Nedjelja, 8 lipnja, 2025
Naslovnica Blog Stranica 2956

Danas uživajte u suncu, u ponedjeljak stižu oblaci i snijeg

U nedjelju je u Bosni i Hercegovini sunčano.

Temperature zraka izmjerene u 07:00 sati (°C): Sokolac -2; Bjelašnica 0; Livno 1; Bugojno, Grude, Prijedor, Sanski Most i Široki Brijeg 2; Banja Luka, Jajce i Tuzla 3; Bijeljina, Brčko, Sarajevo i Srebrenica 4; Doboj i Ivan Sedlo 5; Mostar i Zvornik 6; Trebinje 8; Gradačac 11; Neum 12; Bihać 15 °C.

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine južnoga smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 17 i 23°C.

U ponedjeljak 18. ožujka 2019. u Bosni i Hercegovini naoblačenje sa zapada. Sredinom dana kiša prvo na području Krajine i padaline će se sporo pomjerati sa zapada prema istoku zemlje. Na planinama će padati snijeg.

Tijekom noći na utorak, uslijed opadanja temperature zraka, u zapadnim i središnjim područjima Bosne susnježica ili snijeg mogu padati i do 700 metara nadmorske visine. Vjetar slab do umjerene jačine. U većem dijelu zemlje jugo, na cijelom sjeveru vjetar sjevernoga smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 10 °C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 11 i 17 °C.

U utorak 19. ožujka 2019. u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme s kišom. U zapadnim i središnjim područjima Bosne prije podne susnježica ili snijeg mogu padati i do 700 metara nadmorske visine. Na planinama snijeg.

Vjetar slab sjevernoga i sjeveroistočnoga smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 5 °C, na jugu zemlje od 6 do 10 °C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 3 i 8°C, na jugu zemlje od 10 do 14 °C, priopćeno je iz Federalnoga hidrometeorološkoga zavoda BiH.

Mostar se povezuje sa svijetom letovima kompanije FlyBosnia

Kompanija FlyBosnia se priprema za svoj prvi komercijalni let iz Sarajeva, a očekuje se da uskoro počne prodaja karata.

Letovi bi trebali početi u svibnju s jedinim avionom koji sada imaju, Airbusom A319, prema podacima EX-Yu Aviation News. Kompanija je najavila da će još tri aviona dodati u svoju flotu sljedećih mjeseci a da će ih do 2023. imati ukupno osam.

Kompanija, čiji je osnivač saudijska Al Shiddi grupa, objavila je prve ciljne destinacije u Europi, a to su – London, Frankfurt, Rim i Varšava.

Ove destinacije trebale bi biti prva faza razvoja kompanije. Osim toga, planiraju letjeti za Rijad, Džedu, Kuvajt i Bahrein na Bliskom istoku.

Iz kompanije kažu da će pružati kako redovne, tako i čarter letove. Zanimljivo je da, osim Rijada, Sarajevo trenutno nije povezano ni s jednim od ovih gradova.

FlyBosnia je odabrala Deloitte za poslovnog savjetnika, Lufthansu Technik za održavanje aviona i Turkish Airlines za servis i dijelove.

Spomenute rute za Bliski Istok su manje-više jasne, jer kompanija želi dovoditi turiste iz tog dijela svijeta, piše BiznisInfo.

Naročit interes Al Shiddi grupe je što u svom sastavu ima dva hotela u Sarajevu, najveći tržni centar u gradu, turističku agenciju, a da gradi i luksuzne vile koje će pokušati prodati.

No, najava europskih destinacija izazvala je različite zanimljive reakcije i komentare.

Kada je riječ o Rimu i Varšavi, vjeruje se da je zapravo riječ o turistima koji će dolaziti u Međugorje, s obzirom da je kompanija ranije najavljivala da će letjeti i iz Mostara.

Frankfurt bi se mogao objasniti snažnom dijasporom i poslovnim vezama.

Najdiskutabilnije je pitanje isplativosti letova za London.

Interes britanskih turista za BiH nije veliki, poslovne veze dvije države su slabe a bh. dijaspora u Velikoj Britaniji je malobrojna. Tome treba dodati i vize koje našim državljanima trebaju za Veliku Britaniju te veliku razliku u standardu i cijenama što odbija eventualne turiste iz BiH.

Upravo to su razlozi zbog kojih sada ne postoji direktna linija između Londona i Sarajeva, odnosno zbog kojih ona nije bila isplativa velikim aviokompanijama.

Ostaje da se vidi hoće li FlyBosnia zaista pokrenuti ovu liniju i, što je još važnije, hoće li ona biti komercijalno isplativa i dugoročno održiva.

Mladi Plemić Sergio Džidić sjajan na vratima Hercegovca

Foto: Ilustracija

Mladi vratar HMRK Zrinjski Sergio Džidić koji ove sezone nastupa i za Hercegovac iz Nevesinja.

Sergio je sinoć  briljirao na vratima kluba gdje je na posudbi.

Hercegovac je na svom terenu svladao Kotor Varoš rezultatom 29:20, a Sergio je imao čak 18 obrana uz tri obranjena sedmerca.

Hercegovački Macchu-Picchu: Vrelo Borak

Među širokobriješkim žiteljima očuvala se legenda kako je kraljica Teuta posjetila jednom Borak nakon čega je ostala toliko očarana ljepotom tog mjesta da joj je njezin muž ilirski kralj Argon dao sagraditi posebno ‘odmorište’ ili ljetnikovac negdje na Borku, piše Večernji list BiH.

U nekim lokalnim pričama i legendama postoji čak tvrdnja da je i sama kraljica Teuta okončala svoj život negdje kod Borka. Ljepote ovih prostora uistinu otvaraju mogućnost da je uistinu kraljica Teuta imala svoje odmorište i svoja zdanja negdje na prostoru Borka?

Hercegovački Macchu-Picchu

Ako bi ova mogućnost bila istinita, moguće je da se drevni Teutin ljetnikovac nalazio upravo na prostoru ovog prapovijesnog Macchu-Picchua iznad samog kanjona i Lončarevih mlinica, možda čak na prostoru nižeg ili donjeg dijela ovog grada zbog njegove neposredne blizine izvorištu Borak.

Ako je i legenda, imala je dobru osnovu. Naime, ni dva kilometra od središta grada nalazi se pravi biser prirode, izvor rijeke Lištice poznatiji kao Borak.

Vrelo Borak, koje se sastoji od nekoliko izvora te ima konstantnu temperaturu izvorišta. Vodom sa ovog izvora (izdašnost izvora rijeke Lištice iznosi 2850 l/s) se opskrbljuje cjelokupni grad Široki Brijeg zajedno sa dijelom prigradskh naselja.

Da ne spominjemo kanale koji odvode dragocjenu tekućinu put Blata, Trna, Mokrog,…

Rijeka Lištica– druga najhladnija rijeka u Europi- iza Neretve, ovih dana tek se stidljivo probija kroz pijesak bez velike buke, lagano protičući kroz Široki Brijeg da bi se provukla kroz pijesak Mostarskog blata, te napokon kroz tunel na dnu Blata stropoštala u Neretvu.

Naravno, tu pokreće turbinu i stvara električnu energiju. Nije ona uvijek tako tiha, da je vidite u proljeće, naprosto podivlja! Malo je poznato kako je davne godine 1936. na Lištici otvorena električna centrala i provedena elektrifikacija u Širokom Brijegu, mnogi gradovi o tome nisu ni sanjali.
Ovih dana područje oko ove prirodne ljepote Hercegovine se dodatno uređuje, a jučerašnji prekrasan dan mnogi su iskoristili za šetnju pored Lištice.

[Best_Wordpress_Gallery id=”38″ gal_title=”Vrelo Borak”]

Marin Topić: Mostarski platani

Mostarski platani naziv je slike našeg velikog umjetnika Marina Topića.

Riječ je o slici koja prikazuje poznate mostarske platane koji su bogastvo grada na Neretvi. S obzirom da su platani najljepši upravo u ovo jesenje vrijeme, ova Marinova slika je dar za sve one koji vole Mostar.Slika je rađena u tehnici Ulje na platnu, veličine je 100x80cm, a nastala je 2018.godine.

Telefonski razgovor dvije Mostarke: Mostarke i mršavljenje

Razgovor prenosimo u cijelosti.

Jutro draga, jesi li se naspavala?
-Ej ženo, ma vala baš i nisam.
Šta je reć moja ti?
-Ma neam ti pojma, kasno valjda legla.
A i ja vala gledala nakav film do ponoći.
-Sestro ko nam je kriv kada ne znamo leć na vrijeme?
Nije niko moja ti.
-Normala da nije. Ja se sinoć još za večeru najela ko stoka.
Ma šuti moja i vamo ti je tako. Sve neću kasno, a kada pođem nikako stat!
-Moja gledam sinoć sve mi stvari okračale.
Ma kakve stvari, to si se ti ugojila.
-Ima ti i te, morat ću smršat.
I ja bi morala vratit liniju, inače ću puknut.
-Moja ti ajmo skupa smršat.
Vala vidiš i mogle bi.
-Imaš li neki plan šta bi mogle?
Moja ti otkud mi plan, ta tek sada pričamo o tome?
-Jes u pravu si, nego nako ja bezze pitam.
Najbolje ranom zorom ustat pa na trimušu.
-Uh ja kada se probudim moram bar dvi kave popit i nešto bacit u kljun.
I ja sam ti taka kao i ti. Trčanje nije za nas.
-Možda da šetamo svaki dan?
Kuda ćemo šetat moja? Pa vazda smo u gradu?
-Jesmo po tržnim, nego ajmo trenerke i kružit.
Ma šta ti je. Znaš da će odmah po gradu pričati da smo odvalile!
-Ma ima ti i te. Kakva si za teretane?
Ta ću u teretani. Znaš da ne podnosim miris znoja!
-Jes vala i meni se gadi. A da probamo dijete neke?
Kakve crne dijete? Zar ne čitaš da su to prevare?
-Ne znam onda jedino da manje jedemo?
Bi ja manje jela, ali znaš da se sada bliže domjenci. Ta neću tamo şamo nako stajat.
-Ima ti i te moja ti.
Ma znaš šta?
-Šta ženo moja?
Ja ogladni od ove priče. Ajmo mi na ćevape.
-Jašta moja, kakvo crno mršavljenje.

Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju: Čudesna ozdravljenja u Međugorju

Mladi Irac Darren prohodao je u Svetištu Kraljice Mira iako je cijeli život prikovan za invalidska kolica.

Ovo nije prvo čudesno ozdravljenje u Međugorju, i prenosimo tekst sa medjugorje.ws o još nekoliko ozdravljenja koje medicina ne može objasniti.

Ispočetka su međugorska ukazanja bila popraćena mnogim čudnim fenomenima i na nebu i na zemlji, posebno čudesnim ozdravljenjima. I sam sam, s otprilike tisuću hodočasnika doživio jednu neobičnu igru sunca. Ta je pojava bila tako čudnovata i očita da ju je svatko bez iznimke okvalificirao čudom. Nikoga od nazočnih, u to sam se uvjerio ispitivanjem i drugih nazočnih, nije ostao ravnodušan. Radost, suze i izjave prisutnih ljudi snažno su to potvrdili. Iz njihovih riječi se vidjelo da su shvatili tu pojavu kao potvrdu istinitosti ukazanja i poticaj da se na međugorske poruke odgovori njihovim prihvaćanjem. To i je prava svrha čuda: pomoći ljudima vjerovati i živjeti po vjeri, jer ona stoje u službi vjere i spasenja ljudi.

Glede svjetlosnih fenomena u Međugorju, jedan mi je profesor, stručnjak iz te oblasti, zaposlen u Beču, priznao da ih je tjedan dana proučavao u Međugorju. Na kraju mi je rekao: “Znanost nema odgovora na ove pojave”. Iako sud o čudesima ne spada ni na koju prirodnu znanost, ni na znanost uopće, nego na teologiju i vjeru, ipak je sud znanosti vrlo važan, jer gdje ona prestaje nastavlja vjera.

Vrlo je značajno da su mnoge događaje vjernici shvatili kao pravo čudo. Razumjeli su njihovo značenje i osjetili se – bilo da su ih sami na sebi doživjeli, bilo na drugima – obveznim da međugorske poruke prihvate kao obvezu. Teško je točno reći koliko je tih čudesnih događaja u vezi s međugorskim ukazanjima bilo. Međutim, poznato je da ih je prijavljeno i posvjedočeno nekoliko stotina. Među njima su neka temeljito ispitana i znanstveno-teološki obrađena, te nema nikakva ozbiljna razloga da se sumnja u njihov nadnaravni karakter. Dovoljno je navesti samo neka od njih.

Gospođa Diana Basile, rođena 5.10.1940. u Platizzi, Cosenza, Italija, bolovala je od godine 1972. do 23.05.1984. od sclerosis multiplex, koja je inače neizlječiva bolest. Unatoč stručnoj pomoći profesora i liječnika na klinici u Milanu bivala je sve bolesnija. Na vlastitu želju došla je do Međugorja i bila nazočna ukazanju Gospinu u jednoj prostoriji koja je povezana s crkvom i najedanput ozdravila. To se sve dogodilo gotovo u jednom trenutku i temeljito, tako da je ta ista gospođa sutradan iz hotela u Ljubuškom, gdje je prenoćila, bosonoga pješice prevalila 12 km puta do Brda ukazanja da zahvali Gospi na ozdravljenju. Od tada do danas ostala je zdrava. Po njezinu povratku u Milano liječnici su se začudili njezinu ozdravljenju i odmah uspostavili liječničku komisiju koja je imala ponovno potanko ispitati i prijašnje i sadašnje stanje ozdravljenice. Skupili su 143 dokumenta i, na kraju, 25 profesora, primarijusa i drugih liječnika, napisali posebnu knjigu o bolesti i ozdravljenju o kojoj su izjavili, da je Diana Basile uistinu bolovala od sclerosis multiplex, da je duge godine bezuspješno liječena, ali da je sada potpuno zdrava i da se to nije dogodilo nikakvom terapijom, ni bilo kojim lijekovima. Time su naznačili da je uzrok ozdravljenja na drugom, a ne znanstvenom, području.

Drugo značajnije čudo dogodilo se na Riti Klaus, rođenoj 25. 01.1940. u Pittsburghu (USA), nastavnici i majci troje djece, koja je 26 godina bolovala od sclerosis multiplex. Ni njoj, ni liječnici, ni lijekovi nisu ništa pomogli. Čitajući knjigu o Međugorju “Ukazuje li se Gospa u Međugorju” od Laurentina- Rupčića, odlučila je prihvatiti Gospine poruke. I dok je jednom 23. 05.1984. molila krunicu osjetila je u sebi neku neobičnu toplinu. Poslije toga se osjetila zdravom. I od tada do danas bolesnica je potpuno zdrava i sposobna raditi sve poslove u domaćinstvu i školi. O njezinoj bolesti i uzaludnoj terapiji postoji solidna liječnička dokumentacija, a isto tako i stručna potvrda liječnika o njezinu izvanrednom i neshvatljivom ozdravljenju, koje je potpuno i trajno.

Ima još ozdravljenja koja su se naglo i temeljito dogodila u vezi s Međugorjem. Ona su više-manje stručno ispitivana. A neka nisu uopće još ni obrađena. Nije isključeno da među njima ima isto tako velikih kao i ona koja su već obrađena. Kod čudesa je odlučujuće da potječu od Boga i da služe vjeri, a nije važno da budu “velika”. Njih će prije spoznati ljudi dobre volje i koji su otvoreni prema istini, nego jednostrani učenjaci i svestrani kritizeri, jer se oni često zatvaraju u granice u kojima se ne “smije” i “ne može” čudo dogoditi.

Stranke u BiH iz proračuna dobile više od 260 milijuna KM

Najviše sredstava za financiranje stranaka izdvajaju eniteti, Federacija BiH za te namjene izdvojila je čak 3.799.999 KM, a Republika Srpska 3.180.000 KM Ukidanjem financiranja političkih stranaka iz proračuna grada Zenice i tri općne u Federaciji BiH – Visokom, Donjem Vakufu i Ključu, osigurana je ušteda od 64.626,69 KM, koliko je prema posljednjim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH u 2017. godini izdvojeno za stranke u gradskom i općinskim proračunima tih lokalnih zajednica, javlja Anadolija.

Moguće je da je ušteda nešto i veća u ovisnosti od toga koliko je proračunom u 2018. i 2019. bilo predviđeno sredstava za političke stranke u tim lokalnim zajednicama. No, proračunska izdvajanja za političke stranke u Bosni i Hercegovini i dalje su astronomska.

Prema podacima SIP-a BiH za 13 godina, u razdoblju od 2004. do 2017. godine, iz proračuna svih razina vlasti političkim subjektima je isplaćeno 263,2 milijuna KM. To znači da je u prosjeku godišnje iz proračuna na svim razinama vlasti u BiH izdvajano oko 20 milijuna KM za financiranje političkih stranaka. Slično je bilo i u 2017. godini, posljednjoj za koju je SIP BiH prikupio podatke o financiranju političkih stranaka iz proračuna, u kojoj je za te namjene iz proračuna svih razina vlasti u BiH utrošeno 18.129.757,85 KM.

Prema raspoloživim podacima, prikupljenim od jedinica lokalne uprave i samouprave, samo dva grada – Grad Mostar i Grad Široki Brijeg, i dvadeset četiri općine iz svojih proračuna nisu izdvojili sredstva za financiranje političkih stranaka u 2017. godini, a to su: Bužim, Sapna, Kupres (FBiH), Bosanski Petrovac, Drvar, Olovo, Glamoč, Foča (FBiH), Bosansko Grahovo, Pale (FBiH), Sokolac, Bileća, Osmaci, Berkovići, Istočni Stari Grad, Kupres (RS), Donji Žabar, Kostajnica, Istočni Mostar, Novo Goražde, Istočni Drvar, Krupa na Uni, Jezero i Petrovac, pokazuje analiza Anadolije. Općina Breza istovremeno jedina je lokalna zajednica koja nije bila dostavila podatke o proračunskoj potrošnji za financiranje političkih stranaka.

Prema pregledu podataka, jasno se vidi da najviše sredstava za financiranje stranaka izdvajaju eniteti. Tako je Federacija BiH za te namjene izdvojila 3.799.999 KM, a Republika Srpska 3.180.000 KM. S razine institucija BiH za rad stranaka i klubova izdvojeno je 937.527,80 KM. Enormna izdvajanja evidentirana su iz županija u Federaciji BiH, pa je tako iz svih deset županija utrošeno 3.543.989,16 KM.

Najviše novaca, čak više i od institucija BiH, za financiranje političkih stranaka utrošila je Sarajevska županija 962.443,15 KM, te Srednjobosanska županija 800.000,04 KM. Zeničko-dobojska županija izdvojila je 400.000, Hercegovačko-neretvanska 399.616, Tuzlanska 309.954,07, Zapadnohercegovačka 210.250, Unsko-sanska 160.665,30, Posavska 160.000, Hercegbosanska 96.000 i Bosanskopodrinjska županija 45.060,60 KM. Iz proračuna Skupštine Brčko distrikta za financiranje stranaka izdvojeno je 199.999,96 KM. Proračun Grada Sarajeva izdvojio je 119.309,72 KM za financiranje stranka, a Grad Istočno Sarajevo izdvojio je 38.000 KM.

