Mario Mihaljević, bivši Hrvatski radijski voditelj, novinar i tekstopisac, oženio se u 68. godini, a sretnu vijest obitelji je podijelila na Facebooku.
“Nakon 11 godina veze na prvi dan proljeća oženili su se moj otac Mario i Dina! Sretno! Dina, dobrodošla u Mihaljević family!”, napisao je Marijev sin Branimir uz fotografije s vjenčanja koje se održalo u Blagaju pokraj Mostara.
I Mario je objavio nekoliko kadrova s vjenčanja na Facebooku, a među njima i fotografiju sa svojom mlađom odabranicom, Dinom Mešić Mihaljević, te s kumovima pred matičarom.
Ispod njihovih objava zaredale su se čestitke novopečenim mladencima.
Još jedan nevjerojatan sigurnosni propust otkriven je u Facebookovom sustavu.
Lozinke stotina milijuna korisnika Facebooka, umjesto zaštićene, pohranjene su na Facebookovim serverima u običnom tekstualnom obliku. U prijevodu, bilo tko od Facebookovih zaposlenika mogao je, u bilo kojem trenutku, iskoristiti lozinku i ući u tuđi profil ili ju proslijediti trećoj strani.
Procjenjuje se kako je ugroženo između 200 i 600 milijuna korisnika Facebooka.
Zanimljivo, iz Facebooka su se oglasili o ovom, najnovijem sigurnosnom propustu, te napisali kako su za problem saznali još u siječnju u sklopu provjere sigurnosti u tvrtki., piše Zimo.co.
Također, dodaju kako su u međuvremenu popravili propust te će o njemu obavijestiti sve koji su bili ugroženi.
Iz Facebooka su također objavili kako nema dokaza da je netko iskoristio taj propust i kompromitirao podatke pa smatraju da nije potrebno mijenjati lozinke. Navodno su nezaštićene lozinke korisnika Facebook Litea, Facebooka i Instagrama.
Bez obzira na Facebookove tvrdnje, za svaki slučaj, promijenite lozinku.
Jeste li znali da stablo drijena cvjeta među prvima na proljeće, a plodove daje posljednje, u jesen tek?
Tako je, kaže narodna priča, zavaralo i samoga vraga. Vidjevši da je stablo prvo procvjetalo, vrag je skočio na njega i misleći da će dati prvo rod, proglasio ga svojim. I čekao je vrag i čekao… Na rod su prispijevale trešnje, višnje, marelice, grožđe, jabuke, kruške… na “vražjem” stablu ništa, samo zeleno lišće. Konačno, u miholjsko ljeto pojavili su se i mali svijetlocrveni plodovi… Eto ga, pomisli vrag, ja sam svoje dočekao. Kušao je svijetlocrvene, kisele i opore plodove, ljutito zagunđao, skočio sa stabla i više se nikad nije vratio. I tako je stablo drijena otjeralo vraga, a plodovi su u međuvremenu dozreli, usladili,omekšali i služe na korist svima koji znaju čekati i koji cijene darove prirode.
(Zapisala T. Lj. Marić prema kazivanju baka iz čitlučkoga kraja) Foto: Mihaela Turudić/ Hercegovina zemlja svjetlosti.
U subotu 23.3. je taj Mostar Half marathon – polumaraton.
E pa ne smeta nam polumaraton, naprotiv. Smetate nam vi papci kojima smeta polumaraton, kojima smeta zatvoreno par ulica na 2-3 sata u subotu jutro. Vi koji od sportova gotovite slušanje rezultata i bacanje smeća u dalj s balkona, nećete moći u subotu s autom 500 metara do kladionice dobaciti. Smeta vam polumaraton, a ne smeta vam smeće oko zgrade, ne smeta vam 20 auta koja se prodaju na javnom parkingu ispred zgrade i 100 drugih stvari vidljivih vam samo s vlastitog prozora.
Kontate što će glupani trče hihihi “đe im se žuri” rok rok. Kontaš jedino od trčanja gotivno su oni kerovi u Maje u kladionici.
“Zadnji put sam potrčao/la na velikom odmoru kad smo igrali aberećke abertute brate”. Dobro bola’, bona…pusti njih da trče. Spavaj do podne k’o inače, do tad će sve proći. Ima bola’ i humanitarna utrka, dođi podrži…neko se dobro namučio oko svega toga.
Ako ti treba auto u subotu, preparkiraj negdje noć prije, ima i alternativnih pravaca. Prošetaj dan ga jebo…ne budi učmali klošar kojem smeta nešto pozitivno i dobro u gradu jer nažalost možemo na prste nindže kornjače nabrojati pozitivne stvari u gradu.
Što ti smeta prijatelju moj okupljen ispod križa i trobojnice ovaj narod na zemlji Hercegovoj naziv je pjesme koje je napisala Daniela Škegro,
Što ti smeta naša vjera sveta
poštovan smo narod diljem svijeta
Ti kad čuješ “Hrvati”-uši ti zapara
pa te mržnja iz grudi na zlo nagovara
Tu smo bili i tu ćemo ostati
od davnina pisalo je i pisat će se
ovdje žive i živjet će Hrvati
Mnoge čizme su pošle da nas gaze
ali nisu uspijevale i da nas poraze
Iz svega smo dizali se jači
te ponosno kazali smo svima
svetinje su naše-vjera,ljubav i domovina
Tuđe nama baš ništa ne treba
sve od Boga dato nam je s neba
Voli ti i poštuj sve ono
što ti dušu hrani
to nitko ti ne brani
ali red se mora znati
jer ovo je zemlja
gdje žive i HRVATI
Kao što se i očekivalo hrvatska nogometna reprezentacija je kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2020. otvorila pobjedom protiv Kazahstana (2-1). Međutim, put do pobjede nije bio nimalo lagan.
Svjetski doprvaci su do prva tri boda stigli preokretom slomivši momčad Nikole Jurčevića tek u završnici. Gosti su poveli u 19. minuti golom Kamila Šejdajeva, a u posljednjim trenucima prvog dijela izjednačio je Borna Barišić. Sve do 79. minute Azeri su držali remi, a tada je Andrej Kramarić lijepim golom slomio bunker gostiju.
“Zadovoljan sam pobjedom i osvojenim bodovima, to je najvažnije”, kazao je izbornik Zlatko Dalić dodavši:
“Imali smo malo više muke nego što smo očekivali. Bilo je teško kada primiš pogodak kao što smo mi primili.”
Dalić je naglasio kako su “Vatreni” zasluženo pobijedili, a uspio je i odmoriti Marcela Brozovića i Ante Rebića za ogled protiv Mađarske koji je u nedjelju.
“Planirali smo odmoriti Rebića i Brozovića koji nisu spremni odraditi dvije teške utakmice u četiri dana,” kazao je Dalić kazavši kako su Petković i Brekalo opravdali očekivanja.
“Dečki su dobro odigrali, Petkoviću nije bilo lako priviknuti se na naš sustav igre,”dodao je izbornik. Hrvatsku u nedjelju očekuje teško gostovanje u Budimpešti protiv Mađarske koja je u prvom kolu izgubila u Slovačkoj, prenosi Hina.
“Sve je lakše kada otvoriš kvalifikacije s tri boda. Brozović i Rebić će igrati od prve minute, a vjerujem kako ćemo sakupiti snage do nedjelje.”
