Pažnja, pažnja! Lajkujte i šerujte ovaj video da bi što više ljudi razumjelo koliko je opasno stajati ovako blizu valova. Budite oprezni, a sjajan pogled vas očekuje i 20 metara dalje od ivice – navodi se u opisu snimka.
Srećom, žena sa snimka uspjela je preživjeti obaranje ovako jakog vala i proći samo s nekoliko modrica i posjekotina.
Snimak je nastao na malom otoku na jugoistočnoj obali Balija, točnije na stjenovitom vidikovcu Devil’s Tears, koji je omiljen među turistima.
Dolazak proljeća kod određenog broja ljudi donosi niz problema vezanih za alergijske reakcije na polen. Za njih počinje period neugodnih simptoma – curenje iz nosa, svrbež i suzenje očiju, grebanje u grlu, suh nadražajni kašalj. Prve tegobe mogu se javiti već u posljednjim danima veljače, čim cvjetni prah dođe u kontakt sa sluznicom gornjih dišnih puteva.
Iako polenska alergija može početi pogađati ljude u bilo kojoj životnoj dobi, obično se razvija u djetinjstvu ili u ranoj odrasloj dobi.
Strane materije
– Život s alergijama dosta je neprijatan, kako za djecu tako i za odrasle. Broj alergena u urbanim sredinama sve je veći, a osobe sklone alergijskim reakcijama stalno su izložene rizicima. Ako uzmemo podatke koji govore da u prosjeku oko 30 posto populacije ima sklonost ka alergijskim reakcijama, a 20 posto ima već ispoljene razne alergijske bolesti, možemo zaključiti da su alergije u porastu – kaže dr. Enes Avdibašić, specijalista obiteljske medicine iz „Plave poliklinike“ u Tuzli.
Ove promjene dolaze u trenutku kada naš imunološki sistem reagira na strane materije kao što su polen, pčelinji otrov, grinje, buđ, dlake kućnih ljubimaca… Polenska alergija, poznata i kao alergijski rinitis, uobičajeno je stanje koje pokazuje znakove i simptome slične prehladi.
– Reakcije su najčešće jako burne, a ponekad i dramatične. Alergija počinje kada imuni sistem u normalnim okolnostima bezopasne supstance prepozna kao opasne. Imunološki sistem tada proizvodi antitijela koja su uvijek na oprezu za taj alergen. Kada su pacijenti izloženi određenim alergenima ponovo u budućnosti, antitijela mogu producirati niz kemijskih supstanci imunološkog sistema, kao što su histamin, koji izaziva simptome alergije na polen – pojašnjava dr. Avdibašić.
Ozbiljnost alergija varira od osobe do osobe, a može biti u rasponu od manjih iritacija do anafilaksije hitnog stanja potencijalno opasnog po život. Alergije na polen obično se javljaju od marta do oktobra, kada prestaje cvjetanje biljaka. Većina polena koji uzrokuje alergijsku reakciju dolazi od drveća, korova i trava. Međutim, najčešći uzročnici alergija su trave, a biljka najčešći uzročnik alergija iz vrste korova je ambrozija.
– Kada organizam preosjetljive osobe dođe u kontakt s alergenom, u roku od nekoliko minuta ili sati ispoljiti će se simptomi alergije. U slučaju respiratorne alergije na polene, zrnca polena dospijevaju do kože, sluznice oka, nosa, pluća i izazivaju neugodne simptome – navodi dr. Avdibašić.
Preventivne mjere
Svi simptomi prestaju u roku od nekoliko sati ili dana nakon prekida izloženosti polenima, ili nakon uzimanja odgovarajućih lijekova. Najveći efekt ima uzimanje lijekova na preporuku ljekara, najmanje dvije sedmice, prije početka cvjetanja. Ukoliko se simptomi alergije ne liječe od početka, imaju sklonost da se tijekom godina pojačavaju i javljaju alergije i na druge, nove alergene.
Zato – oprezno, ako imate i najmanju sumnju da ste na nešto alergični, uradite alergotestove i otklonite mogućnost pojave alergija, upozorava dr. Avdibašić.
U liječenju treba koristiti preventivne mjere i terapijske postupke. Važno je znati da svi lijekovi mogu samo kontrolirati simptome bolesti, ali je ne mogu izliječiti. Zato se treba usmjeriti na olakšanje i kontrolu simptoma bolesti.
Ozbiljnost alergija varira od osobe do osobe, a može biti u rasponu od manjih iritacija do anafilaksije hitnog stanja, potencijalno opasnog po život
Većina alergija, kaže dr. Avdibašić, ne može se izliječiti jer klasična medicina još nema efikasan odgovor na ovaj izazov, naročito kad se radi o terapiji, a broj tretmana može pomoći i olakšati simptome.
Vrste alergijskog rinitisa
– povremeni ili intermitentni (simptomi se pojavljuju rjeđe od četiri dana u sedmici i manje od četiri sedmice godišnje) i povezan je s raznim vanjskim alergenima poput polena trava, stabala i korova
– stalni ili perzistentni (simptomi traju više od četiri dana tjedno i više od četiri tjedna godišnje) koji je najčešće uzrokovan kućnim alergenima poput grinja, prašine, plijesni i dlaka kućnih životinja, a obično je jače izražen zimi.
– ARIA smjernice dijele alergijski rinitis s obzirom na postojanje ili nepostojanje simptoma vezanih uz poremećaj funkcija i emocija (smetnje spavanja, smetnje u dnevnim aktivnostima, smetnje u školi ili na poslu) na blagi, umjereni i teški alergijski rinitis.
Iz BiH odlaze svi – mladi, ali i oni stariji, kompletne obitelji.
“Nismo se pokajali, kajemo se samo što nismo prije otišli”, odgovorila je na pitanje portala Buka je li se pokajala zbog odluke za odlazak iz Mostara u Stuttgart Dolores Veledar Perić koja se prije tri godine sa svojim mužem i sinom odselila u inozemstvo.
“Ovdje postoji projekcija u budućnost, mogućnost napredovanja nekakvim prirodnim putem. Da smo ostali u Mostaru ili bi živjeli jako loše na margini ili postali pokvareni i korumpirani. Ovdje ne moram donositi takve izbore. Naravno, postoji jezični i starosni limit,ali to se ne može usporediti sa ograničenjima bosansko-hercegovačke sredine”, istaknula je.
Iz BiH odlaze svi – mladi, ali i oni stariji, kompletne obitelji. Više se i ne pitaju hoće li im tamo negdje biti bolje, hoće li se snaći, uspjeti. Često zato se postavlja pitanje pokaju li se te obitelji ili samci zbog odlaska i žele li se vratiti u domovinu.
Slično kao Mostarka Dolores razmišlja i Tanja Radević koja je s obitelji otišla u Nizozemsku. Kaže, nedostaje joj samo njena obitelj, a na novi život se veoma lako navikla obzirom na uređen sistem države.
Mnogi ne odlaze samo zbog siromaštva i ogorčenosti. Damir Lalić otišao je na studij u London i tamo je nakon studija odmah našao posao te se prilagodio tamošnjem životu.
No, nisu svi protiv povratka u domovinu. M.V. se iz Bosne odselila u Sloveniju te naglašava da često razmišlja o povratku kući.
“Stalno si postavljam pitanja vrijedi li. Isplati li se ova patnja spoznavanja sebe i svojih mogućnosti u uvjetima daleko od idealnih? Da li bih bila spremna vratiti se? Mislim da bih, i nikako na to ne bih gledala kao na neku vrstu poraza”, naglasila je.
Treće izdanje projekta ”Mostar Run Weekend” na kojem će sudjelovati 1200 trkača iz 15 zemalja svijeta održat će se 22. i 23. ožujka u Mostaru. Pored polumaratonske utrke kao središnjeg događaja u kojem sudjeluje 600 trkača, program podrazumijeva Humanitarnu utrku građana u dužini od četiri kilometra s 222 prijavljena, kao i Utrku za djecu u dužini od jednog kilometra s 400 prijavljenih natjecatelja.
U sklopu ”Mostar Run Weekenda” u petak. 22 ožujka, na 6. katu hotela ‘Mepas’, u kongresnoj dvorani održat će se Run konferencija na kojoj će predavači iz cijele regije govoriti o problematici trčanja, prevenciji sportskih ozljeda, rehabilitaciji, o trčanju kao stilu života i pripremam za trkačke poduhvate.
