Naslovnica Vijesti Bosna i Hercegovina Prije 25 godina potpisan Daytonski sporazum, nepravedni mir, ali ipak bolji od...

Prije 25 godina potpisan Daytonski sporazum, nepravedni mir, ali ipak bolji od nastavka rata

Na današnji dan, 21. studenog 1995. godine, u Daytonu (SAD) je postignut dogovor o mirovnom sporazumu u Bosni i Hercegovini kojim je, nakon što je potpisan 14. prosinca iste godine u Parizu, službeno prekinut rat u Bosni i Hercegovini.

Mirovni dogovor postignut je u bazi zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, u saveznoj državi Ohajo u SAD, i njime je zaustavljen rat i riješeno pitanje uređenja Bosne i Hercegovine.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Konferencija je održana od 1. do 21. studenog 1995. godine. Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

– Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut – kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Daytonskog sporazuma u Parizu.

Ove riječi do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu, pisali su kasnije analitičari.

Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine za pregovore o Daytonskom mirovnom sporazumu. Ranije je izjavio da je Daytonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove…

– Kada smo primljeni u UN 22. svibnja 1992. godine, to je bila naša posljednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritorij. Dobro je pa smo u tome i uspjeli – naglasio je Silajdžić.

Najveći doprinos u kreiranju Daytonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne tajnice Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni tajnik NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Europske unije.

Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu 14. prosinca 1995. godine. Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma je što je njime okončan rat. Francuska je čuvar originala Daytonskog sporazuma.

Današnja politička podjela i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini dogovoreni su kao dio Daytonskog sporazuma. Sastavni dio tog dokumenta je i Ustav na osnovu kojeg funkcionira današnja Bosna i Hercegovina.

Sporazum je bio kočnica ratu, ali kroz sljedećih više od 20 godina pokazalo se da Daytonski sporazum stvara mnoge probleme. Postao je izvor problema jer su ga tri strane različito tumačile. Donio je ustavne i pravne odredbe koje vrijede i danas.

Mnogi analitičari vjeruju da je Dayton nepravedan jer je zacementirao ratna osvajanja, ali je ujedno ostavio BiH sa veoma kompliciranom strukturom, zbog čega je upravljanje otežano, a napredak skoro onemogućen.

– Sjedinjene Države, koje su se dugo protivile priznavanju rezultata rata, početkom 1995. godine su ipak napravile politički zaokret i priznale ratna osvajanja, tj. etnička čišćenja, a time i teritorijalnu podjelu u korist Srba. Njemačka je bila posljednja zemlja koja je pristala na takvu promjenu paradigme. Ovom teritorijalnom podjelom, zacrtanom Daytonskim sporazumom, agresor je na kraju nagrađen, a napadnuti su kažnjeni – napisao je svojevremeno njemački političar, bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling.

Daytonski sporazum sastoji se od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države.

Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno s ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

Pregovori su počeli 1. studenog u zrakoplovnoj bazi u Daytonu, u Ohaju, a zaključeni su 21. studenog.

Ovo su bili ključni sudionici.

Delegacija BiH: Alija Izetbegović, Haris Silajdžić, Muhamed Šaćirbegović, Krešimir Zubak, Jadranko Prlić, Ivo Komšić, Miro Lazović.

Delegacija Hrvatske: Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Mate Granić, Gojko Šušak.

Delegacija SR Jugoslavije i RS: Slobodan Milošević, Miodrag Bulatović, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik, Aleksa Buha, Milan Milutinović.