I brojni gradovi i općine u Bosni i Hercegovini izdvajaju velike iznose za financiranje političkih stranaka, neke čak više i od županija u FBiH. Tako je Grad Tuzla izdvojio 487.020 KM, Općina Centar Sarajevo 299.995, Općina Novi Grad Sarajevo 296.414,25 KM, Općina Travnik 273.204, Općina Novo Sarajevo 246.875,04 KM. Općina Ilidža je izdvojila 160.516,20, Općina Konjic 160.489,20 KM, Općina Stari Grad Sarajevo 158.968, Općina Velika Kladuša 149.999,96 KM, te općine Vitez 140.825, Kiseljak 133.560,80 KM, Sanski Most 125.560, Prozor/Rama 120.000, Jablanica 119.057,38 KM, te Općina Vogošća 113.400 KM.

U RS je znatno manje gradova i općina koji iz proračuna svojih lokalnih zajednica su financirali političke stranke s više od 100.000 KM na godišnjoj razini. Samo su tri lokalne zajednice u RS imale izdvajanja veća od sto tisuća KM. Tako je Grad Banja Luka izdvojio 244.649,64 KM, Grad Bijeljina 208.302,79 KM, te Grad Prijedor 100.000 KM.

Radilo se sve da ubojstvo moga oca Joze ode u zastaru

Uz pomoć paradržave na jučerašnji dan prije 20 godina izveden je atentat, a ta ista paradržava prikrila je ključne aktere i dokaze te preusmjerila istragu o ubojstvu doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara.

Njegova obitelj još traga za istinom. Razočarani su i napušteni. Sin Ivica Leutar u petak je ekskluzivno dao intervju Večernjem listu.

Prošlo je 20 godina od ubojstva vašega oca. Kako danas gledate na ovo razdoblje i kako se osjećate?

Pa, teško. Znači, 20 godina je prošlo i za nas je to djelo terorizma koje ne žele priznati, a svi smo svjedoci i trpimo teret jer 20 godina policija ne radi svoj posao, 20 godina sud ne radi svoj posao. političari se prilagođavaju tome svemu. Kod mene prevladava ta mješavina o hobotnici gdje mafija jednostavno ima svoju državu, svoju policiju i svoje pravosuđe.

Vratit ćemo se toj hobotnici, koja, čini se, producira i aktualne slučajeve. Kako su vaša mama i pokojna baka živjele s ovom spoznajom, njima je vjerojatno bilo još emotivno teže?

Moja je majka dobro i loše podnosila s ocem i razočarana je u sve. Doslovno u sve. Ona također vrlo dobro zna kako se treba raditi i kako se ne treba raditi. Ali ovo je postalo toliko degutantno i njezino razočarenje je logično. Ne mogu joj pogledati u oči. Nitko. Stvarno nema smisla nakon toliko godina. Na kraju krajeva, nama ostaje spoznaja kako je ključni “problem” bio to što je moj otac bio pošten. I najvećeg zločinaca kad ubiju, treba znati tko ga je ubio i što se dogodilo.

Za pokojnog doministra, makar oni koji su ga poznavali, govorili su da ima stav i da ga nije bio spreman promijeniti. Kako to komentirate?

On je stvarno bio čovjek sa stavom. Bio je član Parlamentarne skupštine BiH, član Predsjedništva HDZ-a BiH i svugdje je isticao svoj stav. Što se tiče policije, ostvario je sve činove. Bio je glavni inspektor, general u vojsci. Sjećam se kako je uvijek ponavljao jednu stvar, da ne da svoj princip nikome. Zastrašivali su ga brojni, od američkih do europskih dužnosnika, prijetili mu da mora potpisivati određene stvari. A on brojne takve naloge nikada nije htio potpisati. Visoka povjerenica UN-a Elisabeth Rehn rekla je pred svjedocima: “Ako Jozo Leutar kaže da nešto neće potpisati, to je završena priča”.

Danas (jučer op.a.) je dvadeset godina od atentata. Postoji li opasnost da ovo kazneno djelo ode u zastaru?!

Da vam budem iskren, toga sam se bojao cijelo vrijeme. Već prije 15 godina vidio sam da se radi na tome, odnosno da se jednostavno “pročiste” svi mogući papiri što se može počistiti i da jednostavno doživi zastaru. Jedina nam je satisfakcija jest što, i hvala vama medijima, što spominjete ovaj slučaj. Da toga nije bilo, oni bi to ugasili u roku od dvije godine. Ponavljam, najvećom zaslugom medija nije se dopustilo gašenje ovog slučajeva. I dalje se spominje tatino ubojstvo, ali i sva druga mučenja i zlostavljanja diljem BiH, od središnje Bosne nadalje. Po meni, sve je to povezano. Sve je rađeno na isti način, istom metodologijom rada, čak su i iste struje onih koji su sve to radili.

Znate li tko vam je ubio oca?

Ne. Ne znam. Mogu samo pretpostaviti.

Vjerojatno imate sumnje?!

Naravno, i to je ono što me motivira i da se borim cijelo vrijeme. Naravno da je umiješan vrh politike i naravno da neki stranci znaju što je bilo i da time manipuliraju. I naravno, da se vratim na vaše pitanje i da ne iznosim svoje mišljenje o tome. Ali mi svi znamo tko je namještao istragu i preusmjeravao je. Tko su bili tužitelji i da je to radio FMUP na čelu sa Žilićem, a znamo čiji je bio Žilić (SDA) i tko je vodio cjelokupnu istragu. Ovo je sve njihova zasluga. A ti ljudi, koji su sve to uradili, bili su unaprijeđeni. I dan-danas vladaju policijskim sektorom i dan-danas su glavni tužitelj, pomoćnici u određenim ministarstvima. I dan-danas ta struktura “pokriva šapama” ovu zemlju.

Jeste li ikad imali komunikaciju s ljudima koji su formalno i službeno bili optuženi za ovaj zločin, primjerice s gospodinom Željkom Ćosićem, koji je bio nerazdvojan s vašim ocem?

Ja samo poznajem Željka Ćosića i Željko je moj prijatelj. Željko Ćosić i ja smo jučer bili na kavi. Mi se svako malo čujemo i vidimo. Uzmite samo torturu i odnos kakav je doživjela moja obitelji, možete misliti što je sve Željko doživio. Ne samo torturu u zatvoru, nego i odnos prema njemu i njegovoj obitelji kada je izišao iz zatvora. Kad se vratio na posao, Željko Ćosić svake godine išao je na disciplinsku. Konačno je otišao u mirovinu zato što mu se više sve zgadilo. Njegova djeca dugo godina nisu mogla pronaći posao. Postavlja se pitanje zašto i po čijem nalogu. Željko Ćosić uvijek govorio samo istinu i nikad nije htio ružno reći o bilo kome. Izgleda da je bila intencija da Željko Ćosić pljuje po mom ocu i onda bi imao sve živo osigurano na ovome svijetu.

Spominjali su se u kuloarima razni razlozi za smaknuće vašega oca, od trgovine oružjem do istraga mudžahedina i financijskih zloporaba. Jeste li ikada u komunikaciji s generalom Kleinom, koji se pretvarao kao veliki prijatelj vašega oca, doznali, odnosno otkrili što je on znao o tom slučaju?

Kad ste spomenuli generala Kleina, želim reći da su se oko njega isprepletali razni mitovi. Bio je general s prvom zvjezdicom, a razgovarao sam s generalima i dužnosnicima koji su bili puno viši u hijerarhiji i koji su imali jako dobro mišljenje o mom ocu. Klein je zastupao određenu tezu na temelju nečijih promišljanja jer je rađena analiza mog pokojnog oca tijekom cijelog života. Klein je kao osoba poprilično ograničenih umnih sposobnosti. A jedna zanimljivosti vezane za njega je da su u jednom razdoblju, jedne godine tužitelji uspjeli, uz potporu američkih diplomata, otići kod njega u njegov ranč na kojem živi. Išli su uz pratnju FBI-a. Tražili su da sad, nakon svega toga, kaže svoje mišljenje i iznese saznanja. Pozvao se na njihov amandman i zaštitu otkrivanja informacija. Uzalud je odavde išao tužitelj iz BiH i agenti FBI-a. Ništa nije rekao. Dovoljno vam to govori o kakvoj osobi je riječ i ako je imao bilo što reći, valjda je smio u Americi reći.

Kroz sudski postupak otkrilo se puno rupa u montiranom postupku, a ono što je bila najveća rupa i ključ propasti slučaja je zaštićeni svjedok, koji je brutalno lagao. Kako vi gledate na sve to?

Samo da se još malo vratim na prijašnje pitanje. Federalni MUP do kraja nije bio izgrađen, ali je imao jednu veliku vrijednost da je imao dva ureda, ministra i zamjenika. Izgrađivala se prava policijska struktura koja se trebala baviti međunarodnim kriminalnim aktivnostima. Bavili su se trgovinom oružjem, što jest indikativno i radilo se o istragama višemilijunskih računa. Za sve te račune stranci su znali. Mi nismo. Kada je pak u pitanju zaštićeni svjedok, naravno da je to sve išlo preko FMUP-a i preko Faika Lušije, Mehmeda Žilića i cijele ekipe. A kakav je bio Mehmed Žilić kao osoba, najbolje vam govori to kada sam jednom prigodom bio u očevu uredu, a bila su odškrinuta vrata, gdje je on galamio na njega tražeći da sve što se dogovore ostane na snazi samo do jutra, da ne mora nikoga pitati. Ta osoba nikada nije samostalna u svom radu.

