima isplatili i do 3.000 USD. Što se poboljšanja tiče, Chrome 74 sada onemogućava animacije koje kod dijela korisnika mogu izazvati vrtoglavicu i mučninu.

Detaljan popis novosti u Chromeu 74 možete proučiti na Googleovom blogu.

Kralj Instagrama, hraneći medvjeda pred polugolim djevojkama, naišao na oštre osude, evo i zašto

Instagram playboy Dan Bilzerian (38) našao se na udaru kritika nakon što se pojavio snimak na kojem hrani vezanog medvjeda u svojoj kući u Los Angelesu. Da cijela situacija izgleda još bizarnije, potrudile su se polugole djevojke koje su stajale u blizini.

Video je za kratko vrijeme sakupio 15 milijuna pregleda i desetine tisuća komentara. Ovu scenu, koja se dogodila na jednoj od mnogobrojnih zabava koje kralj Instagrama, kako ga zovu, ima običaj organizirati, osudila su udruženja za zaštitu životinja, među kojima je i PETA.

Iz ove dobrotvorne organizacije za zaštitu životinja rekli su da Bilzerian nije dobio odgovarajuće dozvole za događaj, kao i da je medvjed bio preblizu posmatračima.

– Medvjedi trebaju biti u divljini, a ne u zatočeništvu – rekli su iz PETA.

Playboy je kasnije za jedan magazin rekao kako je on veliki obožavalac životinja i da nikada ne bi uradio ništa čime bi povrijedio medvjeda.

– Prema njemu se postupalo humano za vrijeme zabave. Nije bilo električnih ograda. Hranio sam veoma zdravog, sretnog medvjeda, koji je spasen u mladosti – dodao je on.

Černobil nakon 33 godine od najveće nuklearne katastrofe

Foto: ABC News

I nakon 33 godine od jedne od najvećih nuklearnih katastrofa, eksplozije u nuklearnoj centrali Černobil, još se vide tragovi na gradu Pripjat, koje je eksplozija ostavila.

O nesreći koja se desila 26. travnja 1986. godine i danas se mnogo govori. Očekuje se da će rizik od širenja radioaktivnog materijala postojati još najmanje tri desetljeća.

Danas za ulazak u Černobil potrebne su posebne dozvole. Prosjek starosti 158 osoba koje još žive u toj regiji je 80 godina. Iako je to područje izolirano i napušteno, kada se približite centrali, moguće je vidjeti da gotovo tri tisuće ljudi radi na uklanjanju rizika od širenja radioaktivnog materijala. Jer, rizik od širenja radijacije u četvrtom reaktoru centrale još postoji.

Radovi na potpunom uklanjanju rizika još su intenzivni, a financiraju ih 44 zemlje svijeta. Agencija za Černobil i ministarstvo ekologije Ukrajine ranije su saopćili da je uklonjen radioaktivni materijal i da je rizik od radijacije smanjen za 10.000 puta. No, da bi se ljudi mogli vratiti na 60 posto područja u blizini Černobila bit će potrebno od tri i šest desetljeća.

Prema odluci parlamenta Ukrajine, nuklearna centrala će u potpunosti biti uklonjena do 2065. godine. Prema programu, u prvoj etapi koja se realizirala u periodu od 2010. do 2013. godine izmješteni su nuklearni energenti iz centrale.

U drugoj etapi, koja će trajati do 2022. godine, radit će se na izolaciji reaktora u kojem je došlo do eksplozije te kontroli ostalih reaktora. U trećoj etapi, koja će se odvijati od 2022. do 2045. godine, stručnjaci će promatrati situaciju, odnosno nivo radijacije nakon izolacije, da bi u posljednjoj fazi, planiranoj za period od 2045. do 2065, došlo do rušenja centrale i radova na na uklanjanju ostataka.

Nesreću u Černobilu mnogi smatraju mnogo opasnijom od bacanja atomske bombe na Hirošimu u Japanu 1945. godine.

Do nesreće u nuklearnoj centrali u Černobilu došlo je u četvrtom reaktoru. U eksploziji je krov centrale težak dvije tone odletio u zrak, zbog čega se radioaktivni materijal od osam tona pomiješao s atmosferom. U nesreći je na licu mjesta poginula 31 osoba.

Vlasti tadašnjeg Sovjetskog saveza su pokušale prikriti nesreću, zbog čega je stanovništvo iz Pripjata evakuirano tek naredni dan.

U Hercegovini danas sunčano i toplo, poslijepodne kiša i pljuskovi

U Hercegovini danas će veći dio dana preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Od poslijepodnevnih sati jače naoblačenje sa zapada koje će u noći na subotu uvjetovati kišu, pljuskove i grmljavinu.

Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka između 8 i 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 30 stupnjeva.

Mostarska vila

MOSTARSKA VILA

Svako jutro kada zora sviće
s Huma vila svome gradu kliče,:
Probudi se moj grade voljeni,
probudi se ljepotane sneni.

Kad zazvoni s katedrale zvono,
nek te nježno probudi i ono,
kad s Veleža sunce se zasmije,
probudi se, nek te ono grije.

I Neretva svojim hukom veli,
svom Mostaru, dobro jutro želi,
Radobolju ispod Starog mosta
dočekuje ko najvećeg gosta.

Vilo naša, čuvarice mira,
ne daj Mostar, da ga itko dira,
čuvaj gradu sve njegove skute,
zacijeli mu one rane ljute.

Nek po gradu njegov vjetar puše,
goni iz njeg, sve nevjerne duše,
ti Mostarska vilo, s Huma brda,
budi jača od kamena tvrda.

Obgrli ga kao djete mati,
nemoj Mostar nikad nikom dati,
nek u njemu vječni mir nam vlada,
tuđinu ga ti nedaj nikada.

KATARINA ZOVKO IŠTUK
Mostar 19. 12. 2018.

Daniela Škegro: Vozač ubacuje film “Prosjaci i sinovi” koji 80 % putnika zna napamet

Kiša rominja,ona dosadna.

Nit’ je za kišobran,a nit” za bez njega.S obzirom da je bus udaljen svega stotinjak metara od objekta u kom smo pravili pauzu,odlučim da pretrčim kad i ostali putnici krenu.

-“Ooooo,đe si brate!?A,znaš da bi,ali evo ti mene brate u Sloveniji. Vraćam se gore. Ma znam,da je malo… al’ šta ćeš mora se radit. Javi,ako budeš za vikend izlazio s kim je ona moja mala hehehe… Brat moj fini čujemo se.”

“Gdje si ti gore,u kojem gradu”-gaseći cigaretu,upitao je svog vršnjaka mladić koji je upravo završio telefonski razgovor.