Pozvani ste na svadbu? Vjenčaje Vam se najbolji prijatelj/ica, što im darivati?
U ne tako davnoj prošlosti, dok su ljudi uglavnom bili siromašniji uvedeni su neki običaji kojima bi se troškovi života i skupih događaja kmpenzirali sudjelovanjem velikog broja uzvanika koji bi darivali mladence u novcu ili rjeđe u proizvodima, vinu, žitu, mesu i sl. To je trebalo pomoći mladom bračnom paru ali i roditeljima oko troškova cijele svečanosti ali i osnova da se krene dalje.Taj običaj se uglavnom održao i do danas. S tom razlikom da je uglavnom sredstvo darivanja novac.
Novčano darivanje
Samo su neki od pitanja koji nas opsjedaju prije odlaska na vjenčanje. Jedan od najboljih i najučestalijih darova je novac. Timeizbjegavamo dileme i znatno olakšavamo sebi. Ali je li to i najprikladniji poklon ostaje na vama samima da odlučite.
Današnja praksa je da se najčešće mladenci darivaju novčanim sredstvima. Veoma često se darivanje mladenaca svodi na pokrivanje troškova restorana, odnosno plaćanje stolice. Novac i nije neki prigodan dar ali je ipak tako znatno lakše nego razbijati glavu što im treba. Novčanim darivanjem omogučujemo mladencima da pokriju troškove sale, vjenčanice, cvijeća itd. ali im i omogućujemo da kupe samo ono što im je potrebno ili da ga utroše na način kako oni žele.
Običaji u Hercegovini
Hercegovački običaji variraju od mjesta do mjesta. U pravilu darivanje mladenaca je nekon iznošenja svadbene torte, obično oko ponoći. Ponekad glazbenici najave vrijeme darivanja, a ponekad i ne ali primjetićete da se ljudi ustaju i ido do mladenaca te im čestitaju. To je vrijeme za uručivanje vaše kovertice sa jedom lijepom čestitkom i naravno nešto novca u njoj. Koliko novca staviti u kovertu ovisi o Vašim mogućnostima, broju članova Vaše obitelji te o tome koliko ste dobri sa mladencima. Običaj je da se stavlja oko 100 km po osobi. Time bi se pokrili troškovi stolice, a mladencima bi ostalo nešto za njihove potrebe.
U nekim krajevima mladenci se darivaju tako što jedna osoba, kum, stari svat ili glazbenik nosi tasnu i mikrofon i gosti daju novac u tasnu, a nakon toga ta osoba naglas kaze ko dariva i kojim izbosom. Taj običaj je uveden da bi potaknuli ljude da daju više novca.
Ponegdje imamo običaj rakije ili jabuke, u tom običaju nosi se čašica rakije ili jabuka i gosti darivaju mladence, a onaj ko da najveći iznos osvaja rakiju ili jabuku. Te se to javno obznani.
Lista darova
Kod nas tek počinje, a na zapadu je odavno trend, pravljenje lista darova. Na listi darova se nalaze oni artikli koji trebaju mladencima. Lista bi se nalazila u trgovini u kojoj misle kupovati ili kod mladenaca. Gosti bi odabrali jedan ili više proizvoda koje imaju namjeru darivati. Time se izbjegavaja višestruka kupovina istog dara.
Darivanje u zlatu
Prije, a u nekim djelovima Slavonije i danas zlato ima veoma važnu ulogum u darivanju ili samom vjenčanju. Dukati su nekad imali glavnu ulogu. Mlada sa više dukata oko vrata bi bila odličnija od one sa manje. Dukati su se tradicionalno prenosili sa koljena na koljeno. Dukati su se najčešće nosili oko vrata, u niskama, gdje bi se naredali jedan do drugoga. Često su i mladožanje darivale svoje supruge sa niskama dukata. Nije rijetkost da se i danas pronađe poneki zaboravljeni dukat il da netko ispriča priču kako su baš ti dukati pomogli kad je bilo najteže.
Osim darivanja u novcu, obično najuža rodbina dariva mladence i zlatnim nakitom. Običaji i tu variraju. Najčešće svekrva dariva mladu, a punica zeta. U pravilu se kupuju ogrlica, narukvica i naušnice za mladu te ogrlica i/ili narukvica, zlatan sat za mladožanju. Smisao tog darivanja je da se pokaže kako su obitelji prihvatile mladence i da im daruju nešto vrijedno za uspomenu.
U velikoj većini zemalja svijeta vas zrelom i punoljetnom osobom smatraju kad navršite 18 godina. No znanstvenici smatraju da ljudi u potpunosti ‘odrastu’ tek u tridesetim godinama, pišu britanski mediji.
Stručnjaci koji se bave proučavanjem mozga i živčanog sustava smatraju da svatko sazrijeva u odraslu osobu u različitoj životnoj dobi. Njihova istraživanja pokazuju da se kod osoba u dobi od 18 godina u mozgu i dalje odvijaju brojne promjene koje utječu na njihovo ponašanje te mogu utjecati na potencijalni razvoj poremećaja mentalnog zdravlja.
Profesor Peter Jones sa Sveučilišta u Cambridgeu kaže da je vrlo komplicirano definirati prijelazno razdoblje iz djetinjstva u odraslu, zrelu dob. Tvrdi da je riječ o ‘postupnom prijelazu koji se događa tijekom puna tri desetljeća’. Ta je definicija potrebna i korisna za ‘obrazovni, zdravstveni ili pravni sustav’.
Naime, kad navršite 18 godina, možete glasati, smijete kupovati alkohol, možete dobiti hipoteku, a ako upadnete u nevolje s policijom prema vama se odnose kao prema odrasloj osobi. Unatoč tomu, profesor Jones kaže kako je uvjeren u to da iskusni suci uspijevaju prepoznati razliku, kada je riječ o kaznenom djelu, između 19-godišnjeg optuženika i ‘okorjelog kriminalca’ u kasnim tridesetima.
– Mislim da se sustav prilagođava onome što se skriva iza izgleda i da se ljudima ne sviđa ideja o gusjenici koja se preko noći pretvara u leptira. Ne postoji djetinjstvo, a onda odjedanput, preko noći postanete odrasla osoba. Riječ je o dugom i postupnom putovanju – objašnjava.
Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda pozvao je u četvrtak nakon sjednice Obavještajno-sigurnosnog odbora (OSO) da se Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) stavi pod institucionalni nadzor te zaustavi s medijskim aferama kao što je i ona o navodnom vrbovanju radikalnih islamista, selefija od strane hrvatske SOA-e, javlja HMS.
„Krajnje je vrijeme da se obavještajni sektor stavi pod institucionalni nadzor i da se iz oblasti medijskog djelovanja prebaci u zakonski okvir“, priopćio je Bevanda nakon sastanka OSO-a, tijela kojega čine čelni ljudi Vijeća ministara BiH, na kojoj je sudjelovao i direktor OSA-e Osman Mehmedagić Osmica.
Na sjednici su bili i predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić i ministar vanjske trgovine Mirko Šarović, no na sjednicu nije došao ministar Dragan Mektić koji je optužio Hrvatsku da je vrbovale selefije da dostave oružje u jedan vjerski objekt kako bi BiH predstavila kao utočište radikalnih islamista. Prethodno je ovu špijunsku aferu u javnost plasirao portal Žurnal čiji su novinari bliski Mektiću i direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću.