Run Weekwnd počinje u subotu u 8 sati okupljanjem natjecatelja ispred tržnog centra Mepas Mall, odakle će sudionike Polumaratona prevesti do starta koji počinje u 9 sati, u Potocima na lijevoj strani mosta Vojno. Kraj polumaratona predviđen je u 13 sati ispred platoa Mepas Mall gdje će se proglasiti pobjednici.
U nastavku pogledajte rutu utrke, te koje ulice će biti zatvorene u Mostaru.
Start utrke je na lijevoj strani mosta „Vojno (Potoci)“ staza ide preko mosta i odvaja se u lijevo prema naselju „Raštani“ desnom stranom rijeke Neretve nastavljajući ravno do ulice „2. Bojne Rudničke“. Staza nastavlja kroz ulicu „2. Bojnu Rudničku“, te se odvaja u lijevo u „Rudarsku ulicu“.
Na križanju „Rudarske ulice“ i ulice „Kralja Tomislava“ (Vrh avenije) staza se odvaja u lijevo te ide ulicom „Kralja Tomislava“ preko „Novog Mosta“ prema naselju „Zalik“ gdje je prije kružnog toka polukružni okret i povratak preko mosta u ulicu „Kralja Tomislava“ nastavljajući ravno do križanja sa „Dubrovačkom ulicom“ gdje se staza odvaja u desno i ide „Dubrovačkom ulicom“ do stambenog naselja „Oaza“ gdje je drugi polukružni okret i povratak na križanje sa ulicom „Kralja Tomislava“ gdje se sad staza odvaja u desno i ide ravno ulicom „Kralja Tomislava“ do križanja sa ulicom „Kralja Zvonimira“ gdje se odvaja u lijevo do „Parka Nobelovaca“ i križanja sa ulicom „Kralja Tvrtka“ te se odvaja u desno do kružnog toga „Rondo“ ispred kojeg ide u lijevo i nastavlja pravo štalištem „Nikole Šubića Zrinjskog“ do „Španjolskog trga“ gdje se ponovno odvaja u desno idući pravo ulicom „Hrvatskih branitelja“ prolazi se kraj gradske vijećnice nastavljajući prema „Bulevaru“.
Bulevarom se nastavlja do južnog izlaza iz grada gdje se na podvožnjaku odvaja u desno i prelazi rijeku Neretvu preko mosta „Hasana Brkića“ nakon čega se nalazi treći polukružni okret i ponovni prelazak mosta nakon čega se odvaja desno idući ulicom „Gojka Vukovića“ (Mahalom) do križanaja sa ulicom „Stari Pazar“ gdje se odvaja u desno prelazeći „Lučki most“ nakon kojeg na križanju ide lijevo u „Titovu ulicu“ i nastavlja ravno do križanja sa ulicom „ Huce Maslića“ gdje se odvaja u lijevo i ide ravno ulazeći desno u ulicu „Braće Fejića“ te se odmah odvaja u lijevo u ulicu „Kresina“ te nastavlja preko rijeke Neretve preko mosta „Bunur“ nakon kojeg se odvaja desno u ulicu „Adema Buća“ i ide ravno do raskržja sa ulicom „Mostarskog Bataljona“ gdje skreće desno i prelazi rijeku Neretvu preko „Most Musala“ nakon kojeg ide lijevo kroz park „Musala“ i dalje ravno ulicom „Lacina“ do križanja sa ulicom „X Hercegovacke brigade“ nakon čega se odvaja lijevo prelazeći Neretvu preko „Carinskog mosta“ nastavljajuci ravno ulicom „Kardinala Stepinca“ do cilja ispred tržnog centra „Mepas Mall“.
Muškarcima je gusta, bujna kosa simbol muškosti i snage. Uvriježio se stereotip da su ćelave osobe neprivlačne, no s druge strane neki stručnjaci tvrde da muškarci koji gube kosu imaju veći libido i izraženiju seksualnost.
Prema novom istraživanju koje je provela tvrtka Keeps, koja djeluje na prevenciji i liječenju gubitka kose kod muškaraca, pokazalo se da mnogi muškarci vjeruju da je njihov gubitak kose imao izravnu korelaciju s njihovim životom.
Od 1000 ispitanih muškaraca, njih 11 posto u dobi od 18 do 44 godina, izjavilo je da bi pristali tetovirati se i po licu ako bi to značilo da imaju svu kosu na glavi. Poznata vam je uzrečica da osobe brže sijede zbog stresa, no mnogi muškarci smatraju kako je i za gubitak kose zaslužan stres, odnosno njihov način života, loše životne odluke, ljubavni odnosi i sl.
Gotovo 53 posto muškaraca u dobi od 25 do 44 godine vjerovalo je da su izgubili partnerice zbog gubitka kose, a 46 posto njih je priznalo kako pokušavaju prikriti gubitak kose kako bi bolje prošli kod ženskog spola. I mnogi slavni muškarci muku muče s gubitkom kose, poput engleskog nogometaša Waynea Rooneyja, koji je na transplantaciji kose proveo devet sati.
Počeo je ćelavjeti u 25. godini, a kako bi usporio proces gubitka kose, Rooney je prije pet godina izdvojio 250 tisuća kn za operaciju. Na postupak presađivanja kose odlučili su se i Mel Gibson, John Travolta, Rafael Nadal… Ipak, nisu svi muškarci nesigurni kada je riječ o gubitku kose. Znaju kako to pretvoriti u prednost ili živjeti s tim bez da im ta promjena uništava život.
Policija u New Jerseyu, odgovarajući na poziv dječaka s autizmom koji je pozvao broj za hitne slučajeve zbog voljenog plišanog medvjedića, uspješno je pronašla i vratila nestalu igračku, prenose američki mediji.
Policajac Khari Manzini iz Woodbridgea obučen je za postupanje s djecom s posebnim potrebama i kad mu je prošlog tjedna proslijeđen poziv 12-godišnjeg Ryana Paula znao je što učiniti. Dječak je kazao kako je njegov smeđi medvjedić Freddy nestao dok se igrao s njim u sobi, pa je zaključio da je bolje potražiti pomoć policije nego roditelja.
Ryanov otac Robert Paul bio je u početku šokiran kad je shvatio da je njegov sin nazvao policiju. “Pitao sam Ryana je li nazvao broj 911′”, rekao je Paul dodajući da je dobio odgovor: “Spašavanje medvjedića”. Manzini, koji je posebno obučen za postupanje s djecom s autozmom, pronašao je Freddyja kad je stigao u dom Paulovih.
“Pronašli smo medvjedića, bio je dobro”, rekao je Manzini. “Sad je u sigurnim rukama, neozlijeđen, ništa se takvo nije dogodilo”. Kamere su zabilježile trenutak kad je autistični dječak zagrlio policajca zato što mu je spasio medvjedića. Ryanov otac je kazao kako je ponosan što je njegov sin znao da u hitnom slučaju treba nazvati odgovarajući broj, no pomalo je uvirjeđen što nije pozvao njega, inače vatrogasca.
“Tri prekrasna dana i dvije strastvene noći bile su za mene znak da moj bivši i ja imamo novu priliku za obnoviti našu prekinutu vezu. On ima 32 godine, ja 29, a upoznali smo se na zabavi prije sedam godina i bili u dvogodišnjoj vezi. Mislila sam da sam pronašla ljubav svog života. ”
Ipak, ponovni susret i druženje nije bilo ono čemu se ova 29- godišnjakinja nadala. Njen je bivši, naime, samo želio seks, odnosno, imati svoju bivšu djevojku kao “prijateljicu s povlasticama”. Prošli mjesec pronašao je njen profil na Facebooku i odlučio je kontaktirati. Nakon toga dopisivali su se satima i bio je to podsjetnik na ono doba njihove veze i osjećaje koje je imala prema njemu.
Znala je da ga ponovno želi vidjeti. Bio je u nesretnoj vezi i odlučio ju je prekinuti, a nakon toga došao je k svojoj bivšoj djevojci na tri dana, a ona je mislila kako je to početak njihovog novog zajedničkog života. Sve je ta tri dana bilo savršeno. Do trenutka kada joj je priznao da mu je s njom super, ali da nije spreman na ponovni početak veze. Odlučila mu je reći da zaslužuje mnogo više od toga da bude nečija “prijateljica s povlasticama”, no zatim se počela preispitivati je li donijela dobru odluku.