-“U Minhenu. Evo sad će godina”

“Jesi se snaš’o za stan. Čujem svi govore da je to u Minhenu najveći problem”

-“Šta znači brate snaš’o!? Nekakav zajednički smještaj. Nas četvorica u sobi. Sreća dobra ekipa,inače nebi mog’o”

“Znam, ‘vamo ti je isto tako”

Njihov razgovor je prekinuo vozač -” Ajmo,nemoj da ko ostane”

Jednima je bilo drago što smo krenuli dok su drugi negodovali, kako ni jelo davalja nisu mogli pojesti.
Ponovno smo nalik na sardine nastavili putovanje. O,grijanju bi bilo suvišno opet ponavljati. Samo je “puhanje” iznad glava dužinom cijelog busa bilo “na visini zadatka.”

-“Znadeš li ti moj pajdo da ja u ono vrime nisam mog’a svoju plaću potrošit!? Radilo se, al’ se i zarađivalo. Doli sla’ svojima. Gradijo. Kupijo plac na moru. I vazda ostajalo.”

“E,ta vrimena Frano su prošla. Dok smo u njemačkim markama primali plaću se moglo. Onda uvedoše oni crni euro. Koda je đava u sve okreno. Sve o’šlo gori, a plaće ostale iste.”

-“E,što je’ – ‘je. Tako je. Ja iša’ jamit neke doznake u doktura i istekla mi ona misečna karta, kad kontrola me u’vatila. Še’set eura pajod moj. Đava da je odnija, prija nisi im’o potrebe švercat. Karta bila dvi marke.

“Sve se prominilo Frano moj. Al’ na gore. Vidim ovu omladinu što dolazi ozdal sadan, to ne more pajdo moj ništa sa svojom plaćom. Puno nji’ je s fakultetima, a ovdi crnče.Školovava i’ čovik za bolje. Da ne prolaze šta smo mi prošli, a njima brte men’ se čini gori vakat već nama. Politika moj Frano, đava je lipi odnija.”

-“Svaka ti je pajdo na mistu. Što bi rekli ljudi -dobra vakta za loša insana. Sad je tako. Uzdat se u Boga i njegovo proviđenje.”

“Nema druge moj Frano. Nu, jami koji uštipak. U pet sati jutros ustala Mara da i’ peče.”

-“Dajder jedan. Ko da i’ je na suncu pekla kako se fino žute.”

Dok su dva moja suputnika objedovala ukusne uštipke, izvadim i ja medeno srce iz torbe.

Noć polako pada. Kapa pamučna na glavi nije dovoljna jer “ventilacija” kao da se zahuktava.
Navlačim i kapu od jakne.

Primičemo se austrijskoj granici i na policiski znak vozaču da stane, on otvara prozor i govori -” Ale kroaten lojte i bisjen bosniš”
Policajac mahne u znak da prođemo.
Vožnja se nastavlja.

-“Sićaš je Jure onog Poljaka što je radija sa mnom na baušteli”

“Sićam, ljudina je ono bio. Sad je u penziji”

-“Je,je ima dvi godine. Priča’ mi jednom kakva je kod nji’ bila sirotinja u Poljskoj. Kaže da oni nisu išli na jezero bacat patkam kruv stari da jedu,nego patke njima”

Obodvojica saputnika se slatko nasmijaše. Svjetla se u busu gase.
Vozač ubacuje film “Prosjaci i sinovi”-koji 80 % putnika zna napamet..

Nastavit će se…..

Daniela Škegro/HERCEGOVINA.IN

Da se ne zaboravi: Golgota obitelji predsjednika HŠK Zrinjski

Prezime Turkalj ne spada u ona naša poznata, uobičajena mostarska i hercegovačka prezimena.

I pored te činjenice Turkalji su ostali trajno zabilježeni u povijesti HŠK Zrinjski. Nažalost ostali su zabilježeni i kao još jedna obitelj u nizu koja je bila vezana za HŠK Zrinjski, a koju je na koncu Drugog svjetskog rata zadesila tragična sudbina. Radi se dakako o obitelji Dragutina Turkalja, nekadašnjeg predsjednika kluba. Dragutin Turkalj poznatiji kao Drago rođen je 31. listopada 1900. godine u mjestu Cvitović kod Slunja. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, a kasnije u Karlovcu i knjigovezački zanat. Po završetku zanata zaposlio se u Karlovcu. U mladalačko doba počeo se zanimati za nogomet te je u razdoblju od 1917. do 1921. godine kao vratar nastupao za Športski klub „Union” iz Karlovca. Životni put ga je 1921. godine usmjerio u Sarajevo gdje dobiva angažman u Sarajevskom amaterskom športskom klubu (SAŠK). Istodobno se upošljava kao ekonom zadužen za nabavu hrane i lijekova u sarajevskoj Državnoj bolnici gdje radi sve do 1927. godine.

Tada dobiva premještaj u Banovinsku bolnicu u Mostaru gdje se odmah kao sportski djelatnik aktivno uključuje u rad HŠK Zrinjski. Kasnije u razdoblju od 1935. do 1942. godine obnaša funkciju predsjednika kluba. U privatnom životu bio je kum i dobar prijatelj s bivšim predsjednikom Zrinjskog Stankom Šarcom.

Iz razdoblja dok je Turkalj bio predsjednik kluba ostali su upamćeni višestruki sukobi sa oficirima Kraljevine Jugoslavije. Naime, 1936. godine kada je vojska na turniru u Dubrovniku zahtijevala od domaćina da zbog hrvatskih obilježja izbaci HŠK Zrinjski s takmičenja dogodile su se prve razmirice između kluba i vojske. Ne treba ni napominjati da se Plemići nisu povukli niti su skinuli svoja obilježja već su na turniru usprkos svemu sudjelovali do samog kraja. Uostalom, nogometaši Zrinjskog bili su jedni od rijetkih (ako ne i jedini) koji su hrvatska obilježja na dresovima nosili i za cijelo vrijeme šestosiječanjske diktature kralja Aleksandra koja je uvedena 6.1.1929. godine premda je počela i ranije – ubojstvom Stjepana Radića.

Drugi sukob s vojskom dogodio se koncem 1936. godine. Naime, u prostorijama „Hrvoja” upriličena je tradicionalna godišnja zabava HŠK Zrinjski na kojoj su obično bili pozivani ugledniji građani Mostara, privatni poduzetnici, obrtnici, a redovito i oficiri sa suprugama. Ali, desio se svojevrsan skandal. Nitko od oficira Kraljevine Jugoslavije nije došao na zabavu što su Zrinjevci smatrali velikom uvredom. Stoga je sutradan predsjednik kluba Dragutin Turkalj, s još jednim članom uprave revoltiran otišao u vojnu komandu grada da traži pojašnjenje. Uglavnom, oficirima je bilo strogo zabranjeno da prisustvuju zabavi Zrinjskog, a načelnik štaba izvjesni pukovnik Marković čak je tom prigodom na nacionalnoj osnovi izvrijeđao predsjednika Turkalja, HŠK Zrinjski i cijeli hrvatski narod tako da je Turkalj odmah po povratku napisao prosvjedno pismo knezu Pavlu Karađorđeviću, tadašnjem kraljevskom namjesniku, na što nikada nije zaprimio odgovor.