Mektić, član Srpske demokratske stranke, koji je bio zadužen da predstavi sve dokaze o navodnoj aferi, jutros je otputovao u Zagreb gdje je imao operaciju na oku. U izjavi za medije nije želio komentirati ovaj slučaj. Bevanda je pak u priopćenju ocijenio kako su nedopustivi pojedinačni postupci i istupi pojedinaca u Vijeću ministara, čime je očito aludirao na Mektića. Po njemu je zabrinjavajuće što se ponavljaju obavještajne afere te su uglavnom usmjerene ka susjednim zemljama.
„Ne vidim da nas to vodi regionalnoj suradnji niti dobrim vanjskim pa ni unutarnjim odnosima“, pojasnio je Bevanda. On je dodao kako je inzistirao da se danas afera „selefije“ izvede na čistac kroz institucije, kako je jedino zakonito. On je poručio kako se neće pokolebati u traženju informacija o navodnoj aferi.
„Sve što nam zakon omogućava bit će urađeno kako bi se saznalo kakve je informacije u javnost iznio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kojeg danas nije bilo na sjednici“, zaključio je zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, prenosi HMS.
Istraživanja su dokazala da je prosječno trajanje seksa između 5,5 i 7,5 minuta. No, je li to dovoljno da bi žena u seksu maksimalno uživala? Saznajte u nastavku teksta
Nekoliko studija ustanovilo je da kod većine parova seks traje između 5,5 i 7, 5 minuta, ne uključujući predigru, važnu za potpuni seksualni užitak.
S obzirom na današnji užurbani ritam života ne čudi da se uživanje u intimnim trenucima s partnerom svodi na nekoliko kratkih minuta, ali idući podatak parove bi trebao motivirati da razmjenjivanje nježnosti i seksualne odnose s voljenom osobom ne svode samo na mehaničku radnju i brzinsku akciju.
Naime, da bi bile potpuno zadovoljne i maksimalno uživale u seksu, žene žele da sami seksualni čin traje dulje.
Istraživanje časopisa “Journal of Sex Research” otkrilo je da žene žele predigru koja će trajati 11 do 13 minuta i zatim 14 do 16 minuta seksualnog odnosa od trenutka penetracije.
Uvijek potičem parove da uživaju u što duljoj predigri prije samog čina seksa. Što više predigre, to će razina uzbuđenja biti veća te ćete lakše postići orgazam, savjetuje Ian Kerner, seksualni i bračni terapeut.
Danas u Bosni i Hercegovini bit će pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -1 i 3°C, na jugu zemlje do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 12 i 18°C, na jugu zemlje od 18 do 22°C.
Vatreni su uspješno krenuli u kvalifikacijama za EP. U 1. kolu skupine E hrvatska nogometna reprezentacija u Maksimiru je pobijedila Azerbajdžan s 2:1.
Strijelci za Dalićeve izabranike bili su Barišić (44.) i Kramarić (79.) , a za goste zabio je Šejdaev (19.).
Na tribinama maksimirskog stadiona bilo je 23 tisuće navijača,a vatrene je gledala i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Vatreni su dominirali prvim poluvremenom, ali su gosti izveli dvije kontre iz kojih su jednom uspjeli zabiti.
Zadnjih deset minuta Dalićevi izabranici su stiskali obruč oko vrata gostiju i bili su nagrađeni. Nakon udarca iz kuta u 44. minuti Barišić je zabio za izjednačenje.
U nastavku su vatreni nastavili dominaciju, ali lopta nikako nije htjela u mrežu. Tek u 79. minuti obrana Azerbajdžana je popustila. Kramarić je dobio loptu s lijeve strane i sjajno pogodio suprotni kut vrata Azerbajdžana za 2:1.
U drugoj utakmici naše skupine u Trnavi je Slovačka pobijedila Mađarsku s 2:0, a zbijali su Dude (43.) i Rusnaka (85.).
Hrvatska sljedeću utakmicu u kvalifikacijama igra u nedjelju u Budimpešti protiv Mađarske (18 sati).
Bosna i Hercegovina, prepoznatljiva je u svijetu po mnogočemu, ali kada spomenemo tradicionalna jela, malo ima onih koji odmah ne pomisle na ćevape. Sve svoje goste prvo odvedemo na jednu dobru porciju ćevapa, pa tek onda u razgledanje kulturno-povijesnih vrijednosti i prirodne baštine, naših nacionalnih spomenika, međutim jedno od najvažnijih tradicionalnih jela nismo službeno zaštitili.
Za razliku od BiH, to su uradili Hrvatska i Slovenija, te zasebno brendirali bosanske ćevape i uvrstili ih u gastronomsku ponudu, piše Oslobođenje.
Naši ćevapi često osvajaju visoke pozicije na svjetskim top listama najboljih jela, a već nekoliko puta su nominirani na listi najboljih jela internetske stranice „TasteAtlas-World food atlas“ koja rangira najbolje svjetske delicije. Početkom godine, među 100 najboljih jela iz cijelog svijeta, ćevapi su zauzeli respektabilnu drugu poziciju, a Ćevabdžinica „Hari“ se pozicionirala na prvo mjesto u Travniku gdje se jedu najbolji ćevapi.
Stoga, s ciljem ukazivanja na važnost zaštite našeg nacionalnog gastronomskog blaga, Ćevabdžinica „Hari“ je u okviru manifestacije Dan općine Travnik prezentirala najveću i najautentičniju porciju ćevapa u BiH, koju će besplatno pokloniti na degustaciju svojim sugrađanima, ali i svima onima koji taj dan požele „okusiti“ pravi Travnik.
Porcija broji čak 2.160 ćevapa.
”Prednosti zaštite autohtonih proizvoda su brojne, te su značajno marketinško sredstvo, obzirom da geografske oznake donose vrijednost proizvodu koji tako postaje konkurentniji na tržištu. Stoga je krajnje vrijeme da neke od autohtonih bh. proizvoda i specijaliteta poput ćevapa brendiramo, kako ih ne bi zbog neposjedovanja zaštitne oznake, zaštitio netko drugi”, naglasila je Aldijana Dizdar , marketing menadžerica Ćevabdžinice „Hari“.
Naime, naša zemlja je punopravna članica Lisabonskog aranžmana o zaštiti imena i kao takva ima mogućnost pokrenuti proceduru vezanu za zaštitu proizvoda na međunarodnoj razini, a kao što je i najavljeno iz Udruženja kuhara BiH da će se u 2019. godini ozbiljno pozabaviti ovim pitanjem, ovo će također biti izuzetna prilika da se u Travniku sastanu eminentni stručnjaci iz oblasti kulinarstva i turizma, ali i da se također i sa kulturološke perspektive sagleda sva problematika vezana za ovo jedinstveno autohtono travničko jelo.
Na okruglom stolu, koji će se održati istog dana u Ćevabdžinici „Hari“ na temu „Brendiranje travničkog ćevapa u okviru brendiranja tradicionalne kuhinje BiH“ svoja mišljenja će izlagati predsjednik Udruženja kuhara BiH Nermin Hodžić, prof. dr. Enes Kujundžić, predsjednik Turističke zajednice SBK/KSB Kemal Balihodžić, te Amra Čampara-Lolić, predsjednica BZK „Preporod“ Travnik, nakon čega će uslijediti iznošenje zaključka sastanka.