Poznata terapeutkinja Deidre pojasnila joj je da je itekako donijela dobru odluku, posebice stoga jer je ona za tu njihovu vezu prije pet godina žrtvovala puno, odrekla se života u svom rodnom gradu kako bi se preselila u London s njim gdje je on dobio posao. I proteklih pet godina bez njega je prošlo i prolo bi još i više da se on nije odlučio javiti jer je bio u nesretnoj vezi.
On je neodlučan muškarac i potrebno je dobiti od njega odgvoor što on doista želi od vašeg odnosa i koji su mu planovi za budućnost, posebice ako kao njegova bivša djevojka ponovno planira riskirati imati slomljeno srce. Bolje bi bilo maknuti se od njega i biti slobodna i jednog dana svoje srce pokloniti nekome tko će to znati cijeniti i uzvratiti.
U Satu kasnih spoznaja, genije Tin Ujević piše kako: „treba čekati deset i dvadeset i daleko više godina da se uzmogne kazati: bili smo u zabludi.“ U društvu koje njeguje neutemeljene mitove, u kojemu zablude postaju dogmatski materijal, a laži i malverzacije svakodnevni obrazac ponašanja, kakvo je svakako ono bosanskohercegovačko – riječi hrvatskog intelektualnog maga iz prošlog stoljeća odzvanjaju jasnije no ikad. Jedan od nametnutih mitova je i onaj o nevažnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te o njegovom eksploatiranju same države. Ipak, istina je sasvim drugačija.
piše: Marijan Knezović
Hrvati su oni kojima država Bosna i Hercegovina može zahvaliti što se sada gospodarski ne nalazi u istom košu s Kambodžom ili Somalijom. Hrvati su ti koji ruše mitove o Jugoslaviji kao o zemlji gdje su „svi radili i svi imali“ kao i oni koji ruše mitove o Bosni i Hercegovini kao o zemlji „gdje se tucet Hrvata nalazi u istom položaju kao i milijuni Bošnjaka..“ Dapače, Hrvati su i oni koji u cijeloj priči dobivaju predznak nezapamćenog altruizma i empatije tako što hrane svog nasilnika i uzurpatora, Bosnu i Hercegovinu. Pa, krenimo redom.
Sve četiri općine iz Županije Zapadnohercegovačke 2015. su u odnosu na 1988. imale povećanje broja zaposlenih. Toliko o mitu kako su u Jugoslaviji „svi radili i svi imali.“ Iako među većinom građana vlada mit o enormnoj zaposlenosti za vrijeme socijalističke diktature, podaci nam govore kako je područje Županije Zapadnohercegovačke bilo nisko industrijalizirano u to navodno „zlatno doba.“ Štoviše, činjenice nam ukazuju na još jedan zanimljiv ekonomski fenomen, a to je onaj da je u gotovo svim općinama u Bosni i Hercegovini broj zaposlenih bio veći u socijalizmu nego danas. Općine koje danas imaju više zaposlenih su Posušje, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Vitez, Kiseljak i Žepče. I laiku je već na prvi pogled jasno kako su u navedenim općinama većina upravo Hrvati. Zašto je tomu tako drugi je par rukava, ali logično objašnjenje je ono da su Hrvati prisiljeni biti inkubator ekonomskih promjena jer je to jedini način da sačuvaju politički bitak uz konstantno narušavanje političkih i ekonomskih prava iz tobožnjeg glavnog grada, Sarajeva.
Isti ti „primitivni, ustašoidni i separatistički Hrvati“ iz „dijela države koji ne voli državu“ su najveći izvoznici po po per capita podacima Federalnog zavoda za statistiku i iz Federacije kao i iz cijele Bosne i Hercegovine. Radi se o apsurdu gdje hrvatske općine po Zakonu o raspodjeli javnih prihoda moraju ostvariti ogroman izvoz kako bi dobile i djelić proračuna. Da, istog onog proračuna koji hrani sarajevske sisavce tuđim novcima, prije svega konvertibilnim markama s hrvatskim predznakom. Važno je znati kako je Sarajevo i uz povlašteni, čak i diskriminirajući zakon, i dalje među najmanjim per capita izvoznicima. Toliko su sposobni u glavnom i nadasve multietničkom gradu voljene domovine. Priča se iz komedije pretvara u tragediju ako znamo da u Kantonu Sarajevo preko 100.000 ljudi radi u raznim razinama administracije, što će reći kako marljivi izvoznici Hrvati zapravo postaju slični egipatskim robovima, izvoze, rade i trude se kako bi nahranili gladna usta bespotrebne, nepotističke i kvazimultietnične sarajevske administracije koja uglavnom radi na zatiranju prava onima koji ju hrane.
No, čak i mjesta s miješanim hrvatsko – bošnjačkim stanovništom žive na račun hrvatskog rada, gdje bi s pravom mogli reći kako se veliki dio Bošnjaka, pogotovo onih u administraciji, zatekao u parazitskoj situaciji. Paraziti (grč. para = pored i sitos = hrana) su organizmi koji se hrane na račun drugog organizma (nazvanog domaćin) u toku dužeg vremenskog perioda. S domaćinima Hrvatima, mnogi već desetljećima lagodno žive. U, primjerice, Županiji Središnjoj Bosni, gdje je podjednak broj Hrvata i Bošnjaka, po podacima o poduzećima po prihodima iz CORE businessa, vlasnici 10 poduzeća s najvećim prihodima su Hrvati. Što znači kako Hrvati u Županiji Središnjoj Bosni proračun pune više nego Bošnjaci. Ipak, kada se radi cesta do nekog sela, zapošljava u administraciji, gradi škola – Hrvati nisu povlašteni. Često je upravo suprotno zbog političke hegemonije uvjetovane lažnim pacifizmom, a zapravo ničim doli isključivim nacionalizmom.
Znaju ove podatke jako dobro oni koji u rukama drže sudbine triju naroda. I visoki predstavnici, i delegati međunarodne zajednice kao i oni koji se kunu u svoje bosanstvo i grle hrvatsku raju po sarajevskim birtijetinama. Znaju ih svi oni koji Hrvatima niječu pravo na entitet, pravedan porezni zakon, kanal ili školu na hrvatskom jeziku. Umjesto da Hrvate kao generatore napetka nagrade jednokopravnošću, nikako povlaštenosti, oni nastavljaju deratizirati duh države izbacujući Hrvate iz jednadžbe. U isto vrijeme, kao rezultat mnogih faktora, pa i porezne pljačke koju Sarajevo elegantno provodi nad Hrvatima, hrvatski krajevi doživljavaju demografski egzodus. Potražnja za radom čak i raste, dok se ponuda smanjuje. Rezultati su vidljivi – skuplja cijena rada znači i manji profit, a manji profit u hrvatskim krajevima rezultira manjkom investicija i koči napredak. Čini se kako građanski sisavci neće odustati dok ne dokrajče Hrvate. Pitam se samo, od koga onda misle živjeti? Uskraćujući Hrvatima politička i ekonomska prava, uskraćuju i sebi hranu. Ovo što rade nije samo „ubojstvo,“ već i „samoubojstvo.“ Nejasno je kako se mnogi misle od parazita pretvoriti u domaćine. Sretno im na dijeti.
Želite li izgubiti višak kilograma ključ uspjeha je pojesti manje kalorija, ali mnogi griješe pa se suzdržavaju od jela, a to može imati suprotni efekat. Naime, u nedostatku hranjivih tvari u tijelu se pali “crveni alarm” i ono počne svaku unesenu kaloriju spremati “za crne dane”.
Metabolizam se usporava kako bi se sačuvala energija, a to usporava gubitak suvišnih kilograma. Drugim riječima, koliko god malo pojeli tijelo će pokušavati uskladištiti sve.
Ovo je šest znakova da jedete premalo:
1. Puno razmišljate o hrani
Naravno, tijelo vam žudi za kalorijama pa je tako i vaš um preokupiran hranom. Razmišljate li po cijele dane o hrani i ne možete se nikako otarasiti te misli, možda je vrijeme da napokon stavite nešto konkretnije u usta.
2. Preskačete obroke
Mnogi vjeruju kako je preskakanje obroka dobar način za unos manje kalorija, a time i gubitak kilograma, ali nije tako. Ukoliko ne pojedete doručak, ručak ili večeru vi zapravo pomažete svojem tijelu isključiti mehanizme zaslužene za potrošnju kalorija.
3. Često vas boli glava
Osjećate li često vrtoglavice, drhtavicu i glavobolju, to bi moglo biti i zbog nedovoljnog unosa kalorija. U nedostatku hrane mozak ne dobiva dovoljno glukoze, a to znači da je razina šećera u tijelu previše niska. U takvom slučaju javljaju se razne vrste fizičkih problema.