Inače, Turkalj je pripadao krugu uglednih Hrvata grada Mostara, a kada je njegovo javno iskazivanje nacionalnih osjećaja zasmetalo pojedincima iz uprave bolnice premješten je 1942. godine u Sarajevo. Za boravka u Sarajevu obitavao je sa suprugom Danicom rođenom Pušić u stanu koji se nalazio u sklopu bolničkih prostorija, jer je i supruga kao primalja (babica) također radila u istoj bolnici. U braku su dobili sina Miroslava-Miru koji je studirao medicinu u Zagrebu i kći Miroslavu rođenu 1937. godine. U spomenutom stanu Turkalji su živjeli od 1942. do 1945. godine kada počinje njihova golgota. Tijekom svibnja 1945. godine Dragutin se vratio iz Zagreba u Sarajevo gdje je s poslovnog puta bolnici dopremio dva vagona prijeko potrebne hrane i lijekova. Nedugo potom, točnije 17. lipnja 1945. godine biva uhićen i zatvoren u sarajevski Okružni zatvor. Uskoro je osuđen na smrtnu kaznu vješanjem, a presuda je izvršena u Sarajevu 12. veljače 1946. godine. Njegov sin Miroslav također je nastradao i to na Bleiburgu dok represije nisu bili pošteđeni ni ostali članovi obitelji Turkalj. Supruga Danica inače rođena 1900. godine u Zenici uhićena je 10. listopada 1945. godine i boravila je u Okružnom zatvoru u Mostaru sve do 30. studenog 1946. godine kada je zbog pomanjkanja dokaza puštena na slobodu. Premda je radila kao primalja u bolnici vlasti su je smatrali prijetnjom pa su je teretili po napakiranim krivičnim djelima protiv naroda i države što je u to vrijeme smatrano političkim deliktom. Po zatvaranju majke, uz već zatvorenog oca i nastradalog brata, kći Miroslava je u dobi od osam godina jednostavno izbačena na ulicu gdje bi vjerojatno i skončala da je bez oklijevanja nije prihvatio Josip-Joško Ćurković nogometaš HŠK Zrinjski. Zahvajujući solidarnosti gosp. Ćurkovića, Miroslava je preživjela i kasnije se udala za Ferdu Jerkića iz Mostara, s kojim je u braku dobila dva sina Dražena i Nevena koji su se također bavili sportom.

Sin Neven je sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća u mlađim kategorijama plivača dva puta postao prvak Jugoslavije, a da nije bilo neplaniranih ozlijeda zasigurno bi ostvareni uspjeh bio i veći. Tijelo pogubljenog Dragutina Turkalja nikada nije ustupljeno obitelji i smatra se da je pokopano u jednu od brojnih zajedničkih grobnica na području Sarajeva.

Godine 1998. Vlada Republike Hrvatske pokojnom Dragutinu Turkalju priznala je status bivšeg političkog zatvorenika.

Nino Rotim/HERCEGOVINA.info

Mostarska liska: Mala liska za Ljubišu Savanovića

Naši dani Željka Stjepanovića, u režiji juga Radivojevića posljednja je predstava izvedena u konkurenciji 16. Međunarodnog festivala komedije „Mostarska liska 2019“.

Predstava je nastala u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske, a glumac Ljubiša Savanović odlukom Stručnog žirija dobio je „Malu lisku” za najboljeg glumca večeri.

„Drago mi je, naravno, da sam dobio nagradu. U ovoj predstavi ima sigurno još pet, šest sjajnih uloga, tako da je dobio neko od kolega sigurno ne bi bilo nezasluženo. Prvi mi je put da dobijem „Malu lisku”, tako da sam iskreno zaista sretan što sam dobio ovu nagradu. Na ovom Festivalu sam možda već deseti put, a drago mi je i lijepo svaki put doći u Mostar. Ovdje imam prijatelje i jedva čekam da se sretnem sa njima i da čujem njihove utiske.”, rekao je Savanović.

Publika je bila oduševljena izvedbom sjajnog ansambla, te su uz dugotrajan aplauz ispratili glumce sa scene.

Goste je na druženju, nakon odigrane predstave, u restoranu „Pozorišna kafana” zabavljao Cluster.

Večerašnjom predstavom završen je takmičarski dio ovogodišnjeg Festivala. U petak, 26.04. sa početkom u 20 sati, 16. MFK „Mostarska liska 2019″ svečano će biti zatvoren dodjelom nagrada i koncertom kantautora Damira Imamovića.

Nagrade Festivala dodjeljuje Stručni žiri, i to: Veliku lisku – Grand Prix Festivala, nagradu za najbolju predstavu u cjelini; Veliku lisku – nagradu za najboljeg glumca Festivala; Veliku lisku – nagradu za najbolju glumicu Festivala; Veliku lisku/plaketu Ahmet Obradović – nagradu za najbolju režiju; „Avazov zmaj” – nagradu koju dodijeljuje „Dnevni avaz”, te specijalnu nagradu Stručnog žirija.
Nagradu za najbolju predstavu dodjeljuje i Žiri publike, te Žiri medija.

Nakon dodjele nagrada, slijedi koncert Damira Imamovića, jednog od najznačajnijih izvođača sevdaha danas i čovjeka koji je u tradicionalnu muziku BiH unio jedan novi umjetnički duh. Njegova pojava na muzičkoj sceni 2005. godine proizvela je novi talas interesovanja za sevdah, ali i inovativno viđenje ove forme. Nazivali su ga ‘revolucionarem sevdaha’ (sevdalinkas.com), ‘novim pravcem u sevdahu’ (fRoots), pa čak i ‘kraljem sevdaha’ (The Huffington post).

Cijena ulaznice je 10 KM i u prodaji su na blagajni NPM-a od 9 do 14 sati, te od 18 sati do početka predstave. Rezervacije na broj 036/550-128, mail: marketing@npm.ba i porukom u inbox na Facebook stranici NPM-a.

Nasilni migranti siju strah po Hercegovini

Bosna i Hercegovina od početka godine bilježi alarmantan rast broja migranata koji pokušavaju ući u zemlju, a nadležne službe i agencije već sada bilježe više od 100 ulazaka migranata dnevno, što je za 100 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema svemu do sada viđenom, BiH očekuje mnogo veća migrantska kriza nego 2018. godine. A povećan priljev migranata u BiH neminovno sa sobom donosi i razne, nimalo bezazlene, probleme. Sukobi, krađe, tučnjave, seksualna napastovanja, maltretiranja…, nažalost, postali su skoro pa redoviti događaji u BiH kada su migranti u pitanju.

Napadnut nožem

Posljednji slučaj zbio se proteklog ponedjeljka u Čapljini kada je strani državljanin napadnut nožem te je tom prilikom zadobio teške ozljede zbog kojih je završio u bolnici “Dr. Safet Mujić” u Mostaru. O incidentu je policiju obavijestila anonimna osoba, a policajci koji su izašli na mjesto događaja zatekli su maloljetnika iz Maroka koji je imao vidne ozljede.

– A. Y. (16) iz Maroka zadobio je ozljede hladnim oružjem. Prijavio je da su ga dva državljanina Alžira fizički napala, nanijela mu ozljede te pritom ukrala određeni iznos novca i mobitel – rečeno je tom prilikom iz MUP-a HNŽ-a.