Vratimo se zaštićenome svjedoku…

Indikativno je nekoliko stvari. Zaštićeni svjedok pod navodnim znacima, imao je cijelu strukturu i potporu tadašnje policije i ostataka tajne službe AID-a gdje su oni njega zabrinuli, izdali nekakve dokumente i prebacili ga, pretpostavljam, preko norveškoga Veleposlanstva, ali to nisam siguran, i on je cijelo vrijeme gore živio. Bio je financijski zbrinut. Ne mogu još dokučiti tko je to sve organizirao. Znači, isti slučaj, ista matrica je s Nedžadom Herendom. Ljudi odu iz BiH bez ikakvih problema, imaju dokumente u tim zemljama koje su poznate po borbi protiv kriminala. Ali i tamo, izgleda, postoji netko iznad tih struktura da se ti ljudi moraju čuvati. Kada je pak rečeno da zaštićeni svjedok treba biti u BiH, oni su ga pokupili i doveli u roku 24 sata. Kontrolirali su ga cijelo vrijeme tamo. Nažalost, to mi govori da postoji i međunarodni čimbenik koji je uključen cijelo vrijeme.

Postojao je još jedan zaštićeni svjedok, stranac, koji je dobio golem novac?!

To je bolestan čovjek, shizofreničar, koji je sam sebi umislio neke stvari. On je uzeo nagradu i tu je jedan problem koji nitko nije istraživao. Njemu je išla jedna velika novčana isplata, a te je isplate kontrolirao jedan strani sigurnjak, obavještajac za kojim se sad isto traga. Cijelo vrijeme Sarajevo je radilo istragu oko ubojstva pod patronatom međunarodne zajednice.

Postavit ću vam još jedno pitanje. Vjerujete li da će ikada biti otkriveni ubojice i nalogodavci atentata na vašega oca?

Ako ostane ova struktura u politici, ne, ali ako se promijeni, dobit ćemo odgovor.

Na ulazu u Blagaj dvije osobe teško povrijeđene

U prometnoj nesreći koja se dogodila sinoć u 18.30 sati na ulazu u Blagaj, južno od Mostara, dvije osobe su teško povrijeđene.

Prema prvim informacijama, u nesreći su povrijeđeni vozač motocikla i njegova suputnica. Oni su se pod još neutvrđenim okolnostima sudarili s automobilom Mercedes.

Na licu mjesta su intervenirale ekipe Hitne pomoći koje su povrijeđene prevezli do Županijske bolnice “Dr. Safet Mujić”.

Na vizu za rad u Njemačkoj čeka se više od godinu dana

Ako nemate državljanstvo neke od zemalja EU-a, put do posla na Zapadu je trnovit. To najbolje znaju građani BiH koji čekaju u redovima za vizu, a same termine čekaju i po godinu i pol.

Osiguran posao

Za radnike sa zapadnog Balkana put do posla u Njemačkoj je često krajnje naporan, piše njemačka agencija DPA. Ljudi iz te regije moraju čekati u prosjeku godinu dana da bi podnijeli zahtjev za radnu vizu. Prema odgovoru njemačke Savezne vlade, na zahtjev stranke Ljevice u Bundestagu, ljudi iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Albanije, BiH i Sjeverne Makedonije moraju čekati u prosjeku više od godinu dana da bi se prijavili za radnu vizu po “pravilima za zemlje zapadnog Balkana”. Razlog za tako dugo čekanje je preopterećenost njemačkih veleposlanstava. Savezno ministarstvo vanjskih poslova poslalo je dodatno osoblje, ali je navala tako velika da to nije dovoljno. Glasnogovornica Ljevice u Bundestagu za unutarpolitička pitanja Ulla Jelpke rekla je da zbog tako nečuveno dugog trajanja procesa za izdavanje viza, “ni radnici ni poduzetnici ne mogu ozbiljno planirati”. Tijekom izbjegličke krize krajem 2015. njemačka Vlada stvorila je poseban privremeni plan koji važi do kraja 2020., a koji otvara mogućnost za dobivanje radnih viza i za niskokvalificirane radnike iz ovih država. Preduvjet za dobivanje radne vize je dokaz da je osiguran odgovarajuće plaćen posao u njemačkoj tvrci. Cilj ovog privremenog plana je i spriječiti da ljudi sa zapadnog Balkana podnose neutemeljene zahtjeve za azil. Savezna agencija za zapošljavanje je 2018. izdala nužno odobrenje za podnošenje zahtjeva za vizu u oko 46.000 predmeta – od toga je dodijeljeno samo oko 21.000 viza.

“Specijalni plan”

Za sada nema planova za produljenje tog “specijalnog plana” za vize za ljude sa zapadnog Balkana. Savezna agencija za zapošljavanje je 2018. provjerom kod poslodavaca utvrdila da u 17% slučajeva zapošljavanja uopće nije bilo. A u 1250, od više od 17.000 ispitanih slučajeva, utvrđeno je da su plaće bile niže ili su radno vrijeme i konkretni posao bili drugačiji u odnosu na ono što je prvobitno bilo opisano u zahtjevu za radnu vizu.

Vecernji.ba

Elitna prostitucija cvjeta u BiH: Prodajom tijela obrću ogroman novac

Elitna prostitucija u Bosni i Hercegovini i regionu cvjeta i obrće ogroman novac. I, što je najzanimljivije, sve je raširenija i muška elitna prostitucija.

Maca najpoznatija

Na internetu je mnoštvo stranica namijenjenih za ovaj biznis svjetskih razmjera.

– Možemo odmah u krevet i tamo do jutra da ostanemo. Mogu da povedem i drugaricu, sve to skupa koštat će te 400 eura – kazala nam je jedna od djevojaka koju smo kontaktirali s profila pod imenom Emanuela.

Cijena za sat vremena klasičnog seksa ponuđena na stranici je 100 eura, dok su cjelodnevna pratnja i druženja 1.500 eura.

– U opisu profila piše da sam biseksualka, da i žene dolaze u obzir. Radim masažu, izvodim striptiz, lap dance, francuski poljubac, analni i oralni seks. Cijeli dan druženja je 1.000 eura – piše na Klarinom profilu.

Donedavno je profil imala i najpoznatija bh. starleta Maca iz Tuzle. Maca je za sat klasičnog seksa tražila 500 eura, a za cijelu noć 4.000 eura. Da interesenata ima, dokazuju i objave koje Maca plasira na svom profilu na Instagramu.

Tako je prije nekoliko dana objavila prepisku s jednim mladićem iz Podgorice.

– Ima nas više, organiziramo momačku večer – napisao je on, a Maca je odgovorila:

– Ne radim momačku, samo nasamo.

Ženski cjenovnik u BiH

150 eura sat klasičnog seksa
70 eura doplata za dodatni sat
350 eura oralni seks
800 eura analni seks
200 eura masaža

Muški cjenovnik u BiH

50 eura sat klasičnog seksa
30 eura doplata za dodatni sat
100 eura oralni seks
150 eura doplata za 4 sata
100 eura masaža

Dnevni avaz

OPREZ: Lažni humanitarac iz Sarajeva operira Širokim Brijegom

Mladi volonter, ili bolje rečeno, kriminalac lažne humanitarne organizacije “Dar ruke” iz Sarajevo ponovno operira Širokim Brijegom. Iako je nedavno objavljena informacija o tome kako te udruge nigdje u registru nema, te imaju krivotvoreni pečat i potpis iz Ministarstva pravde BiH, oni i dalje lažno djeluju. “Iz Ministarstva pravde BiH su nam potvrdili da su SVE organizacije koje su registrirane pri tom Ministarstvu upisane u registar koji je javno dostupan na web-stranicama tog Ministarstva. I gle čuda, među 27.135 organizacija upisanih u registar, “Dar ruke” Sarajevo nije upisana, jer i ne postoji. Da postoji pravna država, cijela ta klika koja se lažno predstavlja završila bi u zatvoru! Budite na oprezu”, objavio je Crveni križ ZHŽ-a.

HKK Široki – HKK Zrinjski 95:79

HKK Zrinjski u posljednjem 22. kolu regularnog dijela Prvenstva BiH gostovao je u Širokom Brijegu. Večerašnji Hercegovački derbi se odigrao na Pecari i privukao je 1000 ljubitelja košarke.

Obje ekipe do večerašnjeg susreta imali su izjednačen omjer 16. pobjeda i po 3. poraza.

HKK Široki – HKK Zrinjski 95:79 (34:25, 19:15, 21:15, 19:24)

Momčadi su grale u sljedećim sastavima:

HKK Široki: Čutuk, Lončar, Filipović, Planinić, Čolak, Zubac, Kraljević, Šušak, Karačić, M.Drežnjak,D.Drežnjak, Batinić

HKK Zrinjski: Šutalo, Lužaić, Pajić, Sokolović, Golemac, Zlomislić, Todorović, Miličević, Ljujić, Milinović, Ramljak

Utakmica je završila pobjedom Širokog Brijega rezultatom 95:79. Široki tako u doigravanje ulazi s prvog mjesta.

[Best_Wordpress_Gallery id=”36″ gal_title=”Široki Zrinjski”]

Obilježena 20. godišnjica ubojstva Joze Leutara

Navršila su se dva desetljeća od ubojstva doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara.

Tim povodom, a u znak sjećanja na lik i djelo Leutara izvršeno je postrojavanje policijske jedinice Federalne uprave policije i polaganje vijenca na spomen obilježje koje se nalazi na mjestu izvršenja atentata u ulici Alipašina u Sarajevu.

I ove godine svečanost je održana u 7:45 sati, u vrijeme izvršenja ubojstva tadašnjeg doministra unutarnjih poslova FBiH Joze Leutara.

Prije 20 godina, 16. ožujka 1999. godine, Jozo Leutar, zamjenik ministra unutarnjih poslova Federacije BiH, krenuo je na posao službenim vozilom u kojem je s njim bio službeni vozač.

U blizini tadašnje zgrade Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država automobil je eksplodirao. Leutar je životno ugrožen i prebačen u bolnicu Koševo. Nakon 12 dana izgubio je bitku za život te preminuo u Univerzitetsko-kliničkom centru Sarajevo 28. ožujka.