4. Nemate volje vježbati
Ako vam se čini da ste umorni već i od same pomisli na vježbanje, stalno ste iscrpljeni i imate problema sa koncentracijom – to bi mogla biti posljedica nedovoljnog unosa hranjivih tvari u organizam.
Kada tijelu nedostaje hrane, količina energija pada, a ostaje tek nešto malo za osnovne funkcije i preživljavanje, a to je za vaše tijelo vrlo naporno.
5. Vrlo ste razdražljivi
Puno je razloga za razdražljivost, no jedan od njih je i izgladnjivanje. Ukoliko namjerno preskačete obroke i suzdržavate se od hrane kad god možete, raspoloženje će vam se teško popraviti. Čak je i naučno dokazano kako nedostatak kalorija vodi ljutnji i frustraciji.
6. Pojeli ste večeru, a još ste gladni
To pokazuje da tijekom da dana niste unijeli dovoljno kalorija i hranjivih tvari u organizam i, iako ste se najeli, tijelo traži još. To ne znači da morate jesti više, već ono što pojedete treba biti bolje kvalitete.
Odaberite proizvode od cjelovitih žitarica, proteina i zdravih masnoća umjesto, recimo, salate koja ne sadrži gotovo ništa od navedenog, prenosi Tips and tricks.
Mario Mihaljević, bivši Hrvatski radijski voditelj, novinar i tekstopisac, oženio se u 68. godini, a sretnu vijest obitelji je podijelila na Facebooku.
“Nakon 11 godina veze na prvi dan proljeća oženili su se moj otac Mario i Dina! Sretno! Dina, dobrodošla u Mihaljević family!”, napisao je Marijev sin Branimir uz fotografije s vjenčanja koje se održalo u Blagaju pokraj Mostara.
I Mario je objavio nekoliko kadrova s vjenčanja na Facebooku, a među njima i fotografiju sa svojom mlađom odabranicom, Dinom Mešić Mihaljević, te s kumovima pred matičarom.
Ispod njihovih objava zaredale su se čestitke novopečenim mladencima.
Još jedan nevjerojatan sigurnosni propust otkriven je u Facebookovom sustavu.
Lozinke stotina milijuna korisnika Facebooka, umjesto zaštićene, pohranjene su na Facebookovim serverima u običnom tekstualnom obliku. U prijevodu, bilo tko od Facebookovih zaposlenika mogao je, u bilo kojem trenutku, iskoristiti lozinku i ući u tuđi profil ili ju proslijediti trećoj strani.
Procjenjuje se kako je ugroženo između 200 i 600 milijuna korisnika Facebooka.
Zanimljivo, iz Facebooka su se oglasili o ovom, najnovijem sigurnosnom propustu, te napisali kako su za problem saznali još u siječnju u sklopu provjere sigurnosti u tvrtki., piše Zimo.co.
Također, dodaju kako su u međuvremenu popravili propust te će o njemu obavijestiti sve koji su bili ugroženi.
Iz Facebooka su također objavili kako nema dokaza da je netko iskoristio taj propust i kompromitirao podatke pa smatraju da nije potrebno mijenjati lozinke. Navodno su nezaštićene lozinke korisnika Facebook Litea, Facebooka i Instagrama.
Bez obzira na Facebookove tvrdnje, za svaki slučaj, promijenite lozinku.
Jeste li znali da stablo drijena cvjeta među prvima na proljeće, a plodove daje posljednje, u jesen tek?
Tako je, kaže narodna priča, zavaralo i samoga vraga. Vidjevši da je stablo prvo procvjetalo, vrag je skočio na njega i misleći da će dati prvo rod, proglasio ga svojim. I čekao je vrag i čekao… Na rod su prispijevale trešnje, višnje, marelice, grožđe, jabuke, kruške… na “vražjem” stablu ništa, samo zeleno lišće. Konačno, u miholjsko ljeto pojavili su se i mali svijetlocrveni plodovi… Eto ga, pomisli vrag, ja sam svoje dočekao. Kušao je svijetlocrvene, kisele i opore plodove, ljutito zagunđao, skočio sa stabla i više se nikad nije vratio. I tako je stablo drijena otjeralo vraga, a plodovi su u međuvremenu dozreli, usladili,omekšali i služe na korist svima koji znaju čekati i koji cijene darove prirode.
(Zapisala T. Lj. Marić prema kazivanju baka iz čitlučkoga kraja) Foto: Mihaela Turudić/ Hercegovina zemlja svjetlosti.
U subotu 23.3. je taj Mostar Half marathon – polumaraton.
E pa ne smeta nam polumaraton, naprotiv. Smetate nam vi papci kojima smeta polumaraton, kojima smeta zatvoreno par ulica na 2-3 sata u subotu jutro. Vi koji od sportova gotovite slušanje rezultata i bacanje smeća u dalj s balkona, nećete moći u subotu s autom 500 metara do kladionice dobaciti. Smeta vam polumaraton, a ne smeta vam smeće oko zgrade, ne smeta vam 20 auta koja se prodaju na javnom parkingu ispred zgrade i 100 drugih stvari vidljivih vam samo s vlastitog prozora.
Kontate što će glupani trče hihihi “đe im se žuri” rok rok. Kontaš jedino od trčanja gotivno su oni kerovi u Maje u kladionici.
“Zadnji put sam potrčao/la na velikom odmoru kad smo igrali aberećke abertute brate”. Dobro bola’, bona…pusti njih da trče. Spavaj do podne k’o inače, do tad će sve proći. Ima bola’ i humanitarna utrka, dođi podrži…neko se dobro namučio oko svega toga.
Ako ti treba auto u subotu, preparkiraj negdje noć prije, ima i alternativnih pravaca. Prošetaj dan ga jebo…ne budi učmali klošar kojem smeta nešto pozitivno i dobro u gradu jer nažalost možemo na prste nindže kornjače nabrojati pozitivne stvari u gradu.
Što ti smeta prijatelju moj okupljen ispod križa i trobojnice ovaj narod na zemlji Hercegovoj naziv je pjesme koje je napisala Daniela Škegro,
Što ti smeta naša vjera sveta
poštovan smo narod diljem svijeta
Ti kad čuješ “Hrvati”-uši ti zapara
pa te mržnja iz grudi na zlo nagovara
Tu smo bili i tu ćemo ostati
od davnina pisalo je i pisat će se
ovdje žive i živjet će Hrvati
Mnoge čizme su pošle da nas gaze
ali nisu uspijevale i da nas poraze
Iz svega smo dizali se jači
te ponosno kazali smo svima
svetinje su naše-vjera,ljubav i domovina
Tuđe nama baš ništa ne treba
sve od Boga dato nam je s neba
Voli ti i poštuj sve ono
što ti dušu hrani
to nitko ti ne brani
ali red se mora znati
jer ovo je zemlja
gdje žive i HRVATI
Kao što se i očekivalo hrvatska nogometna reprezentacija je kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2020. otvorila pobjedom protiv Kazahstana (2-1). Međutim, put do pobjede nije bio nimalo lagan.
Svjetski doprvaci su do prva tri boda stigli preokretom slomivši momčad Nikole Jurčevića tek u završnici. Gosti su poveli u 19. minuti golom Kamila Šejdajeva, a u posljednjim trenucima prvog dijela izjednačio je Borna Barišić. Sve do 79. minute Azeri su držali remi, a tada je Andrej Kramarić lijepim golom slomio bunker gostiju.
“Zadovoljan sam pobjedom i osvojenim bodovima, to je najvažnije”, kazao je izbornik Zlatko Dalić dodavši:
“Imali smo malo više muke nego što smo očekivali. Bilo je teško kada primiš pogodak kao što smo mi primili.”
Dalić je naglasio kako su “Vatreni” zasluženo pobijedili, a uspio je i odmoriti Marcela Brozovića i Ante Rebića za ogled protiv Mađarske koji je u nedjelju.
“Planirali smo odmoriti Rebića i Brozovića koji nisu spremni odraditi dvije teške utakmice u četiri dana,” kazao je Dalić kazavši kako su Petković i Brekalo opravdali očekivanja.
“Dečki su dobro odigrali, Petkoviću nije bilo lako priviknuti se na naš sustav igre,”dodao je izbornik. Hrvatsku u nedjelju očekuje teško gostovanje u Budimpešti protiv Mađarske koja je u prvom kolu izgubila u Slovačkoj, prenosi Hina.