”Travnički ćevapi su posebni, izdvajaju se od svih drugih, te iako se svrstavaju pod isti naziv, uočljive su regionalne razlike u recepturi, ali i obliku i izgledu ćevapa u BiH. Travnički ćevap, pored svojstvenog mirisa i ukusa, također čini posebnim i prepozatljiva “pitica”, koju na jedinstven način spravljaju travnički pekari. A za ovu priliku najveću najautentičniju piticu napravit će pekari iz pekare ‘Amin’ iz Travnika“, istaknula je Dizdar.
Već tri desetljeća traje„Harijeva“ nadaleko čuvena kulinarska priča o najukusnijim i najpoznatijim ćevapima u regiji, nezaobilaznoj gastro stanici brojnim domaćim i stranim turistima, ćevapima koji osvajaju i ona najzahtjevnija nepca.
Kravlje mlijeko, jaja, kikiriki i ribu djeci bi trebalo početi davati već u dobi od četiri mjeseca jer tako rana izloženost ovim namirnicama, koje su poznati kao alergeni, zapravo može spriječiti kasnije neželjene alergijske reakcije, kažu američki pedijatri u novim smjernicama koje su objavljene prije nekoliko dana, a posve su oprečne onim dosadašnjim, piše 24sata.hr.
Sada su na snazi smjernice koje kažu da kravlje mlijeko djeca mogu početi piti tek s godinu dana, jaja im je dopušteno davati kada navrše dvije godine, a kikiriki i ribu tek sa tri. Nove smjernice američkih pedijatara, dakle, u potpunosti su drugačije od onoga što se sada primjenjuje u kompletnoj zapadnoj medicini.
Prof.dr. Mirjana Turkalj, alergologinja i zamjenica ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak, kaže da europske smjernice još nisu usklađene s američkim, a dok se ne dogode bilo kakve promjene u europskim smjernicama, liječnici će se i dalje pridržavati onih pravila koja su trenutno na snazi.
– Europa će zasigurno revidirati svoje smjernice, ali ne na način da se one generalno primjenjuju na svakog pacijenta, nego da se ide na individualni pristup i da se kroz kategorizaciju za svako dijete ponaosob nađe ona najbolja varijanta. Dakle, ne može se generalizirati, jer ne vrijede ista pravila za posve zdravo dijete ili za ono koje već ima nekakve alergijske reakcije ili senzibilitet na hranu – pojašnjava prof.dr. Mirjana Turkalj.
S obzirom da američki pedijatri po novom preporučuju davanje potencijalno alergene hrane već u dobi od četiri mjeseca, može li se uopće tako rano znati ima li dijete razvijenu neku preosjetljivost? Prof.dr. Turkalj kaže da oni kao stručnjaci imaju posebne metode kojima se utvrđuju čimbenici rizika kod posve male djece, a tamo gdje se pokaže potreba, djecu se šalje na testiranja koja se mogu obaviti već kada navrše mjesec dana.
Dakle, u najranijoj dobi se može točno odrediti kako određenom djetetu treba prilagoditi ishranu i kompletan način funkcioniranja. Alergijske reakcije na hranu češće se javljaju u ranijoj životnoj dobi. Kod djece se, osim na proteine kravljeg mlijeka, najčešće susreće alergija na jaja, kikiriki i brašno. U djece mlađe od tri godine najčešća je alergija upravo na već spomenute proteine kravljeg mlijeka. Ona se u 80 posto slučajeva izgubi u dobi od pet godina, za razliku od alergije na kikiriki na koji se kod samo 20 posto djece tijekom odrastanja razvije tolerancija.
Volite li piti vrući čaj ili juhu? Može biti čest izbor u hladnijim danima, no upravo ispijanje jako vrućih napitaka može uzrokovati ozbiljne probleme sa zdravljem, pokazalo je istraživanje. Osobe koje svakodnevno ispijaju oko 700 ml vrućih napitaka, zagrijanih na 75°C imaju veći rizik kod oboljevanja od raka jednjaka.
“Mnogi ljudi uživaju piti vrući čaj, kavu ili druge napitke. Međutim, prema našem izvješću, ispijanje vrlo vrućih napitaka može povećati rizik od raka jednjaka, pa je stoga preporučljivo pričekati da se napici malo ohlade prije konzumacije, poručuje glavni voditelj istraživanja Farhad Islami.
Studija, objavljena u časopisu International Journal of Cancer, uključivala je 50.045 osoba u dobi od 40 do 75 godina, a pokazala je da ispijanje 700 ml čaja ili drugih vrućih napitaka temperature 60 ili više stupnjeva, povezano je s 90 posto većim rizikom od raka jednjaka.
Stručnjaci savjetuju pričekati barem četiri minute prije ispijanja svježe skuhanog čaja kako bi se napitak dovoljno ohladio. Rak jednjaka osmi je najčešći karcinom na svijetu, a više pogađa muškarce nego žene. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2016. upozorila na rizik od oboljevanja raka, čiji se razvitak povezuje s ispijanjem vrućih napitaka, a stručnjaci vjeruju da je razlog tome što vruća tekućina iritira sluznicu usta i grla što može potaknuti razvoj tumora, vjeruju znanstvenici.
Dobrog radnika treba i platiti, doktrina je koja se ponavlja posljednjih godina, međutim, i dalje se teško odrješuje vreća za dobre radnike, pa mnogi dižu sidro i sreću pronalaze ondje gdje će se njihov rad i financijski vrednovati, piše Večernji list BiH.
Predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH Mahir Semić rekao je kako je samo u prošloj godini 13.600 osoba, a od toga je, kako tvrdi, 70 posto njih iz građevinskog sektora, otišlo u Sloveniju.
– To je strašan podatak, deset tisuća osoba otišlo je u jednu državu – ističe Semić i kaže da ih je barem još toliko otišlo u Hrvatsku. Nažalost, problem odlazaka sve više analiziraju, osim demografa, i psiholozi.
Ogorčenje i “kuknjava”
Tako se u jednoj studiji ističe kako je sve podređeno razočarenju, ogorčenju i “kuknjavi”, a premalo tome da se traže konkretna rješenja.
– Da uzmemo jedan primjer svih nas. Sjedi se na kavi i svi pričamo kako nam je loše, kako smo nezadovoljni ovim ili onim, ali ništa ne činimo da bismo popravili situaciju, a jedini izlaz vidimo u inozemstvu. To može biti jedno od rješenja, ali ne smije biti jedino i ne može se satima pričati samo o negativnim stvarima. To psihički uništava ljude – govori nam jedan hercegovački psiholog koji i zbog odlazaka ima sve više posla.
Kaže da je to težak korak i da ni onaj tko se na njega odlučuje nije svjestan kako on djeluje na njegovo psihofizičko zdravlje. Kada se govori o konkretnim rješenjima, bit je u tome da se poveća plaća i da se kompletno ozračje u društvu promijeni.
Problem odlazaka
– Egzodus radnika je izražen ne samo u Hercegovini i ne samo u građevinskoj industriji već u cijeloj Republici Srpskoj, odakle ipak najviše odlaze građevinci. Egzodus je jedino moguće zaustaviti dobrim plaćama, ali poslodavci ne dopuštaju sindikalna organiziranja radnika, što je osobito izraženo u ovom sektoru – kazala je Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinskih radnika u RS-u.