Vlasti pred izazovom

A početkom ožujka u Čapljini slobode je lišeno pet migranata, tri iz Sirije i po jedan iz Alžira i Libije, zbog sumnje da su počinili više kaznenih djela na području toga grada. Osumnjičeni su da su izvršili razbojstvo u ugostiteljskom objektu u Čapljini te od zaposlenice otuđili određenu količinu novca, a u Ulici braće Radić otuđili putničko vozilo mercedes. Prilikom lišavanja slobode policijski službenici PU Čapljina morali su uporabiti silu jer su osumnjičeni, kako je priopćeno, pružali aktivan fizički otpor pa je tom prilikom jedan policajac zadobio ozljede. Sve u svemu, očekuje se porast ovakvih i sličnih djela, a bh. vlasti pred velikim su izazovom kako kvalitetno odgovoriti na nastalu situaciju.

vecernji.ba

Za mnoge žene prva bračna noć je uzbudljivo, ali i zabrinjavajuće iskustvo

Prva bračna noć je jedan od najiščekivanijih trenutaka u životu svakog para. U nastavku donosimo pet savjeta koji će možda biti od pomoći parovima kako bi ostvarili nevjerojatan seksualni užitak tijekom prve bračne noći.

Za mnoge osobe, posebno žene, prva bračna noć bi zapravo mogla biti ujedno i prvo seksualno iskustvo. Nije ni čudo da bi to moglo biti uzbudljivo i zabrinjavajuće iskustvo, jer mladoženja ili mladenka možda nemaju pojma kako da iniciraju seks ili razgovaraju o tome, prenosi Times of India.

Nevinost je samo stanje uma

Mnoge žene daju pretjeranu važnost tome da ostanu nevine sve dok ne stupe u brak. Međutim, danas nije čudo ako jedan od partnera nije nevin. Mnoge djevice mogu provesti besane noći brinući se o tome kako će partner reagirati prvu bračnu noć.

Međutim, valja istaći da nevinost nije ništa drugo nego stanje uma i to je u potpunosti odluka pojedinca, je li želi imati seks prije braka ili ne. Najbolji je porazgovarati s partnerom o ovoj temi prije prve bračne noći kako ne bi došlo do nesporazuma.

Osobna higijena

Bilo da vam se to sviđa ili ne, osobna njega je vrlo važna, pogotovo kada prvi put imate seks sa suprugom. Međutim, važno je istaknuti i to da žene svakako više vode računa o osobnoj higijeni u odnosu na muškarce pa vjerojatno u ovom pogledu neće doći do neugodnosti prilikom prvog intimnog susreta.

Ostvarite kontakt očima

Zapamtite, ponekad pogledom možete reći više od riječi. Mnogim parovima nije prijatno da razgovaraju o tome šta im je u glavi, pogotovo kada je seks u tijeku, pa održavanje kontakta očima može pomoći partnerima da izraze ono što im je neugodno izgovoriti.

Imajte razumijevanja prema željama partnera

Imajte razumijevanja prema željama svog partnera. Mnogi ljudi misle da nije obvezno tražiti pristanak bračnog partnera na određene stvari prije seksa, ali ovo je pogrešan koncept, jer akcije tijekom seksa uvijek trebaju biti proizvod konsenzusa žene i muškarca.

Flert

Kako biste izbjegli moguće neugodnosti tijekom seksa prve bračne noći, odličan način za razbijanje treme je flertovanje s partnerom tijekom same ceremonije vjenčanja.

Beživotno tijelo žene izvučeno iz rijeke

Stop policija
Iz korita rijeke Bosne, u mjestu Garevac, na područje općine Modriča, jučer je izvučeno beživotno ljudsko tijelo. Utvrđeno je da se radi o ženi inicijala D.T. (1960.) iz Modriče, čiji je nestanak Policijskoj stanici Modriča prijavljen 19. travnja ove godine. Nakon prijave da tijelo pluta u koritu Bosne, policijski službenici Policijske stanice Modriča su u nazočnosti mrtvozornika Doma zdravlja Modriča izvršili uviđaj. Iz policije navode da je o svemu obaviješten dežurni tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva Doboj.
vecernji.ba

Čapljina: Troje ozlijeđenih, dvoje teže, u sudaru planulo vozilo

Tri osobe ozlijeđene su u teškoj prometnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u naseljenom mjestu Bobanovo naselje u čapljinskoj općini.

Sudarili su se Opel i Audi.

Nakon sudara Opel je planuo i počeo goriti, a vatru su ugasili djelatnici obližnje benzinske crpke te tako spriječili veću katastrofu.

Potvrđeno je i kako su u prometnoj nesreći ozlijeđene tri osobe, od čega dvije teže, piše Čapljinski portal

Ozlijeđeni su vozilom Hitne pomoći prebačeni u Dom zdravlja Čapljina, a potom i na CUM Mostar.

Očevid su obavili pripadnici PU Čapljina, a promet se za vrijeme obavljanja očevida odvijao usporeno.

Međugorje: Gospina poruka preko Marije, 25.04.2019.

Foto: Hercegovina.in | Brdo ukazanja Međugorje

Draga djeco! Ovo je milosno vrijeme, vrijeme milosrđa za svakog od vas. Dječice, ne dopustite da vjetar mržnje i nemira vlada u vama i oko vas. Vi ste, dječice, pozvani da budete ljubav i molitva. Đavao želi nemir i nered, a vi, dječice, budite radost uskrsloga Isusa koji je umro i uskrsnuo za svakoga od vas. On je pobijedio smrt da bi vam dao život, život vječni. Zato, dječice, svjedočite i budite ponosni da ste u Njemu uskrsnuli. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu!”

Juniori Zrinjskog poraženi u kupu od Sarajeva

Juniori HŠK Zrinjski danas su na pomoćnom travnjaku stadiona pod Bijelim Brijegom dočekali vršnjake iz FK Sarajevo. Bila je to uzvratna utakmica polufinala Kupa BiH za juniore, a u prvoj utakmici Sarajevo je slavilo 2:0.

Mladi Plemići su morali juriti rezultat, imali su više od igre, ali nisu uspjeli doći do pogotka. Prvi dio završio je 0:0.

Dominacija Zrinjskog nastavila se i u drugom dijelu. Igrali su mladi Plemići na sve ili ništa i to im se osvetilo jer su gosti iz jedne od svojih rijetkih prigoda došli do vodstva.

Malo zatim gosti dolaze i do drugog pogotka. Utakmica je završila rezultatom 0:2 i oproštajem Zrinjskog od Kupa BiH.

Mati Buliću nagrada za životno djelo Općine Čitluk

Općinsko vijeća Čitluk je, na danas održanoj 27. sjednici, razmotrilo i usvojilo odluku o dodjeli javnih priznanja Općine Čitluk.