HMS

Dnevnik jedne ljubavi: Od Slovačke pa sve do Danske čuje se pjesma Ultrasa

Nakon osvajanja prve titule državnog prvaka 2005. godine HŠK Zrinjski kreće još žešće i jače, te se sam klub još bolje organizira.

Usporedno sa jačanjem kluba, jačaju i njegovi navijači.

Nakon što sam se već poprilično povukao iz tog navijačkog svijeta i više nisam direktno bio uključen u sam rad Kluba navijača, njihovu veliku ljubav za HŠK Zrinjski promatram sa strane, najčešće sa atletske staze sa foto aparatom u rukama.

Tih godina, sam Klub navijača, preuzela je nova generacija koja se uhvatila u koštac sa mnogim problemima, ali koje je poprilično dobro riješavala. U više navrata ipak im pomažem u nabavci navijačkih šalova i kapa te drugih suvenira tako da i na tom planu navijačka skupina Ultras još više jača.

Od prve titule pa do danas Zrinjski je često sudionik europskih natjecanja pa i njegovi navijači imaju razloga za bolju organizaciju što se posebno vidi na odlascima navijača na gostovanja bilo u BiH, bilo po Europi.

Također Zrinjski u ovom periodu osvaja Kup BiH kao i drugu titulu prvaka BiH što navijači, grači i članovi uprave proslavljaju velikim feštom zajedno sa splitskim pjevačem Marijanom Banom. U tom periodu navijači Zrinjskog u većem ili manjem broju svoju podršku klubu daju od Slovačke pa sve do Danske.

U ovom periodu bilo je dosta teško izdvojiti barem jedno gostovanje te ga opširnije opisati, tako da ću se u narednom tekstu više bazirati na neko od gostovanja koje je obilježilo to razdoblje.

HERCEGOVINA SE ZATRESLA Potres s epicentrom kod Gruda

Seizmološke sprave su u petak u 22:17 sati registrirale slabiji potres na području Hercegovine, a koji su osjetili i stanovnici Dalmacije.

Prema podacima Seizmološkog zavoda Srbije, epicentar potresa bio je sjeverozapadno od mjesta Klobuk odnosno nekoliko kilometara južno od Gruda, a jačina je iznosila 2,7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.

Prema podacima Seizmološkog zavoda, potres ove jačine nije mogao prouzročiti materijalnu štetu, ali može izazvati uznemirenost stanovništva./HMS/

Zašto Hrvati iz BiH nose Hrvatske zastave?

Tema koja je bila aktualna ljetos za vrijeme SP u Rusiji. I danas je ta tema za Hrvate bih možda i još aktualnija, pa da ponovimo gradimo.

Razlog tomu je svakako čudo reprezentacije Hrvatske na Svjetskom prvenstvu. Cijela je planeta je u kockicama crveno bijele boje. O vanseriskom stanju Hrvata je suvišno govoriti. Takva euforija se ne pamti. Povijest se piše. U svim zemljama svijeta gdje su Hrvati nastanjeni dobivaju podršku od te države .Dosta mojih prijatelja Nijemaca je nakon ispadanja Njemačke obuklo Hrvatske dresove. Takav isti prizor sam vidjela kod prijatelja i iz drugih zemalja svijeta. Vatreni su doslovno zapalili cijelu planetu.To svakog Hrvata, ma gdje bio čini izrazito ponosnim. Nebitno je da li je iz Zadra,Münchena,Rima,Cambere,….ili iz Mostara!

Sve nas veže ta nacionalna pripadnost bez obzira na teritorijalnu. Srca nam kucaju za isti “tim”. Za Hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Svi gradovi na svijetu gdje se slavi pobjeda Hrvatske se priključuju slavlju. “Lijepa li si” ori se glasnije već ikada .Ali…u svemu postoji ono “ali” što obično sa sobom nosi i nešto negativno.T ako ću se kao Hercegovka Hrvatica iz Mostara osvrnuti na par stvari koje ne razumijem kako ljudi ne mogu ili bolje rečeno neće da shvate.

Kao prvo ovih dana su društvene mreže preplavljene objavama u kojima se izražava preduboko čuđenje kako ljudi s ovih prostora navijaju tako zdušno za Hrvatski i zamisli ,uz to je redovno komentar “Ne vole svoju zemlju i ne mogu prihvatiti da su samo Bošnjaci katolici. “!Zanimljivo je da su to komentari osoba od 15 god. – 75 god. Najžalosnije da tu ima i visoko obrazovanih osoba. Pitam se i pitam kako bar oni nisu u stanju razgraničiti tri najosnovnija pojma koja se uostalom upisuju u službenim dokumentima!? Kako to nisu naučili u tako visokim školama i fakultetima!? Ili nisu naučili ili su zaslijepljeni mržnjom !? Opcija treća ne postoji. Pa ću sada pojasniti onima koji ne znaju na primjeru osobe hrvatske nacionalnosti rođene u Mostaru.

Teritorijalna pripadnost – Hercegovac
Nacionalnost – Hrvat
Vjeroispovijest – Katolik
Prejednostavno za shvatiti ,onomu tko želi da shvati.

Tako da po nacionalnoj osnovi je identičan Hrvat iz bilo kog dijela Hrvatske ili svijeta ,s Hrvatom iz Hercegovine .Zar je to teško shvatiti!?
Zar nas osuđujete zbog toga i zar vas to toliko vrijeđa!? To je ljubav prema našem narodu.

Zašto toliko odvratnih i pogrdnih komentara imate kada okačimo naše zastave. Zastave Hrvatskog naroda. I tu razliku također ne poznaju oni koji osuđuju! Razliku između zastave države i zastave naroda neke države. Opet se dokazuje neukost i nepismenost ili zaslijepljenost mržnjom.

Komu silne laži o ravnopravnosti kada pojam iste ni ne poznate ,a još manje želite da ga upoznate.

To ipak ne umanjuje i ne opravdava silne izljeve mržnje putem društvenih mreža.
To je ispod svakog nivoa ljudskosti! Na dan utakmice stižu razna upozorenja da se maknu sve zastave Hrvatske, ili će osobe u suprotnom biti uručene kazne.
S obzirom na to da je taj dan bio i Dan žalosti zbog pokolja u Srebrenici, javno gledanje je zabranjeno što svakako i priliči da se poštuju takvi dani.
Vatromet koji je pripremljen za povijesnu pobjedu Hrvatske na Svjetskom nogometnom prvenstvu je također bio upriličen tek poslije 24 h, kako bi se ispoštovala tuđa bol koja se dogodila na isti dan za vrijeme rata.

Svako vrijeđanje bilo koga po bilo kojoj osnovi je za osudu jer isto služi kao plamen za potpaljivanje mržnje.

Nitko naravno nije pisao o tisućama komentara koji su na najgori i najružniji način upućivani prvenstveno Hrvatima iz Hercegovine, a potom i Hrvatskoj Republici nazivajući ih “okrutnim agresorima”. Zanimljivo je da je 50 % tih istih za vrijeme rata tražilo i našlo utočište u toj istoj “agresorskoj i zločinačkoj Hrvatskoj”.
Poduži bi bio spisak svih pogrdnih riječi s kojima su svakodnevno “počašćeni” Hrvati s prostora Bosne i Hercegovine. Naravno, nikada ne treba strpavati sve u isti koš jer postoje i oni prisebni koji dostojanstveno nisu podržali reprezentaciju Hrvatske, ali i oni koji su je bodrili.

Slika situacije i pozicije je potpuno jasna. S toga bi bilo izuzetno od koristi prvenstveno onim neukim i nepismenim da prihvate i da se drže činjenice koja glasi:
Ovi ljudi koji ističu Hrvatske zastave, ovi ljudi koji srcem i dušom gore za reprezentaciju Hrvatske su po nacionalnosti Hrvati. I sasvim je razumljivo da navijaju za reprezentaciju Hrvatske sa svim pripadajućim obilježjima.
Čim prije to shvatite i prihvatite svima će nam biti ljepše i bolje.
I svakako imajte na umu što god da neki drugi slave i čime god da mašu , nama to ne smeta, ma koliko god bilo nelogično…opet ne smeta.

To isto imajte na umu kada Hrvati slave sa svojim nacionalnim obilježjima što je potpuno prirodno i u tom ne postoji apsolutno ništa sporno.

 Daniela Škegro

Zdravko Mamić zapjevao u Mostaru

U emisiji Običnog radija ” Ugodni razgovori s Antonelom”, koju vodi i uređuje Antonela Vučić, gostovao jeg. Zdravko Mamić. U emisiji koja je trajala preko sat vremena g. Mamić je voditeljici otkrio mnogo toga o nogometu, Dinamu, njegovom životu u Međugorju. No najzabavnije od svega bilo je kako je gospodin Mamić zapjevao za sve slušatelje Običnog radija.

Posušje: Mladiću bisernog osmijeha i velikog srca zauvijek ostaješ u našim mislima

Milan Đerek, mladić velikog srca, napustio nas je jučer u teškoj prometnoj nesreći. Od njega se opraštaju obitelj, prijatelji i poznanici i imaju samo riječi hvale o ovom zlatnom 22-godišnjaku koji nas je tako rano napustio.
Mladiću bisernog osmijeha i velikog srca zauvijek ostaješ u našim mislima

“Nekada riječi nisu dovoljne i prikladne da opišemo kako se osjećamo u određenom trenutku. Samo tišina i suze na našim licima uz sjećanje na prošle dane. Mladiću, bisernog osmijeha i srca otvorenog za druge, zauvijek si u našim mislima. Nećemo te dati zaboravu! Veliko HVALA i zbogom…do ponovnog susreta, prijatelju”, napisali su na svom Facebook profilu iz Vijeća mladih Posušje.

Kad Hercegovka traži posao: Ja da mu radim za 500 maraka? Nek mu majka radi za te pare!