Istaknula je i kako je problem odlazaka lako riješiti.
– To rješenje je u odgovarajućim plaćama, ali i u svakoj drugoj vrsti zaštite, počevši od zaštite na radu u smislu odgovarajuće radne opreme, da ne padaju sa skela i da ne gube živote, pa sve do pružanja svake druge sigurnosti kako bi ljudi ostali na ovim prostorima – kazala je Vrabičić.
Problem je i rad na crno, kao i radno vrijeme koje traje od 12 do 15 sati ponekad. Analizirajući priču od početka do kraja, u njoj se kriju i razlozi zbog kojih su ljudi nezadovoljni, kao i rješenja koja bi promijenila stanje i zadržala radnike ovdje, samo je pitanje koliko volje imaju svi akteri u priči da se ovakva situacija riješi i da se okrene u korist i dobrobit onih koji ovdje ostaju.
HKK Zrinjski je aktualni prvak BiH. HKK Zrinjski je predstavljao ovu državu u međunarodnim natjecanjima i kao takav mora imati respect od svih relevantnih košarkaških čimbenika. Dugo su se ljudi iz HKK Zrinjski trudili i mučili da dovedu klub u sam vrh domaće košarke. Da bi to uspjeli često su odvajali i od usta svojih obitelji. Na tome im se svakako mora odati jedno veliko priznanje, kako za ljubav prema klubu, tako i za zvijezdu vodilju prema vrhu. Kada je HKK Zrinjski bio prosječan klub bez nekih uspjeha i osvojenih pokala svi su tapšali leđa ljudima koji su vodili momčad. Neka vas, budite samo ne nas, igrajte se košarke i ne ugrožavajte nas na vrhu. Kada se sve to promijenilo i kada je Zrinjski postao klub za titule i velike domete odjednom je postao svima trn u oku.
HKK Zrinjski nema sportsku dvoranu . HKK Zrinjski nema dovoljno termina za treniranje. HKK Zrinjski nema ni neku veliku pomoć od lokalne zajednice koju tako uspješno predstavlja, kako na domaćim, tako i na međunarodnim natjecanjima. HKK Zrinjski nema ni veliki igrački roster i slovom i brojem cijelu sezonu na svojim leđima nosi samo sedam igrača. Pitate se onda što HKK Zrinjski onda ima?
HKK Zrinjski ima Plemićko srce koje klub vuče ka novom naslovu. HKK Zrinjski ima tih sedam veličanstvenih koji su umorni, izranjavani i iscrpljeni izgurali cijeli prvi dio sezone. U drugi dio sezone Plemići će ući jači za par velikih košarkaških imena koji će pomoći onima gore nabrojanima da donesu još jednu dvoransku titulu u grad bez dvorane. Pozdrav svima kojima smeta HKK Zrinjski iz grada košarke i grada prvaka.
Nešto više od mjesec dana je prošlo od objavljivanja dueta Igora Vukojevića i hrvatske kantautorice Žanamari Perčić „Srce ne pita“. Pjesma koja je odličan spoj dva vrsna vokala i profesionalca nailazi na odlične reakcije publike i kritike, osvaja radio i TV postaje, a već uveliko „živi“ i na nastupima.
– Ne sjećam se kada mi je ovoliko ljudi reklo da im je pjesma stalno na „repeatu“! Zadnji put sam ovoliko dobrih komentara dobila nakon ljetnog singla „Romantika“, ali ovo je jedna ozbiljnija pjesma s jednom drugačijom težinom, tako da me iznenadilo koliko se ljudi razveselilo da je dobila novu verziju. U Hrvatskoj su je mnogi čuli prvi put i zaljubili se na prvu. Jako je vrćena na radiju, što me baš veseli- kaže Žanamari Perčić, koja u karijeri ima dosta dobrih dueta, između ostalih i sa Kemalom Montenom.
Stoga, pojasnila je po čemu se pjesma koju su ona i Igor Vukojević otpjevali izdvaja, zbog čega joj je draga, te hoće li u budućnosti nastaviti suradnju.
– Vidim mnogo sličnosti između Igora i sebe. Oboje smo kantautori, imamo bendove i privatno težimo sličnoj glazbi. Iako smo pop izvođači, uvijek se u našem opusu nađu alternativni elementi, koje će samo istančani sluh prepoznati. Da ne pričam o tome da je Igor savršen vokalist i da ga moj muž i ja i privatno volimo slušati, što dalje reći! Što se tiče nastavka suradnje, već imamo nekoliko zanimljivih ideja, ali ne bih ništa otkrivala. Samo ću reći da se odnosi na ovaj Igorov autorski dio. Inače, uglavnom pjevam pjesme koje sam sama i napisala, snimam sve u svom studiju u Tučepima, a produkciju radi moj muž Mario. U Igora imam tog autorskog povjerenja i obećao je da će napisati nešto za mene i moj vokal, pa ćemo krenuti odatle- nastavlja atraktivna pjevačica.
Žanamari je u proteklom periodu objavila nekoliko pjesama. „Pina Colada“, „Romantika“, „Uragan“ samo su neke od njih, te se postavlja logično pitanje- kada će ih objediniti na album.
– Vidim da u BIH zaista još ima smisla raditi albume i da je interes medija za glazbu puno veći nego u Hrvatskoj. Kod nas mediji prate trend, trenutak i samo pikantne vijesti. Tako da ću poučena iskustvom i dalje izbacivati samo singlove sa spotovima, jer izdavati albume kod nas, jednostavno, nema smisla. Ova priča sa singlovima funkcionira izvrsno i moja izdavačka kuća Menart jako vjeruje u to što radim i maksimalno se potrudi da moji singlovi dođu do hrvatskih radio postaja- kaže kantautorica.
Njene pjesme karakterizira kombiniranje različitih žanrova i glazbenih elemenata, te je otkrila što je pokreće u stvaralaštvu.
– U radu me ne fura žanr, nego emocija. Zato ne volim filozofirati, nego ono što me ponese to napišem i otpjevam. Žanrovima nek se bave kritičari. Privatno slušam metal, pomalo rock, ali uglavnom metal. Žao mi je što na Balkanu ta vrsta glazbe ne postoji u medijima. Znam dosta naših dobrih bendova, ali oni nikada neće biti eksponirani na nivou mainstreama. Šteta. Zato se ja trudim svoj senzibilitet i stav izraziti kroz tekstove, ali ih publici dajem kroz nešto nježniji izričaj nego što lično slušam i preferiram. Postoji kvalitetan pop, i ja, također, mogu uživati i u pop glazbi ako me emotivno dotakne. Emocija na prvom mjestu- izričita je Perčić.
Posljednji put u BiH je gostovala i nastupala u Mostaru, a tom prilikom je u gradu na Neretvi snimila i spot za pjesmu „Uragan“ s DJ Arienom.
– Oduševljena sam kako me publika u BiH uvijek primi, i jedva čekam novu priliku da pjevam za vas. Često sviramo akustično, ali i s bendom, i sviramo dosta stranih obrada. Publika neke naše covere može pronaći na YouTube-u, kao što su „Shape of You – Ed Sheeran“ ili „Million Reasons – Lady Gaga“ i druge. Za pjesmu „Rockabye“ smo napravili čak i službeni akustični cover, koji se može poslušati i na iTunesima, Deezeru i sličnim servisima- govori pjevačica.