Sukladno ovoj odluci, u znak javnog priznanja za ostvarene uspjehe u radu i djelovanju, kojima se doprinosi razvoju i ugledu općine Čitluk, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća povodom Dana općine, bit će dodijeljena Nagrada Općine Čitluk za životno djelo, Godišnja nagrada Općine Čitluk i Zahvalnica.

Nagrada za životno djelo bit će uručena Mati Buliću, i to za razvoj hrvatske kulture i glazbene umjetnosti te izniman doprinos promidžbi i ugledu općine Čitluk. Za iznimno postignuće i doprinos razvoju gospodarstva u općini Čitluk tvrtki Podrumi Andrija d.o.o Paoča – Čitluk na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Čitluk bit će uručena Godišnja nagrada Općine Čitluk, dok će Zahvalnica biti uručena Ivanu Grgiću za njegov doprinos u promociji šahovske i sportske kulture na području općine Čitluk.

Također, na današnjoj sjednici usvojena su i izvješća o radu Kulturno-informativnog centra Čitluk i Javnog pravobraniteljstva Općine Čitluk, kao i prijedlog odluke o izradi monografije stradanja Brotnjaka u svjetskim ratovima, Domovinskom ratu i poraćima, prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o označavanju naseljenih mjesta, naselja, ulica i trgova nazivima te zgrada brojevima i prijedlozi za rješavanje pitanja ispred Općinske službe za gospodarstvo.

Zlatko Prusina, ravnatelj Kulturno-informativnog centra Čitluk, u izvješću o radu za proteklu godinu prezentirao je aktivnosti KIC-a u 2018. godini i ostale podatke vezane za ovu kulturnu ustanovu, a izvješće o radu Javnog pravobraniteljstva Općine Čitluk prezentirala je Mladenka Stojić, javna pravobraniteljica. Oba izvješća nakon prezentacije su i usvojena.

Na 27. sjednici Općinskog vijeća Čitluk, vijećnici su također razmotrili, te nakon toga i usvojili odluku o pristupanju izradi i izdavanju monografije stradanja Brotnjaka u svjetskim ratovima, Domovinskom ratu i poraćima. Monografija posvećena stradalim Brotnjacima sadržavat će podatke o stradalima iz navedenih ratova i poraća sa cjelokupnog područja općine Čitluk.

Vijećnici Općinskog vijeća Čitluk na današnjoj su sjednici usvojili izmjene i dopune odluke o označavanju naseljenih mjesta, naselja, ulica i trgova nazivima te zgrada brojevima, a na samom kraju sjednice i prijedloge za rješavanje pitanja ispred Općinske službe za gospodarstvo.

Citluk.ba

POSLJEDNJI ISPRAĆAJ Tisuće ljudi na sahrani poduzetnika Slaviše Krunića

Slaviša Krunić, banjalučki poduzetnik koji je ubijen u ponedjeljak navečer sahranjen je na groblju u Glamočanima.

Kolona duga preko četiri kilometra u kojoj je bilo nekoliko tisuća ljudi došla je na vječni počinak ispratiti Krunića.

Ožalošćenu povorku na ulazu u groblje su dočekali pripadnici firme Sector security, čiji je Krunić bio vlasnik.

Kovčeg sa Krunićevim tijelom vozile su kočije, a pripadnici Sectora su ga dočekali uz počasni pozdrav. Svuda su odjekivali plač i jecaji ožalošćene obitelji , rodbine, prijatelja i poznanika koji su za Krunića imali samo riječi hvale.

Više svećenika je služilo “opelo” za pokojnog Krunića.

“Opraštamo se od sluge Božjeg, Slaviše. Činimo to u vremenu stradale sedmice. Neću mnogo govoriti o pokojniku dovoljno je da se okrenemo i vidimo sve ove ljude i bit će vam jasno od koga se opraštamo. Slaviša je mnoge oko sebe zadužio i mnoga dobra učinio”, rekao je svećenik koji je služio “opelo” za pokojnog Krunića.

Ostali smo bez velikog čovjeka, humanitarca, dobročinitelja.

U Banjaluci je proveo cijeli svoj život i njegova obitelj ima na što biti ponosna. Dani bi nam trebali da nabrojimo kome je sve Slaviša pomogao.

“Uvijek je govorio kada je nekom davao da “lijeva ruka ne treba znati što desna radi”. Slavišinim preranim odlaskom smo svi ostali uskraćeni i siromašni. Nikada te nećemo zaboraviti”, rekao je govornik koji je držao oproštajni govor za Krunića.

Sahrani je pored rodbine, prijatelja i poznanika prisustvovao veliki broj ličnosti iz javnog i političkog života.

Nezavisne novine

Sudar taxija i motora u Mostaru

U Mostaru se dogodila nesreća u kojoj su sudjelovali vozač taxi vozila i motociklista.

Prometna nesreća se dogodila na prometnici ispred Željezničke postaje, jutros iza osam sati, a kako saznaje Dnevni list u nesreći je ozlijeđen vozač motora

Mostarska liska: Mala liska za najbolju glumicu večeri Aleksandri Belošević

Karta više tražila se za večerašnju izvedbu predstave „Brak mrak“ autora Antonia Amuria, u režiji Tee Puharić.

Inače, ovo je pretposljednja izvedba u konkurenciji 16. MFK „Mostarska liska 2019″. Nagradu za najboljeg glumca/glumicu večeri, „Mala liska”, Stručni žiri je dodijelio glumici Aleksandri Belošević, koja nije krila svoje uzbuđenje na sceni, ali i iza nje.

„Prvi put sam u Mostaru i prvi put sam dobila nagradu u životu. Valjda sam zbog toga toliko uzbuđena, jer ovo do sada nisam doživjela, a ovdje jesam, tako da mi je Mostar sad ostao u pamćenju. Ovo je nešto što mi se dosad nije desilo u životu, i stvarno mi je prelijepo sve, i Pozorište, i ljudi, i Mostar. Zaista sam oduševljena, te je možda to preneseno na scenu.”, istakla je glumica Belošević.

Uz mnogo smijeha, publika je po završetku predstave dugotrajnim aplauzom nagradila fantastične glumce Aleksandru Belošević i Janka Cekića.

„Na različitim mjestima smo igrali ovu predstavu. Publika je publika, prosto ili osjeća ili ne osjeća, ali mislili smo da će biti kao ‘striktnija’, jer ipak je ovo Narodno pozorište Mostar, ima toliku tradiciju, te pretpostavljam da je i publika onako zahtjevna. Ali zaista su toliko divno reagovali da smo oduševljeni i publikom i gostoprimstvom.”, rekla je Belošević, te naglasila da se ona i kolege u Beograd vraćaju sa predivnim utiscima.

Druženje, nakon odigrane predstave, nastavljeno je u restoranu „Pozorišna kafana”, a goste je zabavljao H&M.

„Naši dani” Narodnog pozorišta Republike Srpske posljednja je predstava koja će biti odigrana u konkurenciji ovogodišnjeg festivala „Mostarska liska 2019″. Predstava je nastala prema tekstu Željka Stjepanovića, a pod režiserskom palicom Juga Radivojevića.