Traži se radnica! Mostarka vrijedna! Korektna! Okretna!
Sve je dobro dok joj nisu rekli plaću! 500 Konvertibilnih maraka!

Odgovor Hercegovke:
Molim? Ja da mu radim za 500 maraka? Pa volim više kući sjedit! Čuj 500 maraka! Nek mu majka radi za te pare!

Napravila Hercegovka ručak! Potrudila se pravo! I muž punih usta kaže: A nije ti vala ovo nešto!

Odgovor Hercegovke:
Naberi u majke ako ti se ne sviđa!
Zivo!

Hercegovka u redu na koncertu! Red kilometar! Ona se uspuhala! I počeše govoriti oko nje: Polako gospođo!

Odgovor Hercegovke:
Gospođo?
A đe me lijepi đavo nosi! Neš’ ti Ivana više ja ti kažem!

Nabasala Hercegovka na sniženje! Ludilo! Nema šta nema! Svi se dive! Vuku!

Hercegovka:
A Boga ti draga rutina! Ta da valja ne bi bilo 5 maraka! Smeće!

Hercegovka u restoranu! Gladna ko vuk! Čuvala se za Bečku šniclu! Naručila je prije 40 minuta i kada je došla možete pretpostaviti što je rekla,ne pomislila?

Hercegovka:
Ko´da sam janje naručila dan te jebo!

Hercegovka u Konzumu! Čeka Red do Blagajne već pola sata!Kada je konačno stigla na red, počela je bacati artikle po traci i punim glasom reče:
Treba li vam radnika? Vidim 7 kasa, a samo jedna radi! Ovo nema niđe! Ovo nema u pički materinoj! Još kažem sebi: Neš’ u Konzum i ja opet mahnitura!

Kod Hercegovke neka prezentacija usisivača! Ma nema ,on leti, vrti se, na vodu,bez vode, nema prašine,antialergijski…. Kada su joj na kraju rekli njegovu cijenu ona iskolačenih očiju govori:

Priča li?

Sjede dvije Hercegovke u kafiću uz šetnicu! I ova ko iz stopa u sred razgovora:

„Vidi nje i glave majkee ti, i okle je s njim može mu mama bit’!

Sjela Hercegovka u slastičarnu,naručila kolač i donese joj konobar račun!

Hercegovka: A Boga ti šta je u njemu,kad je ovoliko! Mogla sam za 4 marke tepsiju napravit´! Al hajde!

Izveli Hercegovku u diskoteku  u Mostaru! Nije ona stara,ali se osjetila starom i reče:

„ Sve bi ja ovo kući zaćerala“ Gledaj ih! Niđe sise a to se razgolišilo,jao,jao!

Kada Hercegovku mori´dijete, a ona nešto sva nikakva! Vrlo lako ga uputi na pravi put:

„Eto ti ćaće u sobi, pa pričaj sa njim,ništa ti ja ne znam“!

Zna Hercegovka dobro lanut´! Nikome ne ostaje dužna! Nema s njom zajebancije! Bolje čuvaj se! Čuvaj se,jer ćeš dobiti divne stihove ukoliko nije njen dan, tipa:

Odjebaus!
Ma Voz!
Ma vala da si mi na zjenice ispo´!
Evo sve trčim! Luda sam!
A Boga mi ako ti ustanem!

Interesantne! Dominantne! Posebne!
Naše Hercegovke!

Mostarac bez dlake na jeziku
28.11.2018

Svaki stanovnik BiH lani je pojeo 99 KM voća i povrća iz uvoza

Izvoz voća i povrća iz BiH u 2018. godini iznosio je 180 milijuna konvertibilnih maraka i bilježi pad od 16 posto u odnosu na prethodnu godinu (-33 milijuna konvertibilnih maraka), dok se uvoz nije bitno promijenio i iznosi 347 milijuna konvertibilnih maraka, piše Večernji list BiH.

Dva ključna razloga za pad izvoza su kišno ljeto i zabrana izvoza jabuka u Rusku Federaciju koja je bila na snazi od 22. siječnja do 11. srpnja prošle godine, pokazale su analize Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden FARMA II projekta.

Rekordan izvoz malina

Rukovoditelj Sektora voća i povrća USAID/Sweden FARMA II projekta Velibor Trifković kazao je kako su, unatoč svim izazovima, zamrznute maline u 2018. godini količinski zabilježile rekordan izvoz od 23.458 tona, dok je vrijednost izvoza zbog nižih cijena pala za šest posto i iznosi 66 milijuna KM.

Pad izvoza zabilježen je i kod drugih ključnih kultura, pogotovo jabuka, gdje je izvoz manji za 12 milijuna KM (61 posto). Analize su pokazale kako je, u prosjeku, svaki Bosanac i Hercegovac u prošloj godini pojeo 99 maraka uvoznog voća i povrća, od čega je 55 KM voća, 25 KM povrća i 23 KM prerađevina od voća i povrća (najviše uvozimo sokove).

Tajnica Asocijacije za prehrambenu industriju pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Tijana Muhamedagić navela je kako je Njemačka s 32,9 milijuna KM prvo izvozno tržište za ovaj sektor, nakon čega slijedi Srbija s 31,7 milijuna KM, s time da BiH sa Srbijom bilježi deficit u razmjeni. Ruska Federacija bilježi pad od 23 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu te je sada treće tržište po vrijednosti izvoza.

Suficit je zabilježen i u razmjeni s Austrijom.

I dalje uvozimo velike količine

Muhamedagić je dodala kako i dalje uvozimo velike količine voća i povrća upitne kvalitete. Tako je, primjerice, u prošloj godini više od 700 šlepera konzumne jabuke uvezeno po cijeni od 0,10 do 0,30 KM po kilogramu, što dovodi u pitanje kvalitetu tih proizvoda.

– Prostora za zamjenu uvoza postoji mnogo iako se čini da je najveći razlog za uvoz niska cijena, kao i dostupnost proizvoda tijekom cijele godine – dodala je tajnica Asocijacije za prehrambenu industriju pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Tijana Muhamedagić.

U okviru priprema za međunarodne nastupe relevantne za sektor voća i povrća, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden FARMA II projekt priredili su katalog 38 izvoznika iz ovog sektora.

Katalog je urađen na engleskom i ruskom jeziku. Direktorica Sektora gospodarstva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ognjenka Lalović kazala je kako je predstavljanje kataloga planirano i na najvećem sajmu hrane na svijetu Anuga 2019. u Njemačkoj koji će biti održan u listopadu ove godine i na kojem će se na zajedničkom bh. štandu predstaviti vodeći bosanskohercegovački izvoznici.

U BiH preko balkanske rute ulazi 60.000 migranata

Dolaskom proljeća ponovno bi se mogla aktivirati balkanska ruta, upozoravaju nadležne institucije. Europska komisija ovu mogućnost nije ni potvrdila ni demantirala.

Naime, glasnogovornica Europske komisije Mina Andreeva navela je da Europska komisija stalno nadzire sve migracijske tokove u Europi, ali i također izbjegla odgovoriti na pitanje novinara primjećuje li se povećanje priljeva migranata i izbjeglica na zapadni Balkan, odnosno, radi li se o ponovnom otvaranju “balkanske rute “. “Europska komisija šalje novac i osigurava žurne fondove kao podršku zajednicama koje su pogođene migracijskim tokovima.

Tako imamo mogućnost pomoći vlastima zemalja s povećanim pritiskom”, poručila je Andreeva, ponovivši kako stalno prate migracijske tokove i koordiniraju se sa zemljama članicama. Ombudsman za ljudska prava u Bosni i Hercegovini Ljubinko Mitrović izjavio je kako bi u Bosnu i Hercegovinu u ovoj godini trebalo ući više od 60.000 migranata, dok ih je u prošloj godini bilo ukupno 24.000. U više od 98 posto slučajeva, kako je naveo, bili su bez ikakvih identifikacijskih dokumenata, a ulazili su na mjestima koja nisu predviđena za prelazak bh. granice.

Predstavljajući u Narodnoj skupštini RS-a specijalno izvješće o stanju u oblasti migracija, Mitrović je naveo da oko 25 posto ovih osoba dolazi iz Sirije, a u gotovo 80 posto slučajeva su ekonomski migranti iz Pakistana, Irana, Iraka, Libije i Afganistana. Službenici Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH obišli su sve lokacije na kojima se nalaze migranti u BiH, a u preporukama iniciraju povećanje učinkovitosti nadzora i kontrole granice, ulaska i boravka stranaca i podizanje na višu razinu sigurnosti građana BiH, kao i osiguranje adekvatnih prava za migrante. – Najave su jako pesimistične, piše Večernji list BiH.

Upravljajmo krizom ili će u suprotnom ona upravljati nama – naglasio je Mitrović i pozvao na reagiranje svih razina vlasti kako bi se adekvatno suočili s ovim, kako ga je nazvao, izuzetno ozbiljnim problemom. Zbog pesimističnih najava Operativni stožer za pitanja migracija u BiH najavio je mogućnost potpunog zatvaranja 600 kilometara duge istočne granice.

Ne hranite bebu kad god zaplače

Nakon šest mjeseci dojenčad je zadovoljna s tri obroka i dvije užine.

1. Ako beba doji, ne treba je previše često stavljati na grudi, jer bebe koje bi htjele često sisati ne rade to zbog gladi, već zbog ugode ili nesigurnosti.

2. Ne treba hraniti bebu kad god zaplače, jer plač ne mora značiti da je gladna ili žedna, već da želi da je uzmete u naručje i smirite.

3. Većina beba traži hranu svaka dva sata do uzrasta od dva mjeseca, a svaka tri – do šest mjeseci.

4. Nakon šest mjeseci dojenčad je zadovoljna s tri obroka i dvije užine.

5. Ako je beba na flašici, pa prestane jesti prije nego što isprazni bočicu, ne treba inzistirati da je dovrši.

6. Čvrstu hranu ne treba uključivati prije šestog mjeseca.