Poznato je da se osim pjevanja bavi i modelingom, a nedavno je izabrana za zaštitno lice prve linije ženskog donjeg rublja hrvatskog modnog dvojca ELFS.
– Kad provedeš skoro 20 godina pozirajući za magazine, editorijale, naslovnice, intervjue, a, pogotovo danas kad postoji Instagram, modeling je postao doslovno univerzalan posao. Najlakše mi je pozirati mom mužu, koji me u zadnjih 5 godina isključivo fotografira za novine, magazine i Instagram, ali, kad radim kampanje, nije mi se problem prepustiti i opustiti s ljudima koje poznajem i kojima vjerujem. S ELFS-ima je slučaj da su mi privatno jako dragi, obožavam njihovu odjeću, a i fotograf Danijel Galić koji radi za njih je top u svom poslu, te je bilo divno s njima raditi ovu lingerie kampanju. Dabogda se zaredala još koja, jer mi je baš gušt raditi takve stvari- zadovoljna je Žanamari.
Zahtjevan i natjecateljski svijet glazbe traži naporan rad u studiju i na terenu, ali i na fizičkom izgledu. Hrvatska zvijezda može se pohvaliti savršenom linijom i perfektno isklesanim tijelom, što je rezultat vrijednog treninga.
– Trening me nekako centrira i psihički i fizički, i neophodan mi je za balans u životu. Treningom se najbolje riješavam stresa i to mi je bitnije nego fizički izgled. Zen na prvom mjestu. Jedina stvar koja me može poljuljati je ako naslutim neki zdravstveni problem pa me to uspori u treningu. To ne volim, i čim ne treniram nekoliko sedmica, nisam svoja- iskrena je Perčić.
Uz sudjelovanje svih članova, kao i delegata iz Italije i Hrvatske, u Mostaru je jučer i danas zasjedala Biskupska konferencija BiH, pod predsjedanjem kardinala Vinka Puljića.
Prema podacima s terena, kako je rečeno na press konferenciji, u BiH je u protekloj godini zabilježeno 10.100 katolika manje.
– Potičemo sve nivoe vlasti i institucije da se stvore uvjeti za ostanak ovdje. Iako svjesni da u dogledno vrijeme neće biti masovnog povratka, potičemo one koji se žele vratiti na očevinu da to i učine – rečeno je na press konferenciji.
Također, biskupi su zatražili da se nedjeljom zabrani rad tržnih centara zbog kojeg, naveli su, izostaje obiteljsko zajedništvo.
– Biskupi se ne mire ni sa činjenicom da izostaje proces denacionalizacije oduzete imovine te da se onemogućava nesmetano raspolaganje crkvenom imovinom – izneseno je.
Upitan za komentar u vezi s presudom koja je izrečena Radovanu Karadžiću, kardinal Puljić je rekao:
– Gledano ljudski, taj sud je takav kakav jeste. Međutim, da ne znam što su presudili, njegovo djelo ostaje i to je zapravo upitno, etnički očišćeni tereni i toliko mrtvih, tako da taj sud ne može nadoknaditi ono što je rat ostavio. Međutim, prepuštamo da Sud donosi svoje odluke, ali je potrebno stvarati takvu klimu da budemo hrabri svaki čin nazvati pravim imenom. Ako to nije proces, onda nema pomirenja, jer, pomirenje počinje od istine da svaki čin nazovemo pravim imenom. Ako od toga ne pođemo, možemo samo politizirati – poručio je kardinal Puljić.
Čapljinski slavuj Danijel Boto po prvi put nastupio je u Slavoniji, gdje je zapalio atmosferu na zabavi. Inače, Boto je u javnosti ostao zapamćen nakon nastupa u glazbenim TV natjecanjima u BiH i Hrvatskoj, nakon čega je, iako nije polučio značajne glazbene rezultate, uspio prikupiti vojsku obožavatelja. Čapljinac je pun dojmova nakon nastupa u Slavoniji.
”Vratio se Deni iz Slavonije. Pod dojmom sam izuzetnih domaćina gostoljubivih. Ljudi na ulici me većinom prepoznaju pozdravljaju, fotografiraju se”, objavio je na Facebooku.
Slavonija je nova destinacija Botinih koncerata, a na nastup je iz Hercegovine stigao u novom automobilu. ”Drago mi je što se širi krug mjesta mojih nastupa što to nije više samo moje okruženje, Dalmacija i Zagreb. Put mi je protekao jako ugodno zahvaljujući mom novom automobilu. Hvala svima na svemu voli vas vaš Boto!”, poručio je.
Hrvatska nogometna reprezentacija večeras od 20.45 na Maksimiru protiv Azerbajdžana započinje kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2020, a utakmicu možete gledati na Novoj TV.
HRT je na ljeto izgubio u utrci s Novom TV, a Nova će emitirati sve utakmice hrvatske reprezentacije u kvalifikacijama za Euro 2020. godine kao i Europsko prvenstvo. Uz to, na istom programu bit će i kvalifikacije za SP 2022. kao i Uefina Liga nacija. HRT je do SP-a prenosio reprezentaciju, ali to je sad prošlost.
Svjetski doprvaci u susjednim državama
Svjetske doprvake će se, tako, moći gledati i u susjednim državama. U Sloveniji će utakmicu prenositi prvi program Sportkluba, a na istom programu utakmica je od 20:45 na rasporedu i u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori.
Što se tiče reprezentacije u večerašnjem dvoboju, vrijedi spomenuti da zbog problema s ozljedama suspenzijama, kažnjavanjem zbog nediscipline, odlascima u mirovinu i poštedama, Dalić protiv Azerbajdžana neće na raspolaganju imati čak 11igrača sa SP-a.
Na današnji dan prije 35 godina, 21.03.1984., HNK Hajduk Split je izborio polufinale Kupa UEFA pobjedom na Poljudu nad AC Sparta Praha 2:0 (0:1). Prvu utakmicu u Pragu Bili su izgubili sa 1:0. U uzvratu na prepunom Poljudu (40.000) Spartu je načeo Gudelj pogotkom u 18. minuti.
Stiskao je Hajduk, ali nije išlo te je utakmica ušla u produžetke. Drama. Jedan gol Sparte srušio bi snove Poljuda. I onda, u 119. minuti, ukazao se Blaž Baka Slišković te postigao pogodak za povijest, za najveći uspjeh Hajduka u euro natjecanjima, te izazvao erupciju Poljuda.
U polufinalu Hajduk je igrao protiv Tottenham Hotspur. Na Poljudu su Bili slavili sa 2:1 a u uzvratu su poraženi sa 1:0. Gol u gostima je presudio.
Hajduk, možda i najjači u povijesti, na Poljudu je protiv Sparte istrčao u sastavu: Simović-Cukrov, Šušnjara, Gudelj, J.Čop, Rožić, Vulić, Slišković, Jerolimov (od 75. D. Čop), Ćelić, Prekazi. Trener: Pero Nadoveza.
Malo tko u Hercegovini, ali i puno šire nije čuo za Tomu. Toma je Hercegovački kralj svatovskih podija, i u svakoj svadbi na kojoj legendarni Toma nazoči on izvede show za pamćenje.
Lopov u tamno smeđoj dukserici, crne puti opljačkao je ženu kod dvorane na Bijelom brijegu. Ženi je otuđen novčanik u kojem je bila određena suma novca i osobni dokumenti.