“Sve je lakše kada otvoriš kvalifikacije s tri boda. Brozović i Rebić će igrati od prve minute, a vjerujem kako ćemo sakupiti snage do nedjelje.”
Pozvani ste na svadbu? Vjenčaje Vam se najbolji prijatelj/ica, što im darivati?
U ne tako davnoj prošlosti, dok su ljudi uglavnom bili siromašniji uvedeni su neki običaji kojima bi se troškovi života i skupih događaja kmpenzirali sudjelovanjem velikog broja uzvanika koji bi darivali mladence u novcu ili rjeđe u proizvodima, vinu, žitu, mesu i sl. To je trebalo pomoći mladom bračnom paru ali i roditeljima oko troškova cijele svečanosti ali i osnova da se krene dalje.Taj običaj se uglavnom održao i do danas. S tom razlikom da je uglavnom sredstvo darivanja novac.
Novčano darivanje
Samo su neki od pitanja koji nas opsjedaju prije odlaska na vjenčanje. Jedan od najboljih i najučestalijih darova je novac. Timeizbjegavamo dileme i znatno olakšavamo sebi. Ali je li to i najprikladniji poklon ostaje na vama samima da odlučite.
Današnja praksa je da se najčešće mladenci darivaju novčanim sredstvima. Veoma često se darivanje mladenaca svodi na pokrivanje troškova restorana, odnosno plaćanje stolice. Novac i nije neki prigodan dar ali je ipak tako znatno lakše nego razbijati glavu što im treba. Novčanim darivanjem omogučujemo mladencima da pokriju troškove sale, vjenčanice, cvijeća itd. ali im i omogućujemo da kupe samo ono što im je potrebno ili da ga utroše na način kako oni žele.
Običaji u Hercegovini
Hercegovački običaji variraju od mjesta do mjesta. U pravilu darivanje mladenaca je nekon iznošenja svadbene torte, obično oko ponoći. Ponekad glazbenici najave vrijeme darivanja, a ponekad i ne ali primjetićete da se ljudi ustaju i ido do mladenaca te im čestitaju. To je vrijeme za uručivanje vaše kovertice sa jedom lijepom čestitkom i naravno nešto novca u njoj. Koliko novca staviti u kovertu ovisi o Vašim mogućnostima, broju članova Vaše obitelji te o tome koliko ste dobri sa mladencima. Običaj je da se stavlja oko 100 km po osobi. Time bi se pokrili troškovi stolice, a mladencima bi ostalo nešto za njihove potrebe.
U nekim krajevima mladenci se darivaju tako što jedna osoba, kum, stari svat ili glazbenik nosi tasnu i mikrofon i gosti daju novac u tasnu, a nakon toga ta osoba naglas kaze ko dariva i kojim izbosom. Taj običaj je uveden da bi potaknuli ljude da daju više novca.
Ponegdje imamo običaj rakije ili jabuke, u tom običaju nosi se čašica rakije ili jabuka i gosti darivaju mladence, a onaj ko da najveći iznos osvaja rakiju ili jabuku. Te se to javno obznani.
Lista darova
Kod nas tek počinje, a na zapadu je odavno trend, pravljenje lista darova. Na listi darova se nalaze oni artikli koji trebaju mladencima. Lista bi se nalazila u trgovini u kojoj misle kupovati ili kod mladenaca. Gosti bi odabrali jedan ili više proizvoda koje imaju namjeru darivati. Time se izbjegavaja višestruka kupovina istog dara.
Darivanje u zlatu
Prije, a u nekim djelovima Slavonije i danas zlato ima veoma važnu ulogum u darivanju ili samom vjenčanju. Dukati su nekad imali glavnu ulogu. Mlada sa više dukata oko vrata bi bila odličnija od one sa manje. Dukati su se tradicionalno prenosili sa koljena na koljeno. Dukati su se najčešće nosili oko vrata, u niskama, gdje bi se naredali jedan do drugoga. Često su i mladožanje darivale svoje supruge sa niskama dukata. Nije rijetkost da se i danas pronađe poneki zaboravljeni dukat il da netko ispriča priču kako su baš ti dukati pomogli kad je bilo najteže.
Osim darivanja u novcu, obično najuža rodbina dariva mladence i zlatnim nakitom. Običaji i tu variraju. Najčešće svekrva dariva mladu, a punica zeta. U pravilu se kupuju ogrlica, narukvica i naušnice za mladu te ogrlica i/ili narukvica, zlatan sat za mladožanju. Smisao tog darivanja je da se pokaže kako su obitelji prihvatile mladence i da im daruju nešto vrijedno za uspomenu.
U velikoj većini zemalja svijeta vas zrelom i punoljetnom osobom smatraju kad navršite 18 godina. No znanstvenici smatraju da ljudi u potpunosti ‘odrastu’ tek u tridesetim godinama, pišu britanski mediji.
Stručnjaci koji se bave proučavanjem mozga i živčanog sustava smatraju da svatko sazrijeva u odraslu osobu u različitoj životnoj dobi. Njihova istraživanja pokazuju da se kod osoba u dobi od 18 godina u mozgu i dalje odvijaju brojne promjene koje utječu na njihovo ponašanje te mogu utjecati na potencijalni razvoj poremećaja mentalnog zdravlja.
Profesor Peter Jones sa Sveučilišta u Cambridgeu kaže da je vrlo komplicirano definirati prijelazno razdoblje iz djetinjstva u odraslu, zrelu dob. Tvrdi da je riječ o ‘postupnom prijelazu koji se događa tijekom puna tri desetljeća’. Ta je definicija potrebna i korisna za ‘obrazovni, zdravstveni ili pravni sustav’.
Naime, kad navršite 18 godina, možete glasati, smijete kupovati alkohol, možete dobiti hipoteku, a ako upadnete u nevolje s policijom prema vama se odnose kao prema odrasloj osobi. Unatoč tomu, profesor Jones kaže kako je uvjeren u to da iskusni suci uspijevaju prepoznati razliku, kada je riječ o kaznenom djelu, između 19-godišnjeg optuženika i ‘okorjelog kriminalca’ u kasnim tridesetima.
– Mislim da se sustav prilagođava onome što se skriva iza izgleda i da se ljudima ne sviđa ideja o gusjenici koja se preko noći pretvara u leptira. Ne postoji djetinjstvo, a onda odjedanput, preko noći postanete odrasla osoba. Riječ je o dugom i postupnom putovanju – objašnjava.
Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda pozvao je u četvrtak nakon sjednice Obavještajno-sigurnosnog odbora (OSO) da se Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) stavi pod institucionalni nadzor te zaustavi s medijskim aferama kao što je i ona o navodnom vrbovanju radikalnih islamista, selefija od strane hrvatske SOA-e, javlja HMS.
„Krajnje je vrijeme da se obavještajni sektor stavi pod institucionalni nadzor i da se iz oblasti medijskog djelovanja prebaci u zakonski okvir“, priopćio je Bevanda nakon sastanka OSO-a, tijela kojega čine čelni ljudi Vijeća ministara BiH, na kojoj je sudjelovao i direktor OSA-e Osman Mehmedagić Osmica.
Na sjednici su bili i predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić i ministar vanjske trgovine Mirko Šarović, no na sjednicu nije došao ministar Dragan Mektić koji je optužio Hrvatsku da je vrbovale selefije da dostave oružje u jedan vjerski objekt kako bi BiH predstavila kao utočište radikalnih islamista. Prethodno je ovu špijunsku aferu u javnost plasirao portal Žurnal čiji su novinari bliski Mektiću i direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću.
Mektić, član Srpske demokratske stranke, koji je bio zadužen da predstavi sve dokaze o navodnoj aferi, jutros je otputovao u Zagreb gdje je imao operaciju na oku. U izjavi za medije nije želio komentirati ovaj slučaj. Bevanda je pak u priopćenju ocijenio kako su nedopustivi pojedinačni postupci i istupi pojedinaca u Vijeću ministara, čime je očito aludirao na Mektića. Po njemu je zabrinjavajuće što se ponavljaju obavještajne afere te su uglavnom usmjerene ka susjednim zemljama.
„Ne vidim da nas to vodi regionalnoj suradnji niti dobrim vanjskim pa ni unutarnjim odnosima“, pojasnio je Bevanda. On je dodao kako je inzistirao da se danas afera „selefije“ izvede na čistac kroz institucije, kako je jedino zakonito. On je poručio kako se neće pokolebati u traženju informacija o navodnoj aferi.