7. Djetetu u prvoj godini života ne trebaju ni šećer, ni slatkiši.

Od 1. svibnja zabranjen uvoz starih automobila

Od 1. svibnja, u Bosnu i Hercegovinu neće se moći uvoziti vozila iz Europske unije koja ne ispunjavaju Euro 5 standarde, odlučilo je Ministarstvo prometa i komunikacija BiH. Identična odluka donesena je i prije tri godine, a odnosila se na zabranu uvoza automobila standarda ispod Euro 4.

– Razmatrat ćemo narednih dana sve primjedbe, ali s obzirom na to da se radi o istoj odluci kao 2016. godine, kad je usvojena odluka za Euro 4, ne vjerujemo da će biti problema. Ništa se novo neće desiti što nije bilo u travnju 2016. godine – rekao je Zoran Andrić pomoćnik ministra.

Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i uvoznika novih automobila u BiH, rekao je za “Avaz” da je riječ o korisnoj i dobroj odluci za građane.

– Na prvom mjestu je sigurnost građana. Imamo najstariji vozni park u Europi, oko 17 godina je prosječna starost automobila. Čak 70 posto vozila nema katalizator, a to znači da mnogo zagađuju okolinu. Sve to utječe na zdravlje stanovnika – rekao je Muratović.

Dodaje da se zemlje EU rješavaju dizelskih automobila i da ih šalju nama, a to su opasni zagađivači zraka. Muratović ističe da više od 3.500 ljudi godišnje umre od zagađenja zraka, a da ih na stotine pogine u prometnim nesrećama.

Vraćanje kilometraže

– Upitan je kvalitet automobila koji se uvoze u BiH. Na mnogima je vraćena kilometraža, dosta ih je tehnički neispravno. Ova odluka sigurno neće negativno utjecati na građane – naglasio je Muratović.

U praksi, ova odluka znači da vozila starija od desetak godina nećemo više moći dovoziti iz inozemstva i registrirati u BiH. Stručnjaci kažu da na prvi pogled djeluje da će građani morati kupovati skuplje automobile nego što je sada slučaj, ali da će, dugoročno, imati manje troškove održavanja.

Trgovci automobilima, također, podržavaju ovu odluku, jer će, kako kažu, biti manje kvarova na vozilima.

Broj uvezenih vozila u BiH

32.695 – 2010. godine
47.141 – 2011. godine
51.270 – 2012. godine
58.586 – 2013. godine
67.416 – 2014. godine
65.121 – 2015. godine
67.834 – 2016. godine
70.976 – 2017. godine
82.905 – 2018. godine
11.265 – u prva dva mjeseca 2019. godine

Vježbanje je bolje od bilo kakvog lijeka

Sa svih strana ćete čuti da je vježbanje veoma zdravo, da produžuje životni vijek, djeluje preventivno, pa čak u nekih slučajevima i da liječi.

I to je činjenica – ako želite lijek koji će vam popraviti raspoloženje, poboljšati pamćenje i zaštititi mozak od bolesti uzrokovanih starenjem, stručnjaci savjetuju da se pokrenete i budete više fizički aktivni.

Manje stresa

Brojna istraživanja dokazala su da bilo koja vrsta fizičke aktivnosti koja podiže broj otkucaja srca u minuti ili vas tjera na znojenje u isto vrijeme ima pozitivne efekte na vaš mozak.

Iako se neki pozitivni efekti vježbanja mogu primijetiti odmah, za neke je potrebno nekoliko tjedana da se manifestiraju. Dakle, ključ zdravog tijela i duha je vježbati redovno barem 45 minuta.

Istraživanja su pokazala pozitivne efekte dvotjednog vježbanja kod osoba koje pate od Alzheimera u ranim fazama bolesti.

Vježbanje nekoliko puta tjedno popravlja raspoloženje i umanjuje nivo stresa. Klinički je dokazano da vježbanje nakon samo deset dana ima pozitivne efekte kod osoba koje se bore s depresijom. Što se više krećete, vaše tijelo će se osjećati bolje, vaš mozak će raditi brže, a u isto vrijeme će se raspoloženje i kvalitet života popraviti.

Loš kolesterol

Vježbanje i fizička aktivnost reguliraju krvni pritisak, posebno kod osoba koje su gojazne i koje vode neaktivan način života. Smanjenjem krvnog pritiska smanjit ćete i mogućnost dobivanja moždanog udara.

Cijeli život se trudimo da smanjimo nivo lošeg kolesterola, a da se nivo dobrog kolesterola poveća. Adekvatnim vježbanjem, ali i ishranom, čistite krvne sudove od lošeg kolesterola i utječete da se nivo dobrog kolesterola poveća. Time sprečavate i pojavu ateroskleroze.

Pozitivan utjecaj na mozak

Kao i mišići u tijelu, i mozak treba aktivnosti da bi mogao živjeti. Studije su potvrdile da fizička aktivnost, osim što pozitivno utječe na fizičko zdravlje, ima pozitivan utjecaj i na funkcije mozga. I aktivnost od samo 20 minuta pomaže u obradi podataka i funkcijama memorije u mozgu.

Uz to, vježbanje ubrzava srčane otkucaje pa srce pumpa više krvi i više kisika doprema organima, pa tako i mozgu. Također, vježbanje pomaže tjelesnom oslobađanju hormona koji učestvuju u stvaranju hranjivog okruženja za rast moždanih stanica. Fizička aktivnost potiče aktivnost mozga stimuliranjem rasta novih veza između stanica u područjima mozga.

Regulirajte težinu

Vježbanje regulira tjelesnu težinu, a to direktno utječe na kvalitetniji i duži život. Nije isto cijeli život nositi 100 ili 60 kilograma. Razlika je ogromna. Dakle, smanjite svoju tjelesnu težinu i produžit ćete život.

Bez lomova

Jačanjem muskulature utječete na izdržljivost cijelog lokomotornog aparata. Lomovi su najčešći kod djece i starijih osoba, glavni razlog za to je slaba muskulatura koja nedovoljno podržava ekstremitete. Ako su mišići slabi, čak i skok s visine od 30 centimetara može biti poguban za neke od kostiju nogu.

Jako srce

Ako trenirate, srce će vam biti jako i zdravo, a život sretniji i duži. Vježbanje također sprečava pojavu inzulinske rezistencije, koja je jedan od problema modernog društva, To je bolest za koju je kriv naš način ishrane i neaktivan stil života.

Uplatili dvije kombinacije za 14 kn pa osvojili 3,3 milijuna!

U Hrvatskoj lutriji još nisu čuli za ovakve srećkoviće: četiri prijatelja uplatila loto, odigrali dvije kombinacije za 14 kn pa osvojili 3,3 milijuna!
Četvorica prijatelja iz kartaške družine u Zaprešiću su na lotu osvojila dobitak ‘težak’ 3.357.478,32 kuna. Dobitak su osvojili zajedno, pa su ga zajedno i podignuli, a može se pretpostaviti da će dio tog dobitka i zajednički potrošiti, objavili su u petak iz Hrvatske lutrije.

Odigrali su dvije kombinacije Lota 7 za 14,00 kuna na prodajnom mjestu u Zaprešiću na Trgu mladosti, piše Jutarnji list.

Dobitak 6+1 pokazao se kao izuzetno vrijedan od kada ga je, u listopadu prošle godine, Hrvatska lutrija uvela na listu dobitaka. Osvojen je šest puta.

Jamčeni dobitak 6+1 iznosi 400.000 kuna koji može samo dodatno rasti. Naraste li Jackpot igre Loto 7 na maksimalnih 10 milijuna kuna, fond dobitaka za dobitak prve vrste prelijeva se u fond dobitaka za 6+1. Time dobitak 6+1 ubrzano raste. Tako je bilo i ovaj put kad su sretni igrači osvojili više od 3,35 milijuna kuna.

Jackpot Lota 7 u 22. kolu od 16.3. iznosi 10.000.000,00 kuna, a za dobitak 6+1 očekuje se iznos od 1.800.000,00 kuna.

Mostarka u Njemačkoj: Fali mi ciganluk ženo moja..

Moja ti koliko sam ti se puta probudila u Njemačkoj misleći da sam bona u Mostaru…
Ženo moja koliko sam te poželila…
Mogu ja bona doć’ nije to neizvedivo, ali ne mogu poso’ ostavit.
Popila bi ja bona kafezu s nekim u firmi ali sve Švabe!
Fini,kulturni, ali bez ćeifa.
Popiju onu kafezu ko tamo se, a ni trača, ni mahalanja,ni ono „ Ženo moja”….
Kako mi fali onaj mahnitluk s tobom, onaj shopping s 50 maraka, žderanje Bureka, pijanka na Vojničkom, kafeza u Gradskoj, mahnitanje u Dalekoj.
Fali mi bona i onaj ciganluk kad smo sjedili kod tebe na balkonu pa ti u sred ćeifa Mara s trećeg prospe pun stoljnjak mrva po glavi.
Fali mi da joj jebem od tave Državu, da je nazovem seljankom i odakle je došla…pa da se poslije ispišamo od smjeha.
Nema ti toga ovdje ženo moja! Sve je sterilno, čudno i svakodnevno..
Jedino ti se bona u nas vazda vriska čuje iz kuće!
Usisavam u ponoća pa mi zovu policiju,i kada dođu znaš mene…
KO JA?
MOLIM? NE,NE…
Onda se meni i policija izvinjava,a ja taman mislila posvađat ću se s nekim!