U petak, 26.04. Festival će biti svečano zatvoren dodjelom nagrada i koncertom kantautora Damira Imamovića.

Cijena ulaznice je 10 KM i u prodaji su na blagajni NPM-a od 9 do 14 sati, te od 18 sati do početka predstave. Rezervacije na broj 036/550-128, mail: marketing@npm.ba i porukom u inbox na Facebook stranici NPM-a.

Čapljina ponovno grad košarke

Foto: KS Herceg Bosna | HKK Čapljina prvaci KS Herceg Bosna 2019.

Košarkaši Čapljine plasirali su se u Premijer ligu Bosne i Hercegovine pobjedivši u odlučujućoj utakmici prvenstva KS Herceg-Bosne HKK Posušje.

Pred punom Gradskom sportskom dvoranom, u kojoj je bio i veliki broj gostujućih navijača, Čapljinci su postigli treću pobjedu 79:58 i tako ušli u Premijer ligu.

Foto: KS Herceg Bosna | Tribine u Čapljini

Podsjetimo, Čapljina je slavila protiv Posušja u provoj utakmici, da bi potom Posušje izjednačilo na 1:1, a potom Čapljina povela sa 2:1 i večeras završila plasman u Premijer ligu BiH sa tri pobjede.

Foto: KS Herceg Bosna

Kod Čapljine Obradović je ubacio 21 poen, Zlomislić 19, Pajić 15, i Petrić 13 uz 11 asistencija. Kod Posušja Ramljak 15 i Čutura 11 poena.

Ante Grbavac: Vjerovali smo i nismo se predavali

Foto: HMRK Zrinjski | Ante Grbavac

Rukometaši HMRK Zrinjski sinoć su u sjajnoj atmosferi pred 2000 gledatelja slavili u Gornjem Vakufu – Uskoplju protiv MRK Sloga 21:24. S obzirom na poprilično turbulentnu sezonu punu uspona i padova, ovo je predstavljalo pravi sportski podvig za mostarsku momčad.

Jedan od junaka susreta bio je i vratar Ante Grbavac koji je s 19 obrana pružio vanserijsku utakmicu.

Nakon domaćeg poraza od Bosne Visoko, dosta je ljudi otpisalo ekipu Zrinjskog. Ipak, sinoć ste prije svega pokazali karakter.

“Mi se nikada nismo predavali i vjerovali smo da možemo iznenadit protivnika. Ovo nam je najzrelija utakmica koju smo odigrali ove sezone. Mali žal ostaje za propuštenim prilikama na domaćem terenu”, ističe Grbavac.

Stanje u klubu je ove sezone bila poprilično turbulentno i dosta nezahvalno. Ipak, igrači nisu odustajali, pokazali su odgovornost i sinoć su potvrdili svoju vrijednost i kvalitetu.

“Mislim da je ova utakmica samo pokazatelj da možemo sa svakim igrati. Nitko za nas nije očekivao da možemo napravit čudo, ali mi smo vjerovali i ostvarili smo zacrtano.”

Ove sezone si pretrpio i jednu fazu ozljede koja te neko vrijeme odvojila od terena. Kako se sada osjećaš?

“Na svu sreću radilo se o lakšoj ozljedi koljena koja nije iziskivala dulji boravak van terena. Najveće zahvale za moj oporavak pripadaju kondicijskom treneru Borisu Kajanu.”

Sinoć si bio fantastičan i upisao 19 obrana. Kako se pripremaš za svoje protivnike i kako si vidio sinoćnju utakmicu?

“Najveća priprema za protivnika mi je ostati fokusiran i smiren jer smatram da je to najvažnije za golmana. Sinoć sam pružio dobru utakmicu. To idući put može bit Kozina, Paradžik ili Džidić. Svi se podjednako trudimo i svatko je od nas spreman pomoći koliko može.”

Iako je PlayOff teoretski još u igri, misliš li da je ova momčad mogla više ove sezone da su to uvjeti dozvoljavali?

“Po kvaliteti smo sigurno u samom vrhu lige, ali trenutni uvjeti nam nažalost nisu dozvoljavali da napravimo korak više”, ističe Ante Grbavac.

Rukometaši Zrinjskog svoju sljedeću utakmicu igraju ove subote kada će od 19:00 ugostiti momčad Dervente.

Neće se više obustavljati isplata mirovina umirovljenicima u FBiH koji žele raditi

Već dulje od godinu dana u Federaciji BiH umirovljenici nemaju mogućnost primanja mirovine i zasnivanja radnog odnosa istodobno. Stupanjem na snagu novog Zakona o MIO ova mogućnost je ukinuta te je onim umirovljenicima koji su u isto vrijeme primali mirovinu i plaću zaustavljena isplata mirovina, piše Večernji list BiH.

Donijeti zakon

Prema podacima Zavoda MIO Federacije BiH, takvih je oko 550. Riječ je, kako navode iz spomenutog Zavoda, o umirovljenicima čija je prosječna mirovina iznosila 550,04 konvertibilne marke. Naime, novi zakon je takvim osobama dao mogućnost biranja hoće li nastaviti raditi ili će nastaviti primati mirovinu.

Ako se o tome nisu izjasnili, po automatizmu im je ukinuta mirovina dok ne prestanu s radnim odnosom. Kako bi ponovno ostvarili pravo na mirovinu, osobe kojima je zbog zasnivanja radnog odnosa zaustavljena isplata, trebaju podnijeti zahtjev i mirovina se uspostavlja od dana nakon prestanaka prijave na osiguranje, tj. dan nakon odjave s osiguranja.

“Čak i po službenoj dužnosti, uspostavljamo mirovinu nakon prestanka osiguranja, tj. nakon odjave”, naveli su iz Zavoda MIO Federacije BiH, nakon što se u medijima pojavio slučaj osamdesetdvogodišnjaka koji već godinu dana ne prima ni mirovinu ni plaću.

Naime, ovaj korisnik Zavoda MIO tvrdi kako je svoju posljednju mirovinu u visini od 570 KM dobio prošle godine u ožujku (do tada je na snazi bio stari Zakon o MIO), nakon čega mu je obustavljena isplata. Međutim, problem je u tome što je i tvrtka u kojoj je radio od 2005. (kada je umirovljen) u međuvremenu ugašena te već godinu dana, uz to što ne prima mirovinu, ne radi, odnosno nema ni plaću.

Opravdano i korisno

Iz Zavoda MIO podsjećaju kako će uskoro i ovaj problem biti riješen, odnosno da će i umirovljenici u ovom bh. entitetu, jednako kao i u Republici Srpskoj, ponovno moći raditi i primati mirovinu. Budući da je članak 116. Zakona o MIO, koji propisuje mogućnost rada i primanja mirovine, poslan na ocjenu ustavnosti, ovim pitanjem se bavila i Vlada FBiH te je isti odlučila izmijeniti.