„Sve što nam zakon omogućava bit će urađeno kako bi se saznalo kakve je informacije u javnost iznio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kojeg danas nije bilo na sjednici“, zaključio je zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, prenosi HMS.
Istraživanja su dokazala da je prosječno trajanje seksa između 5,5 i 7,5 minuta. No, je li to dovoljno da bi žena u seksu maksimalno uživala? Saznajte u nastavku teksta
Nekoliko studija ustanovilo je da kod većine parova seks traje između 5,5 i 7, 5 minuta, ne uključujući predigru, važnu za potpuni seksualni užitak.
S obzirom na današnji užurbani ritam života ne čudi da se uživanje u intimnim trenucima s partnerom svodi na nekoliko kratkih minuta, ali idući podatak parove bi trebao motivirati da razmjenjivanje nježnosti i seksualne odnose s voljenom osobom ne svode samo na mehaničku radnju i brzinsku akciju.
Naime, da bi bile potpuno zadovoljne i maksimalno uživale u seksu, žene žele da sami seksualni čin traje dulje.
Istraživanje časopisa “Journal of Sex Research” otkrilo je da žene žele predigru koja će trajati 11 do 13 minuta i zatim 14 do 16 minuta seksualnog odnosa od trenutka penetracije.
Uvijek potičem parove da uživaju u što duljoj predigri prije samog čina seksa. Što više predigre, to će razina uzbuđenja biti veća te ćete lakše postići orgazam, savjetuje Ian Kerner, seksualni i bračni terapeut.
Danas u Bosni i Hercegovini bit će pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -1 i 3°C, na jugu zemlje do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 12 i 18°C, na jugu zemlje od 18 do 22°C.
Vatreni su uspješno krenuli u kvalifikacijama za EP. U 1. kolu skupine E hrvatska nogometna reprezentacija u Maksimiru je pobijedila Azerbajdžan s 2:1.
Strijelci za Dalićeve izabranike bili su Barišić (44.) i Kramarić (79.) , a za goste zabio je Šejdaev (19.).
Na tribinama maksimirskog stadiona bilo je 23 tisuće navijača,a vatrene je gledala i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Vatreni su dominirali prvim poluvremenom, ali su gosti izveli dvije kontre iz kojih su jednom uspjeli zabiti.
Zadnjih deset minuta Dalićevi izabranici su stiskali obruč oko vrata gostiju i bili su nagrađeni. Nakon udarca iz kuta u 44. minuti Barišić je zabio za izjednačenje.
U nastavku su vatreni nastavili dominaciju, ali lopta nikako nije htjela u mrežu. Tek u 79. minuti obrana Azerbajdžana je popustila. Kramarić je dobio loptu s lijeve strane i sjajno pogodio suprotni kut vrata Azerbajdžana za 2:1.
U drugoj utakmici naše skupine u Trnavi je Slovačka pobijedila Mađarsku s 2:0, a zbijali su Dude (43.) i Rusnaka (85.).
Hrvatska sljedeću utakmicu u kvalifikacijama igra u nedjelju u Budimpešti protiv Mađarske (18 sati).
Bosna i Hercegovina, prepoznatljiva je u svijetu po mnogočemu, ali kada spomenemo tradicionalna jela, malo ima onih koji odmah ne pomisle na ćevape. Sve svoje goste prvo odvedemo na jednu dobru porciju ćevapa, pa tek onda u razgledanje kulturno-povijesnih vrijednosti i prirodne baštine, naših nacionalnih spomenika, međutim jedno od najvažnijih tradicionalnih jela nismo službeno zaštitili.
Za razliku od BiH, to su uradili Hrvatska i Slovenija, te zasebno brendirali bosanske ćevape i uvrstili ih u gastronomsku ponudu, piše Oslobođenje.
Naši ćevapi često osvajaju visoke pozicije na svjetskim top listama najboljih jela, a već nekoliko puta su nominirani na listi najboljih jela internetske stranice „TasteAtlas-World food atlas“ koja rangira najbolje svjetske delicije. Početkom godine, među 100 najboljih jela iz cijelog svijeta, ćevapi su zauzeli respektabilnu drugu poziciju, a Ćevabdžinica „Hari“ se pozicionirala na prvo mjesto u Travniku gdje se jedu najbolji ćevapi.
Stoga, s ciljem ukazivanja na važnost zaštite našeg nacionalnog gastronomskog blaga, Ćevabdžinica „Hari“ je u okviru manifestacije Dan općine Travnik prezentirala najveću i najautentičniju porciju ćevapa u BiH, koju će besplatno pokloniti na degustaciju svojim sugrađanima, ali i svima onima koji taj dan požele „okusiti“ pravi Travnik.
Porcija broji čak 2.160 ćevapa.
”Prednosti zaštite autohtonih proizvoda su brojne, te su značajno marketinško sredstvo, obzirom da geografske oznake donose vrijednost proizvodu koji tako postaje konkurentniji na tržištu. Stoga je krajnje vrijeme da neke od autohtonih bh. proizvoda i specijaliteta poput ćevapa brendiramo, kako ih ne bi zbog neposjedovanja zaštitne oznake, zaštitio netko drugi”, naglasila je Aldijana Dizdar , marketing menadžerica Ćevabdžinice „Hari“.
Naime, naša zemlja je punopravna članica Lisabonskog aranžmana o zaštiti imena i kao takva ima mogućnost pokrenuti proceduru vezanu za zaštitu proizvoda na međunarodnoj razini, a kao što je i najavljeno iz Udruženja kuhara BiH da će se u 2019. godini ozbiljno pozabaviti ovim pitanjem, ovo će također biti izuzetna prilika da se u Travniku sastanu eminentni stručnjaci iz oblasti kulinarstva i turizma, ali i da se također i sa kulturološke perspektive sagleda sva problematika vezana za ovo jedinstveno autohtono travničko jelo.
Na okruglom stolu, koji će se održati istog dana u Ćevabdžinici „Hari“ na temu „Brendiranje travničkog ćevapa u okviru brendiranja tradicionalne kuhinje BiH“ svoja mišljenja će izlagati predsjednik Udruženja kuhara BiH Nermin Hodžić, prof. dr. Enes Kujundžić, predsjednik Turističke zajednice SBK/KSB Kemal Balihodžić, te Amra Čampara-Lolić, predsjednica BZK „Preporod“ Travnik, nakon čega će uslijediti iznošenje zaključka sastanka.
”Travnički ćevapi su posebni, izdvajaju se od svih drugih, te iako se svrstavaju pod isti naziv, uočljive su regionalne razlike u recepturi, ali i obliku i izgledu ćevapa u BiH. Travnički ćevap, pored svojstvenog mirisa i ukusa, također čini posebnim i prepozatljiva “pitica”, koju na jedinstven način spravljaju travnički pekari. A za ovu priliku najveću najautentičniju piticu napravit će pekari iz pekare ‘Amin’ iz Travnika“, istaknula je Dizdar.
Već tri desetljeća traje„Harijeva“ nadaleko čuvena kulinarska priča o najukusnijim i najpoznatijim ćevapima u regiji, nezaobilaznoj gastro stanici brojnim domaćim i stranim turistima, ćevapima koji osvajaju i ona najzahtjevnija nepca.
Kravlje mlijeko, jaja, kikiriki i ribu djeci bi trebalo početi davati već u dobi od četiri mjeseca jer tako rana izloženost ovim namirnicama, koje su poznati kao alergeni, zapravo može spriječiti kasnije neželjene alergijske reakcije, kažu američki pedijatri u novim smjernicama koje su objavljene prije nekoliko dana, a posve su oprečne onim dosadašnjim, piše 24sata.hr.
Sada su na snazi smjernice koje kažu da kravlje mlijeko djeca mogu početi piti tek s godinu dana, jaja im je dopušteno davati kada navrše dvije godine, a kikiriki i ribu tek sa tri. Nove smjernice američkih pedijatara, dakle, u potpunosti su drugačije od onoga što se sada primjenjuje u kompletnoj zapadnoj medicini.
Prof.dr. Mirjana Turkalj, alergologinja i zamjenica ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak, kaže da europske smjernice još nisu usklađene s američkim, a dok se ne dogode bilo kakve promjene u europskim smjernicama, liječnici će se i dalje pridržavati onih pravila koja su trenutno na snazi.