Ženo moja draga. Sredim se ja na poso. Ono normala! Znaš mene. I oni gledaju. Pare oči! Znaš šta su me pitali prvi put kada su me vidjeli tip top? Jesam li ja doktorica? (Ja vrištala)
Da sam im znala reć’ : Jok ja Boga mi! Rekla bi, a ovako sam samo slegla ramenima i rekla:
Ich bin Praktikant hier.
Udaviše me pitanjima ujutru a ja ženo ko stršljen. Pijem onu kafezu,a ona mi na nos izlazi.
Znaš i sama da smo nekad ujutru lokale kafezu i šutile ko dvije stuhe!
Ništa me ne pitaj!
Fali mi bona ciganluk!
Puna sam ti ko brod! Mogu ja sve sebi kupiti! Sjednem pojedem,popijem! Potrošim i to fino na sebe! Otputujemo ali…
Ili sam ja luda ili oni? Nakvi su smušeni ženo moja…
Ja kad ih ujutru vidim na biciklu a kiša pljušti meni nije dobro!
U nas se zna: Ham’ jesen nema bicikla do proljeća.
Stipse ženo moja! To bi se da izvineš “J…. za marku ”
Svak’ sebi plaća a ja ko đžek trbosjek sve častim!
Kažu moji: Živite ko grofovi!
Jesmo fala Bogu! Radimo! Što zaradimo potrošimo! Vozimo fino auto, imamo fin stan ali…
Ili sam ja manita ili mi nije dobro.. Fali mi ciganluk ženo moja…

Fali mi da hakam Čovića, fali mi da mi onaj naš konobar donese bez ikakve logike četri čaše vode uz dvije kafeze, fali mi da spucamo kutiju „Domaćice” u ponoća!
Fali mi taj naš Mostar.
Ja kažem neka da zaradim mirovinu pa ćemo se vratiti! Da imamo sta trošit! Pa jel?
Haj ti bona dođi meni vamo?
Ja navikla na tebe! Naći ću ti ja poso’, ti nauči malo jezika i harat ćemo ko nekad! Možda i kakvog bogatog Njemca upoznaš! Ko da te slušam sad : Samo mene čeka!!
To bi ženo šouuu bio, ha? Šta misliš?
Ili si me zaboravila?
Nedaj ti Bože!Glavu bi ti otkinula!
Odo sad. Evo već vrište oko mene moram ih u Kindergarten vodit’!
Oh meine Mutter, was ist dass?

Pozdrav od IVE iz Frankfurta!

Mostarac bez dlake na jeziku

Mostar: Ozlijeđeni u stravičnoj prometnoj nesreći stabilno

Svih troje pacijenata smještenih u Sveučilišnoj Kliničkoj bolnici Mostar zbog ozljeda zadobivenih u stravičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila jučer na Žovnici  su stabilno, potvrdili su medijima iz SKB Mostar.

Umjesto drače i kamena rastu ‘zlatne’ masline

Prije samo 15-ak godina ni Hercegovci nisu vjerovali u sliku pred našim očima, nasad maslina na sjevernoj strani brdašca koje pri odsjaju sunca od bjeline snježnih vrhova Čvrsnice i Veleža djeluju kao iz bajke. Dolje, ispod tog, iz krša otetog tla – neobrađeno polje, piše Večernji list BiH.

Slika je to iz Cerna, naselja na sjeveroistoku ljubuške općine s imanja Jure Sušca. Uz takav krajolik u kojem se istinski može uživati i čuditi – obrađeno brdo, a polje u ledini, počinje priča ovog vinara i maslinara. – Krenulo je na Danima berbe maslina u Mostaru gdje sam za prošlogodišnje ulje dobio zlatnu medalju.

Zatim sam u Vodicama kod Šibenika, dobio također zlatno, slijedila su zlata u Splitu i Zagrebu. Ulje sam poslao i na “Noćnjak” koji se ove godine prvi put održava u BiH i RH, odnosno u Neumu, nadam se da će i tu rezultat biti jako dobar. Uzorke ulja poslao sam i na svjetsko natjecanje u Grčku, upravo ovih dana očekujem rezultate – kaže Jure.

– Imam dosta prijatelja u Dalmaciji koji su mi u početku pomagali savjetima. Mnoge zanima kako na nadmorskoj visini od 212 metara na kojoj je moj maslinik, može uspijevati maslina i da možemo postizati jako dobre rezultate – kaže Jure. – U ovom dijelu općine Ljubuški dosta nas je sadilo masline. One traže uzvišenja, sunčane dijelove, kako mi kažemo, proplanke. Zasad nam ide dobro – priča Jure. Kažu da su upravo to područja gdje masline daju najkvalitetnije ulje.

– Hvala Bogu, medalje to potvrđuju. Imam maslinik od 132 stabla. Nešto stabala još nije stiglo na rod jer svake godine gdje se ukaže mjesto nastojim zasaditi maslinu. Sadio sam skradinsku krvavicu jer dosta dobro podnosi hladnoću, zatim oblicu pa lecini i pendolino te istarsku bjelicu. Za velike hladnoće 2012. svih 20 istarskih bjelica je promrzlo, uspio sam ih zanoviti i sad je sve u redu. Skradinska krvavica te godine bila je jako mlada, ali nikakvih problema s hladnoćom nije bilo – kaže nam Jure i tvrdi da maslina traži osunčane, prozračne i vjetrovite lokacije, dosta gnoja, a ljeti vode.

Zahvaljujući bunaru, koji je izbušio 2009. prije podizanja maslinika, sa sušom nema problema. Upravo je dubina bušotine zorna ilustracije temeljitosti Jure Sušca, nekada po obiteljskom podrumu poznatog vinara, a sada i maslinara. Kaže da je imao novca za bušotinu od 250 metara, vode nije bilo, onda je odlučio riskirati još 50 i posrećilo mu se na 292. metru…

To što Mektić ne vjeruje u institucije vlastite države, ne daje mu za pravo da blati Hrvatsku

Predsjednik Odbora za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost RH Ranko Ostojić rekao je u petak da je od SOA-e dobio kvalitetno izvješće u kojem SOA “nije potvrdila da su se dogodile stvari za koje je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić optužio Hrvatsku”, a to je da su hrvatski obavještajci regrutirali državljane BiH kako bi podmetnuli oružje u islamske vjerske objekte u njihovoj zemlji.

– Očito smo kolateralna žrtva odnosa unutar sigurnosnog sistema BiH – dodao je Ostojić.

Mektić je pred Tužiteljstvom BiH, za koje je rekao da mu ne vjeruje, ostao pri svojim izjavama, a Ostojić je istaknuo i da on ostaje pri svojim.

– Mogu potvrditi da sam promptno zaprimio izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije, vrlo argumentirano. To ću podijeliti s članicama i članovima Odbora za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost. O detaljima izvješća ne mogu govoriti. Argumentirano su odgovorili na sve iznesene optužbe, a to što neko ne vjeruje ni u institucije vlastite institucije države, onda misli da mu to dozvoljava da blati drugu državu – rekao je Ostojić.

Nije htio špekulirati treba li Mektića sankcionirati pokaže li se da nije istina ono što govori.

– To je stvar BiH, oni neka rješavaju taj problem. Što se tiče Hrvatske, sigurno je da situacija u kojoj vas optuže bez dokaza i argumenata, zahtijeva promptnu reakciju. Ja sam zadovoljan time što sam dobio vrlo argumentiran i kvalitetan odgovor SOA-e u kojem nije potvrđeno da su se dogodile stvari za koje je Mektić optužio Hrvatsku – istaknuo je Ostojić.

Napomenuo je da će idući tjedan na sjednici Odbora čelnici svih obavještajnih službi podnositi izvješće pa će svi članovi Odbora biti u prilici razgovarati s njima i pitati ih što god žele.

– Hrvatska je dio EU i u situaciji u kojoj bi se dokazalo istinitim da potiče ili pomaže terorizam, bila bi vrlo opasna i za EU, a vjerojatno bismo dobili i sankcije od EU. Ovdje je evidentno da bez dokaza i ne prvi put dobivamo istu situaciju od iste osobe, što je vrlo neozbiljno za jednog visokog dužnosnika. To se očito koristi za unutarpolitičke odnose u BiH – odgovorio je Ostojić na pitanje može li ovo imati implikacija na međunarodni položaj Hrvatske, prenose agencije.

– Bez argumenata i dokaza optuživati susjednu državu, to se ne radi. U ovom trenutku se ne može definirati tko je sigurnosni sistem same BiH, to je očito podijeljeno, a mi smo očito kolateralna žrtva tih odnosa unutar sigurnosnog sistema BiH. Nadam se da nikome neće pasti na pamet da taj način radi iz Hrvatske prema BiH. Imali smo nekih takvih naznaka, što nije dobro i nije dobro za dobrosusjedske odnose, a stabilnost BiH je važna Hrvatskoj – zaključio je Ostojić.

Remi na Grbavici: FC Centar – HFC Zrinjski 6:6

HFC Zrinjski u derbiju kola danas je gostovao na Grbavici kod FC Centar. Derbi kola donio je 12 pogodaka i odličnu igru s obije strane. Iako je utakmica derbi cijelog kola ona ništa nije odlučivala, tako da nakon ovog kola ostaje sve isto.

Zrinjski je stalno bio u prednosti, imali su Plemići vodstvo 0:3, pa 3:5 i 4:6, ali su na kraju domaći igrajući s vratarom-igračom stigli do poravnanja za konačnih 6:6.

Strijelci za HFC Zrinjski bili su Sesar 3, Šunjić, Kalfić i Vlaho, javlja portal HERCEGOVINA.info.

1...2.9552.9562.957...2.967Stranica 2.956 od 2.967

Hercegovina.in je web portal posvećen vijestima, informacijama i događajima iz Hercegovine. Pruža najnovije vijesti iz regije, analize, intervjue i sadržaje koji pokrivaju kulturu, sport, politiku i društvene događaje. Cilj portala je informirati i povezivati ljude iz Hercegovine, kao i one koji su povezani s ovim područjem.

Sva prava pridržana © Hercegovina.in | ISSN 2744-2411