Mole se građani da obavijeste policiju na 122 uioliko primjete osobu iz opisa.
Naš HŠK Zrinjski stalno je prisutna i neiscrpna tema.
To je razumljivo pošto se radi o najuspješnijem klubu u Premijer ligi, ali i klubu koji je imao izrazito burnu povijest. Po tomu se malo koji nogometni klub u svijetu može usporediti s našim plemićima. A upravo je po plemićima HŠK Zrinjski i dobio ime. Dakako radi se o velikaškoj obitelji Zrinski iz čije loze je proizišlo šesnaest hrvatskih banova. Međutim da bi cijela stvar bila jasnija potrebno se vratiti još malo, natrag u prošlost. Hrvatski narod stoljećima je vodio rovovsku bitku za svoju neovisnu i samostalnu državu. Premda je na tom trnovitom putu bilo brojnih neuspjeha i premda su raznoraznim spletkarenjima, prijevarama i praznim obećanjima Hrvati često bili izvarani nikada nisu odustali od svoga cilja, od svoje države.
Pojedini su za tu bitku dali sve što su mogli dati, pa čak i svoje živote. Simboli ove bitke pored ostalih velikaša iz roda Zrinski svakako su braća Nikola i Petar Zrinski, kao i Petrov šogor Frankopan. U jednom razdoblju povijesti oslobađanje hrvatskih krajeva od Osmanlija predvodio je hrvatski ban Nikola Zrinski, a nakon njegove tragične smrti tijekom lova borbu su nastavili Petar Zrinski i njegov šogor Frankopan. To nije bilo drago caru Leopoldu koji je iz Beča pomno osmatrao kako Hrvati oslobađaju sve više hrvatskih krajeva pa sklopi pakt s Turcima. Zrinski i Frankopan pobuniše se protiv Hasburgovaca da bi nakon niza peripetija bili pozvani u Beč gdje im je zajamčena potpuna sloboda i sigurnost. Naprotiv desilo se nešto sasvim suprotno. Odmah su zatvoreni i bačeni u tamnicu. Tamo su proveli godinu dana da bi na koncu bili osuđeni na smrt. I to kako okrutnu smrt. Presuda je bila odsjecanje ruke i glave. Ipak, pošto se radilo o plemićima dijelom su uvažili njihovu žalbu te su im dana 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu odsjekli glave mačem, a naknadno su im zaplijenili svu imovinu i dvorove. Prije smrti dozvolili su im da se ispovijede i pričeste, a živote su skončali s krunicom u ruci. Prije smrti nisu proklinjali svoje egzekutore niti su molili za milost već su se glasno molili Bogu, zazivajući Isusa i Mariju.
Takav herojski čin i nepokolebljiv plemićki duh Hrvati Mostara nisu zaboravili. Redovito su, svake godine u njihovu čast održavali Zrinjsko-Frankopansku proslavu na kojoj je prvo služena sveta Misa, a nakon toga i održavana svečana akademija u dvorani „Hrvoja”. Akademiju je organiziralo Hrvatsko kulturno društvo „Napredak”, a na njoj su se prikazivale predstave inspirirane spomenutim plemićima, recitirale su se pjesme na temu njihovog nepokolebljivog duha te su brojnim nazočnim Mostarcima lokalni intelektualci i povjesničari govorili o njihovom životu i plemenitu životnom cilju. Danas, pojedini jezikoslovci znaju istaknuti da se naš najtrofejniji nogometni klub trebao zvati Zrinski. Međutim, kako je ranije navedeno u Mostaru se održavala Zrinjsko-Frankopanska proslava, a Petar je u tadašnjim tiskovinama često potpisivan kao Zrinjski. Uostalom, službeno glasilo Pučke stranke „Narodna sloboda” u razdoblju prije Prvog svjetskog rata poziva Hrvate i građane Mostara da se na proslavu u čast na hrvatske mučenike Zrinjskog i Frankopana odazovu u što većem broju te da se priključe povorci koja će proći kroz grad, kao i da na svoje prozore istaknu hrvatske barjake. Kako je Petar redovito u javnom diskursu označavan kao Zrinjski tako je i naš HŠK dobio istoimeni naziv, a kako se radilo o Plemićima tako i naše nogometaše od milja nazivamo prema ovoj velikaškoj tituli.
Spomenute Zrinjsko-Frankopanske proslave su se u Mostaru tradicionalno održavale do Drugog svjetskog rata, a u novije vrijeme upriličuju se ponajviše zahvaljujući inicijativi Udruge prijatelja športske obitelji Zrinjski. Osim sa spomenutim hrvatskim velikašima HŠK Zrinjski neraskidivo je vezan i za nekadašnji Hrvojev dom, gdje je i osnovan. Dvorana Hrvoja bila je dom i svim ostalim hrvatskim društvima i kolektivima odnosno mjesto gdje se odvijala povijest Mostara jednog doba.
U prostorijama „Hrvoja” održavane su svečane proslave Đačkog dana, godišnje zabave Hrvatskog Radničkog Saveza, godišnje zabave dječijeg zabavišta sestara sv. Franje, svečane akademije u čast braće Radića, skupštine građana Hrvata Mostara, gimnastičarski nastupi svih razreda škole sestara Milosrdnica, a „Hrvoje” je čak bio i mjesto održavanja glavne skupštine Društva hercegovačkih sadilaca duhana. Ne treba ni napominjati da je HŠK Zrinjski svake godine u prostorijama „Hrvoja” organizirao zabave na koje su osim igrača i članova uprave redovito dolazili najugledniji građani Mostara i to ne samo hrvatske nacionalnosti. Stječe se dojam kako bi se Mostar trebao odužiti Hrvoju i na sličnom principu, na prikladnoj lokaciji napraviti sličan dom u kome bi stalno mjesto trebao imati i muzej HŠK Zrinjski, kako su to svojevremeno predlagali pojedini simpatizeri ovog športskog kluba.
Posljednja rasprava Stanije Dobrojević i Ane Korać na imanju u Šimanovcima, pred kamerama srbijanskog rijalitija “Zadruge 2”, naći će svoj epilog na sudu.
Naime, sve je počelo od Stanijine tvrdnje da se Ana bavi najstarijim zanatom te da je podvodi Soraja Vučelić.
– Anu godinama podvodi najbolja drugarica Soraja. Ona joj je madam, to svi znaju. Ups, izvinite, one se bave modelingom – izjavila je Dobrojević, što je, sasvim očekivano, uznemirilo Korać.
– Tužit ću sve koji govore da se bavim prostitucijom. Jedva čekam da se nađem sa Stanijom na sudu, gdje će morati da dokaže to što priča. Za razliku od nje, ja imam dokaze da se Stanija bavi prostitucijom. Soraju ne treba da spominje, ona je fina i kulturna osoba – nadovezala se Ana.
– Šuti ti iz Ivanjice što nosiš Rolex i voziš automobil od 10.000 eura. Kako si to zaradila, možda lažnim modelingom? Žao mi je što sam zbog svojih golih fotki postala paravan za djevojke koje se stvarno bave prostitucijom. One se vade da se samo kao i ja slikaju provokativno. Za 20-30 godina će izaći na vidjelo da se ja nikada nisam time bavila, a da one jesu. Ne postoji niko tko može da kaže da sam s njim imala seks za pare – bila je uporna Stanija, dodajući da se sa Sorajom već vidjela na sudu i da ju je tada dobila.