– Europa će zasigurno revidirati svoje smjernice, ali ne na način da se one generalno primjenjuju na svakog pacijenta, nego da se ide na individualni pristup i da se kroz kategorizaciju za svako dijete ponaosob nađe ona najbolja varijanta. Dakle, ne može se generalizirati, jer ne vrijede ista pravila za posve zdravo dijete ili za ono koje već ima nekakve alergijske reakcije ili senzibilitet na hranu – pojašnjava prof.dr. Mirjana Turkalj.
S obzirom da američki pedijatri po novom preporučuju davanje potencijalno alergene hrane već u dobi od četiri mjeseca, može li se uopće tako rano znati ima li dijete razvijenu neku preosjetljivost? Prof.dr. Turkalj kaže da oni kao stručnjaci imaju posebne metode kojima se utvrđuju čimbenici rizika kod posve male djece, a tamo gdje se pokaže potreba, djecu se šalje na testiranja koja se mogu obaviti već kada navrše mjesec dana.
Dakle, u najranijoj dobi se može točno odrediti kako određenom djetetu treba prilagoditi ishranu i kompletan način funkcioniranja. Alergijske reakcije na hranu češće se javljaju u ranijoj životnoj dobi. Kod djece se, osim na proteine kravljeg mlijeka, najčešće susreće alergija na jaja, kikiriki i brašno. U djece mlađe od tri godine najčešća je alergija upravo na već spomenute proteine kravljeg mlijeka. Ona se u 80 posto slučajeva izgubi u dobi od pet godina, za razliku od alergije na kikiriki na koji se kod samo 20 posto djece tijekom odrastanja razvije tolerancija.
Volite li piti vrući čaj ili juhu? Može biti čest izbor u hladnijim danima, no upravo ispijanje jako vrućih napitaka može uzrokovati ozbiljne probleme sa zdravljem, pokazalo je istraživanje. Osobe koje svakodnevno ispijaju oko 700 ml vrućih napitaka, zagrijanih na 75°C imaju veći rizik kod oboljevanja od raka jednjaka.
“Mnogi ljudi uživaju piti vrući čaj, kavu ili druge napitke. Međutim, prema našem izvješću, ispijanje vrlo vrućih napitaka može povećati rizik od raka jednjaka, pa je stoga preporučljivo pričekati da se napici malo ohlade prije konzumacije, poručuje glavni voditelj istraživanja Farhad Islami.
Studija, objavljena u časopisu International Journal of Cancer, uključivala je 50.045 osoba u dobi od 40 do 75 godina, a pokazala je da ispijanje 700 ml čaja ili drugih vrućih napitaka temperature 60 ili više stupnjeva, povezano je s 90 posto većim rizikom od raka jednjaka.
Stručnjaci savjetuju pričekati barem četiri minute prije ispijanja svježe skuhanog čaja kako bi se napitak dovoljno ohladio. Rak jednjaka osmi je najčešći karcinom na svijetu, a više pogađa muškarce nego žene. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2016. upozorila na rizik od oboljevanja raka, čiji se razvitak povezuje s ispijanjem vrućih napitaka, a stručnjaci vjeruju da je razlog tome što vruća tekućina iritira sluznicu usta i grla što može potaknuti razvoj tumora, vjeruju znanstvenici.
Dobrog radnika treba i platiti, doktrina je koja se ponavlja posljednjih godina, međutim, i dalje se teško odrješuje vreća za dobre radnike, pa mnogi dižu sidro i sreću pronalaze ondje gdje će se njihov rad i financijski vrednovati, piše Večernji list BiH.
Predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH Mahir Semić rekao je kako je samo u prošloj godini 13.600 osoba, a od toga je, kako tvrdi, 70 posto njih iz građevinskog sektora, otišlo u Sloveniju.
– To je strašan podatak, deset tisuća osoba otišlo je u jednu državu – ističe Semić i kaže da ih je barem još toliko otišlo u Hrvatsku. Nažalost, problem odlazaka sve više analiziraju, osim demografa, i psiholozi.
Ogorčenje i “kuknjava”
Tako se u jednoj studiji ističe kako je sve podređeno razočarenju, ogorčenju i “kuknjavi”, a premalo tome da se traže konkretna rješenja.
– Da uzmemo jedan primjer svih nas. Sjedi se na kavi i svi pričamo kako nam je loše, kako smo nezadovoljni ovim ili onim, ali ništa ne činimo da bismo popravili situaciju, a jedini izlaz vidimo u inozemstvu. To može biti jedno od rješenja, ali ne smije biti jedino i ne može se satima pričati samo o negativnim stvarima. To psihički uništava ljude – govori nam jedan hercegovački psiholog koji i zbog odlazaka ima sve više posla.
Kaže da je to težak korak i da ni onaj tko se na njega odlučuje nije svjestan kako on djeluje na njegovo psihofizičko zdravlje. Kada se govori o konkretnim rješenjima, bit je u tome da se poveća plaća i da se kompletno ozračje u društvu promijeni.
Problem odlazaka
– Egzodus radnika je izražen ne samo u Hercegovini i ne samo u građevinskoj industriji već u cijeloj Republici Srpskoj, odakle ipak najviše odlaze građevinci. Egzodus je jedino moguće zaustaviti dobrim plaćama, ali poslodavci ne dopuštaju sindikalna organiziranja radnika, što je osobito izraženo u ovom sektoru – kazala je Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinskih radnika u RS-u.
Istaknula je i kako je problem odlazaka lako riješiti.
– To rješenje je u odgovarajućim plaćama, ali i u svakoj drugoj vrsti zaštite, počevši od zaštite na radu u smislu odgovarajuće radne opreme, da ne padaju sa skela i da ne gube živote, pa sve do pružanja svake druge sigurnosti kako bi ljudi ostali na ovim prostorima – kazala je Vrabičić.
Problem je i rad na crno, kao i radno vrijeme koje traje od 12 do 15 sati ponekad. Analizirajući priču od početka do kraja, u njoj se kriju i razlozi zbog kojih su ljudi nezadovoljni, kao i rješenja koja bi promijenila stanje i zadržala radnike ovdje, samo je pitanje koliko volje imaju svi akteri u priči da se ovakva situacija riješi i da se okrene u korist i dobrobit onih koji ovdje ostaju.
HKK Zrinjski je aktualni prvak BiH. HKK Zrinjski je predstavljao ovu državu u međunarodnim natjecanjima i kao takav mora imati respect od svih relevantnih košarkaških čimbenika. Dugo su se ljudi iz HKK Zrinjski trudili i mučili da dovedu klub u sam vrh domaće košarke. Da bi to uspjeli često su odvajali i od usta svojih obitelji. Na tome im se svakako mora odati jedno veliko priznanje, kako za ljubav prema klubu, tako i za zvijezdu vodilju prema vrhu. Kada je HKK Zrinjski bio prosječan klub bez nekih uspjeha i osvojenih pokala svi su tapšali leđa ljudima koji su vodili momčad. Neka vas, budite samo ne nas, igrajte se košarke i ne ugrožavajte nas na vrhu. Kada se sve to promijenilo i kada je Zrinjski postao klub za titule i velike domete odjednom je postao svima trn u oku.
HKK Zrinjski nema sportsku dvoranu . HKK Zrinjski nema dovoljno termina za treniranje. HKK Zrinjski nema ni neku veliku pomoć od lokalne zajednice koju tako uspješno predstavlja, kako na domaćim, tako i na međunarodnim natjecanjima. HKK Zrinjski nema ni veliki igrački roster i slovom i brojem cijelu sezonu na svojim leđima nosi samo sedam igrača. Pitate se onda što HKK Zrinjski onda ima?
HKK Zrinjski ima Plemićko srce koje klub vuče ka novom naslovu. HKK Zrinjski ima tih sedam veličanstvenih koji su umorni, izranjavani i iscrpljeni izgurali cijeli prvi dio sezone. U drugi dio sezone Plemići će ući jači za par velikih košarkaških imena koji će pomoći onima gore nabrojanima da donesu još jednu dvoransku titulu u grad bez dvorane. Pozdrav svima kojima smeta HKK Zrinjski iz grada košarke i grada prvaka.
Nešto više od mjesec dana je prošlo od objavljivanja dueta Igora Vukojevića i hrvatske kantautorice Žanamari Perčić „Srce ne pita“. Pjesma koja je odličan spoj dva vrsna vokala i profesionalca nailazi na odlične reakcije publike i kritike, osvaja radio i TV postaje, a već uveliko „živi“ i na nastupima.