Razlog zbog kojeg je sporni članak Zakona dan na ocjenu ustavnosti je činjenica da nigdje u Europi nije ograničeno ovo pravo umirovljenicima, odnosno ne moraju birati između posla i mirovine.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine stava je da kroz izmjene i dopune Zakona o MIO, čija je izrada u tijeku, izmijeni i spornu odredbu članka 116. Zakona”, zaključeno je nedavno na sjednici Vlade FBiH. Pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne skrbi Kenan Spahić objasnio je kako Vlada FBiH namjerava donijeti rješenje kakvo je postojalo i u ranije važećem Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Tako bi mirovinu i plaću istodobno ubuduće mogli primati samo oni koji su ostvarili punu mirovinu, odnosno osobe koje su mirovinu ostvarile napunivši 65 godina starosti ili pak 40 godina radnog staža.

– Omogućavanje rada nekom tko je u punoj mirovini je potpuno opravdano jer bi se tako punili i fondovi, odnosno, uz plaće bi se plaćali porezi i doprinosi – zaključio je ovom prilikom Spahić.

Načelnik općine Čitluk i predsjednik OV Čitluk čestitali članovima KK Brotnjo-Hercegovina na uspjesima!

Foto: KK Hercegovina Brotnjo

Osam članica i članova Karate kluba Brotnjo-Hercegovina iz Čitluka postiglo je zapažene uspjehe na Državnom prvenstvu Republike Hrvatske za mlađe uzraste održanom u Ivankovu.

Usvojivši medalje na Državnom prvenstvu karatašice i karataši iz Čitluka još su jednom potvrdili da pripadaju samom vrhu hrvatskog karatea, a na postignutom uspjehu danas su im čestitali: Marin Radišić, načelnik općine Čitluk, Predrag Smoljan, predsjednik Općinskog vijeća Čitluk i Pavo Zovko, pomoćnik načelnika koji također obnaša dužnost predsjednika KK Brotnjo-Hercegovina.

Foto: KK Hercegovina Brotnjo

Podsjetimo, Stela Bulić (ml. učenice -28 kg) i Franjo Juričić (učenici -46 kg) u Ivankovu su osvojili zlatne medalje, dok su njihove klupske kolege: Andrija Vasilj (ml. kadeti – 45 kg), Željko Pervan (učenici -38 kg) i Patricija Prga (ml. kadetkinje -40 kg) osvojili srebrne, a David Paponja (ml. učenici -30 kg i učenici – 30 kg), Iva Lovrić (učenice -36kg) i Nevenko Pehar (ml. učenici +38 kg) brončane medalje.

Osvajači medalja, osim Andrije Vasija koji nije mogao nazočiti prijemu, u goste čelnim ljudima Općine Čitluk došli su u pratnji trenera Josipa Grbavca, Danijela Bulića i Nikole Muse, te su na prijemu podijelili svoje dojmove sa natjecanja i primili čestitke od načelnika općine Čitluk Marina Radišića i predsjednika Općinskog vijeća Predraga Smoljana.

Foto: KK Hercegovina Brotnjo

Načelnik općine Čitluk i predsjednik OV Čitluk u prvom su redu čestitali mladim sportašima na najnovijim uspjesima, ali su isto tako istaknuli da svojim uzornim ponašanjem na natjecanjima na najljepši način predstavljaju kraj iz kojeg dolaze.

Josip Grbavac, predsjednik UO Športskog saveza Brotnja i trener u KK Brotnjo-Hercegovina, zahvali je čelnim ljudima Općine Čitluk na podršci i razumijevanju koje pokazuju za potrebe sportskih klubova koji djeluju na području općine Čitluk.

Karate klub Brotnjo-Hercegovina na Državnom prvenstvu u Ivankovu osvojio je ukupno najviše medalja, a uz već spomenute trenere natjecatelja iz Čitluka vodili su treneri Dalibor Vučić, Žarko Planinić i Tomislav Barbarić.

Predstavnici KK Brotnjo-Hercegovina u znak zahvale uručili su načelniku općine Čitluk Marinu Radišiću i predsjedniku OV Čitluk Predragu Smoljanu majice sa klupskim obilježjima iz nove garniture sportske opreme koju članovi ovog kluba nove odnedavno.

Mostarska Plemkinja

Hercegovac i u Makarskoj među najboljim ekipama

Proteklog vikenda judaši Hercegovca sudjelovali su na međunarodnom Adria Kupu u Makarskoj.

Na turniru su sudjelovali judaši iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i Austrije. Članovi najstarijeg mostarskog judo kluba opet su bili u samom vrhu te su svojim odličnim nastupima osigurali pehare za najbolju ekipu dječaka do 14 godina, najbolju ekipu kadetkinja te pehar za drugoplasiranu ekipu u sveukupnom poretku.

Foto: Judo klub Hercegovac

Osim ekipnih nagrada nagrade za najbolje pojedince pokupili su Marko Zovko za najboljeg dječaka do 12 godina, Petar Kožul najbolji dječak do 16 godina i Lana Gačić najbolja kadetkinja.

Osvajači medalja
Zlata

Luka Vidačak, Marko Zovko, Nika Zovko, Mario Novak (zlato i konkurenciji starijih),Petar Kožul, Lana Gačić, Bojan Gačić, Domagoj Pušić, Ina Ravlić i Ivano Đinkić
Srebra
Lana Gačić, Ina Ravlić, Bojan Gačić, (dupli start), Albert Galić, Nera Prce (srebro i u konkurenciji starijih) i Filip Lončar
Bronce
Niko Novak, David Senkić i Martino Prce

Nakon natjecanja djeca su uživala u igri i nogometu u Makarskoj te time zaokružili ovu uspješnu subotu.

„Hercegovci” su do sada u ovoj godini osvojili 166 medalja i 10 ekipnih pehara s 13 natjecanja na koliko su nastupili.

Već slijedećeg vikenda Hercegovac sudjeluje na međunarodnom natjecanju u Budimpešti pod nazivom „Budapest Kup”. Ovo natjecanje spada u jedno od najjačih turnira u Europi za djecu.

Migrant iz Sirije ‘upao’ na pistu zračne luke u Sarajevu

Foto: Ilustracija | Zračna luka Sarajevo

Pripadnici Postrojbe granične policije Aerodrom Sarajevo, u četvrtak 25. travnja, u jutarnjim satima prilikom obilaska zračne strane aerodroma otkrili su nepoznatu osobu za koju je utvrđeno da je državljanin Sirije koji nije posjedovao dozvolu za kretanje i zadržavanje u restriktivnoj zoni aerodroma zbog čega je stavljen pod nadzor.

Zbog prisustva osobe bez dozvole u restriktivnom području u najkraćem mogućem roku ponovljena je kontrola putnika na letu za Beč kao i kontra-dirvezantski pregled aviona kojim je utvrđeno da nema smetnji za polijetanje.

O događaju je obavješteno dežurno Tužiteljstvo BiH te je rad na predmetu je u tijeku, stoji u priopćenju Granične policije.

Atraktivna Crnogorka došla u Podravku i izazvala potres u Koprivnici

Ženski rukometni klub Podravka Vegeta u novoj sezoni imat će izmjenu i na lijevoj krilnoj poziciji. Uz Korinu Karlovčan na toj će se poziciji uskoro naći mlada i talentirana Dijana Mugoša, izvjestili su na službenoj web stranici “ŽRK Podravka”.