– Svi znaju čime se bave Ana i njena najbolja drugarica madam. Svaka čast Staniji što je to napokon rekla. Miki Đuričić sada brani Korać, a prošle godine ju je i sam nazivao prostitutkom. Ana će dobiti tužbu zato što je zaprijetila da Stanija poslije “Zadruge” neće stići ni do Rume – izjavila je PR Dobrojević za srbijanske medij, prenosi Puls Online.
Nakon što je za Dan žena otkazala koncert u Donjoj Stubici zbog, kako navode organizatori, tehničkih i organizacijskih okolnosti, Severina Kojić ne planira odraditi ni onaj travanjski u Začretju.
Tom prilikom na društvenoj mreži pravdala se obožavateljima.
– Dragi moji, iako me jako veselio dogovoreni koncert, zbog problema nastalih između organizatora koji su ga dogovarali, nažalost, moram vas obavijestiti kako je isti otkazan. Vjerujem kako ćemo se ipak vrlo brzo vidjeti nekom drugom prilikom – napisala je Severina.
Time je razočarala fanove koji su računali da će nakon otkazanog nastupa, uspjeti se zabaviti na drugom dogovorenom, no ulaznice koje su kupili za koncert gospođe Kojić ne znače im više puno. Severina je posljednju gažu odradila 2. ožujka u Ptuju.
Već neko vrijeme kolaju priče kako pjevačica traži menadžera. Izbor je, pohvalio nam se sam menadžer, pao na Dušana Jungera.
– Surađivali smo mi već i prije. No kažem, poziv je bio, ali ništa konkretno nismo razgovarali. Samo smo se dogovorili da ćemo se sastati pa vidjeti kakvi su zahtjevi i mogućnosti za potencijalnu suradnju – rekao je Junger.
Dominik je 12-godišnji dječak, nalazi se u stanju kome a trenutno je na rehabilitaciji u toplicama gdje će provesti najmanje 6 mjeseci. Kako navode iz Udruge “Dobra volja”, Dominik je do prije 4 godine bio zdrav dječak koji je igrao nogomet. Jednog dana se samo srušio, i od tada traje njegova borba za život.
U bolnicu je primljen u teškom stanju i nekoliko je puta reanimiran zbog srčanog aresta. Nakon mnogih komplikacija i ustanovljene tetrapareze, dijagnoze se samo redaju, od oštećenja mozga i poremećaja stanja svijesti do poteškoća u hranjenju.
Majka je trenutno s Dominikom u toplicama i još nije dobila status njegovatelja, a kako se na rješenje dugo čeka, troškovi liječenja rastu. Trenutno se nalazi s Dominikom u toplicama a kako javljaju iz udruge “Dobra Volja” troškove u iznosu od 2.600 kn moraju platiti u roku od 10 dana.
Ukoliko ste u mogućnosti uplatite 10, 20 … kuna, puno će im značiti u ovom trenutku.
Podračun udruge otvoren za Dominika je –
Erste Bank HR8324020061500069487
Nadamo se da ćemo jos puno tvojih utakmica gledati. P.S. tko zeli biti anoniman donator neka napise u uplati da znamo – hvala svima, poručila je predsjednica udruge Dobra Volja iz Zagreba Marijana Matešić.
U petak 22. ožujka 2019. u 10 sati na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti (učionica 1-2) održat će se forum pod nazivom: „Zašto studirati Interdisciplinarni studij geografije?“.
Forum će se održati u sklopu Dana otvorenih vrata Fakulteta prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti koji se već sedmu godinu organiziraju s ciljem predstavljanja studijskih programa. Poseban naglasak stavit će se na dvojbe i pitanja koja imaju budući studenti. Zašto studirati geografiju? Zašto studirati interdisciplinarni studij? Koja zanimanja proizlaze iz studija geografije? Gdje nakon studija?
Odgovore na ova i mnoga druga pitanja dat će profesori, gosti predavači iz Republike Hrvatske i kolege iz drugih institucija. Dodatna pojašnjenja u ležernijem razgovoru zainteresirani će moći dobiti od svih sudionika Foruma, a sa studentima diplomskog studija moći će razgovarati o njihovim iskustvima i načinu studiranja.
Danas, sve zahtjevnije tržište rada zahtjeva interdisciplinarni pristup u obrazovanju. Interdisciplinarni studij geografije nudi znanja o važnosti sinergije prirode i društva i geoprostornog rasporeda u cjelini, a upravo takav pristup predstavlja ključ održivog razvoja.
Dan otvorenih vrata Studija geografije prvenstveno je namijenjen maturantima koji su u prijelomnom razdoblju izbora budućeg zanimanja i koji promišljaju o tome kako i gdje nastaviti vlastito obrazovanje. I svi ostali zainteresirani dobro su došli.
Draga je bila kćerka obiteljskih prijatelja. Mila, i kako joj samo ime kaže – draga. Svo moje djetinjstvo se protezalo kroz Dragin osmjeh i njene posjete sa svojom mamom u našu kuću. Mi, djeca, smo se gurkali i smijali jer nam je bila neobična. Krupne i čudne crne oči, kretnje tijela i riječi koje je izgovarala na tako smiješan nacin… Voljeli smo da nam Draga dođe. Uvijek bi stidljivo donijela jabuku, neki keks i čokoladu. Mene je voljela maziti po kosi..
Majka nas je uvijek opominjala da prema Dragi ne smijemo biti zločesti, da joj se ne smijemo smijati al’ badava. Čim bi se nasmijala, mi smo doslovno umirali od smijeha. To je bio tako zarazan smijeh da bi smo vazdan ostali u smijehu glumeći Dragu po kući izvodeći svakojake vratolomije. Draga je bila vrijedna kćer svojih roditelja, uredna i čista. Ponašala se poput damice i uvijek pričala kako će se udati i kako ce to biti velika svadba na koju će pozvati svakog koga poznaje. Ja i prijateljica smo (iza lastiša u ulici) imali svoj ritual:
Draga je svako popodne na svojoj terasi plesala a mi smo je gledali i oponašali. Jednom nas je otkrila i pogledala pogledom koji je govorio; “Odkud vam pravo da nepozvani dolazite u moj Svijet?” Nas dvije smo bile posramljene, kao da nas je neko ulovio u nekoj krađi.. vise nikad nismo išle da je gledamo. Kupile smo veliku čokoladu i odnijele joj. Bila je beskrajno sretna! Nazivala nas prijateljicama i da ćemo joj obje biti kume “kad se bude udavala” Drage vise nema. Davno ju je Bog pozvao k sebi i ja vjerujem da je s Njim. Nedostajala nam je svima. Čitava ulica je onaj dan sa suzama u očima ispratila Dragu..
Danas je Dragin dan, dan svih takvih dragih i umiljatih bica s kojima se u prolazu tek pozdravimo uz osmjeh ali ih ne razumijemo. Ne poznajemo njihove suze i osmjehe. Njihov snažni zagrljaj. Njihove radoznale poglede. Njihovu patnju u ovom okrutnom Svijetu koji ih slabo prihvaća i razumije.
Osvrnimo se oko sebe. Darujmo im poneku čokoladu, iskreni osmjeh i toplinu čitavog svog bića. Oni to zaslužuju. To i mnogo više.