– Ne sjećam se kada mi je ovoliko ljudi reklo da im je pjesma stalno na „repeatu“! Zadnji put sam ovoliko dobrih komentara dobila nakon ljetnog singla „Romantika“, ali ovo je jedna ozbiljnija pjesma s jednom drugačijom težinom, tako da me iznenadilo koliko se ljudi razveselilo da je dobila novu verziju. U Hrvatskoj su je mnogi čuli prvi put i zaljubili se na prvu. Jako je vrćena na radiju, što me baš veseli- kaže Žanamari Perčić, koja u karijeri ima dosta dobrih dueta, između ostalih i sa Kemalom Montenom.
Stoga, pojasnila je po čemu se pjesma koju su ona i Igor Vukojević otpjevali izdvaja, zbog čega joj je draga, te hoće li u budućnosti nastaviti suradnju.
– Vidim mnogo sličnosti između Igora i sebe. Oboje smo kantautori, imamo bendove i privatno težimo sličnoj glazbi. Iako smo pop izvođači, uvijek se u našem opusu nađu alternativni elementi, koje će samo istančani sluh prepoznati. Da ne pričam o tome da je Igor savršen vokalist i da ga moj muž i ja i privatno volimo slušati, što dalje reći! Što se tiče nastavka suradnje, već imamo nekoliko zanimljivih ideja, ali ne bih ništa otkrivala. Samo ću reći da se odnosi na ovaj Igorov autorski dio. Inače, uglavnom pjevam pjesme koje sam sama i napisala, snimam sve u svom studiju u Tučepima, a produkciju radi moj muž Mario. U Igora imam tog autorskog povjerenja i obećao je da će napisati nešto za mene i moj vokal, pa ćemo krenuti odatle- nastavlja atraktivna pjevačica.
Žanamari je u proteklom periodu objavila nekoliko pjesama. „Pina Colada“, „Romantika“, „Uragan“ samo su neke od njih, te se postavlja logično pitanje- kada će ih objediniti na album.
– Vidim da u BIH zaista još ima smisla raditi albume i da je interes medija za glazbu puno veći nego u Hrvatskoj. Kod nas mediji prate trend, trenutak i samo pikantne vijesti. Tako da ću poučena iskustvom i dalje izbacivati samo singlove sa spotovima, jer izdavati albume kod nas, jednostavno, nema smisla. Ova priča sa singlovima funkcionira izvrsno i moja izdavačka kuća Menart jako vjeruje u to što radim i maksimalno se potrudi da moji singlovi dođu do hrvatskih radio postaja- kaže kantautorica.
Njene pjesme karakterizira kombiniranje različitih žanrova i glazbenih elemenata, te je otkrila što je pokreće u stvaralaštvu.
– U radu me ne fura žanr, nego emocija. Zato ne volim filozofirati, nego ono što me ponese to napišem i otpjevam. Žanrovima nek se bave kritičari. Privatno slušam metal, pomalo rock, ali uglavnom metal. Žao mi je što na Balkanu ta vrsta glazbe ne postoji u medijima. Znam dosta naših dobrih bendova, ali oni nikada neće biti eksponirani na nivou mainstreama. Šteta. Zato se ja trudim svoj senzibilitet i stav izraziti kroz tekstove, ali ih publici dajem kroz nešto nježniji izričaj nego što lično slušam i preferiram. Postoji kvalitetan pop, i ja, također, mogu uživati i u pop glazbi ako me emotivno dotakne. Emocija na prvom mjestu- izričita je Perčić.
Posljednji put u BiH je gostovala i nastupala u Mostaru, a tom prilikom je u gradu na Neretvi snimila i spot za pjesmu „Uragan“ s DJ Arienom.
– Oduševljena sam kako me publika u BiH uvijek primi, i jedva čekam novu priliku da pjevam za vas. Često sviramo akustično, ali i s bendom, i sviramo dosta stranih obrada. Publika neke naše covere može pronaći na YouTube-u, kao što su „Shape of You – Ed Sheeran“ ili „Million Reasons – Lady Gaga“ i druge. Za pjesmu „Rockabye“ smo napravili čak i službeni akustični cover, koji se može poslušati i na iTunesima, Deezeru i sličnim servisima- govori pjevačica.
Poznato je da se osim pjevanja bavi i modelingom, a nedavno je izabrana za zaštitno lice prve linije ženskog donjeg rublja hrvatskog modnog dvojca ELFS.
– Kad provedeš skoro 20 godina pozirajući za magazine, editorijale, naslovnice, intervjue, a, pogotovo danas kad postoji Instagram, modeling je postao doslovno univerzalan posao. Najlakše mi je pozirati mom mužu, koji me u zadnjih 5 godina isključivo fotografira za novine, magazine i Instagram, ali, kad radim kampanje, nije mi se problem prepustiti i opustiti s ljudima koje poznajem i kojima vjerujem. S ELFS-ima je slučaj da su mi privatno jako dragi, obožavam njihovu odjeću, a i fotograf Danijel Galić koji radi za njih je top u svom poslu, te je bilo divno s njima raditi ovu lingerie kampanju. Dabogda se zaredala još koja, jer mi je baš gušt raditi takve stvari- zadovoljna je Žanamari.
Zahtjevan i natjecateljski svijet glazbe traži naporan rad u studiju i na terenu, ali i na fizičkom izgledu. Hrvatska zvijezda može se pohvaliti savršenom linijom i perfektno isklesanim tijelom, što je rezultat vrijednog treninga.
– Trening me nekako centrira i psihički i fizički, i neophodan mi je za balans u životu. Treningom se najbolje riješavam stresa i to mi je bitnije nego fizički izgled. Zen na prvom mjestu. Jedina stvar koja me može poljuljati je ako naslutim neki zdravstveni problem pa me to uspori u treningu. To ne volim, i čim ne treniram nekoliko sedmica, nisam svoja- iskrena je Perčić.
Uz sudjelovanje svih članova, kao i delegata iz Italije i Hrvatske, u Mostaru je jučer i danas zasjedala Biskupska konferencija BiH, pod predsjedanjem kardinala Vinka Puljića.
Prema podacima s terena, kako je rečeno na press konferenciji, u BiH je u protekloj godini zabilježeno 10.100 katolika manje.
– Potičemo sve nivoe vlasti i institucije da se stvore uvjeti za ostanak ovdje. Iako svjesni da u dogledno vrijeme neće biti masovnog povratka, potičemo one koji se žele vratiti na očevinu da to i učine – rečeno je na press konferenciji.
Također, biskupi su zatražili da se nedjeljom zabrani rad tržnih centara zbog kojeg, naveli su, izostaje obiteljsko zajedništvo.
– Biskupi se ne mire ni sa činjenicom da izostaje proces denacionalizacije oduzete imovine te da se onemogućava nesmetano raspolaganje crkvenom imovinom – izneseno je.
Upitan za komentar u vezi s presudom koja je izrečena Radovanu Karadžiću, kardinal Puljić je rekao:
– Gledano ljudski, taj sud je takav kakav jeste. Međutim, da ne znam što su presudili, njegovo djelo ostaje i to je zapravo upitno, etnički očišćeni tereni i toliko mrtvih, tako da taj sud ne može nadoknaditi ono što je rat ostavio. Međutim, prepuštamo da Sud donosi svoje odluke, ali je potrebno stvarati takvu klimu da budemo hrabri svaki čin nazvati pravim imenom. Ako to nije proces, onda nema pomirenja, jer, pomirenje počinje od istine da svaki čin nazovemo pravim imenom. Ako od toga ne pođemo, možemo samo politizirati – poručio je kardinal Puljić.
Čapljinski slavuj Danijel Boto po prvi put nastupio je u Slavoniji, gdje je zapalio atmosferu na zabavi. Inače, Boto je u javnosti ostao zapamćen nakon nastupa u glazbenim TV natjecanjima u BiH i Hrvatskoj, nakon čega je, iako nije polučio značajne glazbene rezultate, uspio prikupiti vojsku obožavatelja. Čapljinac je pun dojmova nakon nastupa u Slavoniji.
”Vratio se Deni iz Slavonije. Pod dojmom sam izuzetnih domaćina gostoljubivih. Ljudi na ulici me većinom prepoznaju pozdravljaju, fotografiraju se”, objavio je na Facebooku.
Slavonija je nova destinacija Botinih koncerata, a na nastup je iz Hercegovine stigao u novom automobilu. ”Drago mi je što se širi krug mjesta mojih nastupa što to nije više samo moje okruženje, Dalmacija i Zagreb. Put mi je protekao jako ugodno zahvaljujući mom novom automobilu. Hvala svima na svemu voli vas vaš Boto!”, poručio je.