Elena Gjergijevska također u klubu

EU Koprivnicu stižu makedonska reprezentativka Elena Gjergijevska (29) koja igra na poziciji desne vanjske igračice, javljaju makedonski mediji.

Gjeorgijevska ima pregršt iskustva po ligama diljem Europe, nosila je dresove Kometala, Vardara, Budućnosti i Fehervara…

Dijana je, pak, 23-godišnjakinja rođena u Podgorici, a igrala je za pionirsku, kadetsku i juniorsku reprezentaciju Crne Gore. Prije šest godina na Mediteranskim igrama u Turskoj bila je i članica seniorske reprezentacije, a trenutno nastupa za makedonsku reprezentaciju.

‘Osjećam se odlično zbog dolaska u Podravku’

Svoju je karijeru započela u školi rukometa Budućnosti, a nastupala je za još tri ekipe u Crnoj Gori prije nego što ju je rukometni put odveo u Tursku gdje je s Ardesenom igrala Challenge Cup.

U prošloj sezoni bila je članica slovačkog prvoligaša Iuventa Michalovce s kojim je osvojila češko-slovačku MOL ligu i slovački kup. S Iuventom je igrala i u EHF Kupu gdje se s 82 pogotka uvrstila među najbolje strijelkinje sezone.

“Osjećam se odlično zbog dolaska u Podravku. Smatram da sam došla u pravi klub u pravo vrijeme. Dat ću sve od sebe da opravdam očekivanja trenera. Na meni je da radim što bolje i očekujem puno uspjeha s Podravkom”, izjavila je Dijana za službene internetske stranice Podravke.

Lidija Bačić pokazala noge u ultrakratkim vrućim hlačicama: ‘Stvarno si mačka i pol’

Foto: Instagram | Lidija Bačić

Lidija je fanove obradovala još jednom fotkom na kojoj isijava seksipilom. Pjevačica Lidija Bačić na Instagramu je objavila fotografiju na kojoj pozira u kratkim traper-hlačicama u kojima su do izražaja došle njezine duge noge.

Uz to je iskombinirala vestu na crne i crvene pruge te narančaste gležnjače na petu s otvorenim prstima.

Koliko je vode dnevno dobro piti za lakše mršavljenje?

Foto: Ilustracija | Limunada

Svaka dijeta i način mršavljenja podrazumijeva i ispijanje dovoljnih količina vode, a prema općoj računici preporučeni dnevni unos vode su dvije litre, odnosno osam čaša vode, piše Zadovoljna.hr.

No želite li uvelike povećati svoje šanse za mršavljenje i uspjeh dijete te iz vode izvući maksimum, u obzir morate uzeti svoju tjelesnu težinu, odnosno kilograme i prema toj brojci odrediti koliko točno vode morate popiti.

Uspješnost dijete povećava se s unosom dovoljne količine vode, a koliko vode točno morate popiti, određuje vaša kilaža.

Evo koliko vode dnevno vaše tijelo treba da biste smršavjeli s obzirom na vašu tjelesnu težinu:

60 kilograma – 2 litre vode (5-6 serviranja vode od 3,5 decilitra)

‘Uspješnost dijete povećava se s unosom dovoljne količine vode, a koliko vode točno morate popiti određuje vaša kilaža’

65 kilograma – 2,1 litra vode (oko 6 serviranja vode od 3,5 decilitra)
70 kilograma – 2,3 litre vode (oko 6 serviranja vode od 3,5 decilitra)
75 kilograma – 2,5 litre vode (oko 7 serviranja vode od 3,5 decilitra)
80 kilograma – 2,6 litre vode (oko 7 serviranja vode od 3,5 decilitra)
85 kilograma – 2,8 litara vode (oko 8 serviranja vode od 3,5 decilitra)
90 kilograma – 3 litre vode (oko 8 serviranja vode od 3,5 decilitra)
95 kilograma – 3,2 litre vode (oko 9 serviranja vode od 3,5 decilitra)

‘Prije svakog obroka popijte dvije čaše vode od 2,5 decilitra. Jedete li triput dnevno na taj način unijet ćete 1,5 litru vode’

100 kilograma – 3,3 litre vode (oko 9 serviranja vode od 3,5 decilitra)
105 kilograma – 3,4 litre vode (oko 9 serviranja vode od 3,5 decilitra)
110 kilograma – 3,6 litre vode (oko 9 serviranja vode od 3,5 decilitra)
115 i više kilograma – 3,7 litre vode (10-11 serviranja vode od 3,5 decilitra)

Savjeti kako da tijekom dana unesete dovoljnu količinu vode i tako zadovoljite važno pravilo svake dijete:

1. Prije svakog obroka popijte dvije čaše vode od 2,5 decilitra. Jedete li triput dnevno na taj način unijet ćete 1,5 litru vode.

2. Ujutro čim se probudite i navečer prije spavanja popijte dvije velike čaše vode i na taj način unijet ćete do 1 litru vode.

Savjet: Ako se zbog vode koju popijete prije spavanja budite noću jer morate mokriti, tu čašu vode popijte također ujutro. Za još bolji učinak vodi možete dodati limun ili druge dodatke.

U akciji ‘Duga’ petero uhićenih u Sarajevu

Foto: Ilustracija

Po nalogu Županijskog tužiteljstva Sarajevske županije, rano jutros pripadnici Federalne uprave policije započeli su realizaciju akcije kodnog naziva “Duga 2″ zbog kaznenog djela neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Kako je izjavila glasnogovornica Županijskog tužiteljstva Sarajevo Azra Bavčić, do sada je slobobe lišeno pet osoba i u tijeku su pretresi na više lokacija na području Sarajevske županije, Istočnog Sarajeva i Zeničko-dobojske županije.

”U akciji surađuju i pripadnici MUP-a RS i OSABiH. Do sada je pronađena određena količina droge, oružje i streljiva. Akcija je u tijeku”, kaže Bavčić.

Šest žalbi na policijske službenike GP BiH ocijenjeno neosnovano

Foto: Ilustracija

Odbor za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH ocijenio je kao neosnovane šest žalbi na rad i postupanje policijskih službenika, te odgodio izjašnjavanje o dva izvještaja o podnesenim žalbama, dok ne budu dopunjeni na osnovu zahtjeva Odbora.

Odbor je razmotrio osam žalbi, od kojih se sedam odnosilo na rad policijskih službenika Granične policije BiH, a jedna na rad pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Šest žalbi Odbor je ocijenio neosnovanim, pri čemu su članovi Odbora jednoglasno usvojili izvještaje o provedenim postupcima i provjerama nadležnih policijskih agencija u vezi s tim slučajevima, priopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Članovi Odbora odgodili su izjašnjavanje o dva izvještaja o podnesenim žalbama, dok se izvještaji ne dopune na osnovu zahtjeva Odbora, navedeno je u priopćenju.