Subota, 13 prosinca, 2025
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 6

HŠK Zrinjski: Obavijest o ulaznicama za UECL susret protiv Rakowa

HŠK Zrinjski Mostar u četvrtak, 11.12.2025. godine od 21 sat na Zagłębiowski Park Sportowy u Sosnowiecu očekuje susret petog kola UEFA Konferencijske lige protiv poljskog Rakowa.

Ulaznice za gostujući sektor u prodaji su po cijeni od PLN 39 (10 EUR). S obzirom da su ulaznice personalizirane (ime, prezime i broj dokumenta), u nastavku se nalazi obrazac koji je potrebno ispuniti od strane svih navijača koji nas planiraju bodriti iz gostujućeg sektora.

Prijave su otvorene do danas (ponedjeljak) u ponoć, a personalizirane ulaznice će biti spremne za kupovinu u utorak, 09.12.2025. godine o čemu ćemo Vas detaljnije obavijestiti putem društvenih mreža.

Za sve navijače koji nisu iz Mostara, svoje ulaznice će moći kupiti na dan utakmice uz preduvjet da je obrazac popunjen na vrijeme, a svi detalji o mjestu i vremenu kupovine će biti pravovremeno objavljeni. Napominjemo kako se podaci s osobnog dokumenta moraju podudarati s podacima na ulaznici, u suprotnom ulaz neće biti dozvoljen.

Obrazac je dostupan na linku ovdje!

Tri tisućljeća u jednom zaselku Hercegovine: Arheološka i duhovna baština Podastrane u Ljubotićima

Rijetko koji zaselak u Širokom Brijegu skriva toliko slojeva povijesti koliko Podastrana u Ljubotićima. Na relativno malom prostoru, između kanjona rijeke Ugrovače i brdskih obronaka, isprepliću se tragovi života stari više od tri tisućljeća – od monumentalne ilirske gradine, preko srednjovjekovnih stećaka, do tajnog franjevačkog svetišta gdje su se u doba osmanske vladavine služile mise pod otvorenim nebom.

U nedjelju, 7. prosinca 2025. godine, obišao sam ključne povijesne lokalitete ovog dijela Ljubotića u društvu Miljenka “Miće” Brekala, dragovoljca i veterana Domovinskog rata, koji i u svojim pedesetim godinama neumorno gazi brdskim i šumskim stazama svoga kraja. Upravo je on 1997. godine podigao zavjetnu kapelicu na Kruškovcu, obnavljajući tradiciju koja seže stoljećima unatrag.

Iako bi bilo logično započeti obilazak u samom zaselku, u ovom slučaju valja krenuti s vrha kako bi priča dobila smisao. Svetište Kruškovac, smješteno povrh Ljubotića, čuva posebno mjesto u povijesti franjevačke baštine ovoga kraja.

Svojim geološkim oblikom Kruškovac neizmjerno podsjeća na prastaro svetište/misište na Bilima, gdje su se mise služile kroz posljednjih sedam stoljeća, osobito tijekom osmanske vladavine. Premda nije poznato od kada točno sežu bogoslužja na Kruškovcu, Frano Vukoja u članku za Večernji list bilježi dragocjena svjedočanstva. Fra Vojo Mikulić, Ivan Dugandžić i fra Velimir Mandić odavno su naglašavali da je grobište Kruškovac s povijesnog aspekta iznimno zanimljivo i da zaslužuje daljnja istraživanja. Lokalitet se spominje kao tajno boravište čerigajskoga kapelana oko 1830. godine te franjevaca iz Kreševa i Živogošća.

U osmanlijskim vremenima franjevci su ovdje u velikoj tajnosti održavali katoličke vjerske obrede i skrbili se o vjerničkom puku Ljubotića i susjednih sela – Dobrkovića, Izbična, Britvice, Crnih Lokava – ali i drugih širokobrijeških naselja.

Jedno od najznačajnijih svjedočanstava vezanih za Kruškovac odnosi se na fra Vencela Kosira i Ivana Soldu. Širokobriježanin Ivan Soldo, rođen 1895. godine, pričao je fra Vencelu da je na grobištu Kruškovac kršten njegov djed Ivan iz Britvice – dokaz da je ovaj lokalitet služio kao prava župna crkva u vrijeme kada su crkvene građevine bile zabranjene.

Narodna predaja čuva i druge priče. U širokobriješkom kraju pričalo se kako su fratri konje potkovavali “naopačke” i tako progonitelje navodili u suprotan smjer. Posebno je značajna priča o fratru mučeniku koji je ukopan na Kruškovcu. Jedan fratar boravio je u Dobrkovićima pa se od progona Osmanlija sklonio upravo ovamo. No ipak su ga pronašli i ubili. Vjernici su pohodili i častili njegov grob, a zvali su ga – Biskupov grob.

Smatra se da je Kruškovac dobio ime po devet krušaka koje su tu nekad rasle, poredane kao po koncu. Ova povezanost kruške s mjestom stradanja nije jedinstvena. U listu “Die Neue Zeit” iz 1879. godine dr. Moriz Hoernes opisuje svoje putovanje kroz Hercegovinu i donosi opis groblja Sajmište u Kruševu, gdje se također nalazila kruška pod kojom su se održavali narodni skupovi. Hoernes zapisuje da su ondje Turci napali sakupljeni narod i objesili sedmoricu najstarijih, među njima i svećenika, o spomenutoj kruški.

Od 1997. godine, kada je Mićo podigao zavjetnu kapelicu, tradicionalno se svake treće nedjelje u srpnju služi misa uz mnoštvo vjernika, na kamenu, kao u stara vremena. Trenutno je u gradnji nova, veća kapela, primjerenija ovom starom svetištu punom povijesti.

Stotinjak metara iznad Kruškovca krije se jedna od najvećih i najimpresivnijih gradina u zapadnoj Hercegovini, možda i šire. Ova prapovijesna gradina zavedena je u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine iz 1988. godine na stranici 297 pod oznakom 24.152 GRADINA, Ljubotići, Lištica. Opis navodi prahistorijsku gradinu na visokim stijenama nad riječicom Ugrovačom, s ostacima suhozida u dužini od 100 metara te površinskim nalazima fragmenata keramike i kućnog lijepa iz brončanog i željeznog doba.

Gradinu je zabilježio Đuro Basler, poznati bosanskohercegovački povjesničar, arheolog i konzervator iz okolice Bosanskog Broda, koji je živio od 1917. do 1990. godine.

Termin “gradina” označava utvrđeno prapovijesno naselje, tipično smješteno na uzvisini s prirodnom obranom – brdu, grebenu ili rtu iznad rijeke. Naziv dolazi od riječi “grad” u značenju ograđenog, utvrđenog prostora.

Da se radi o strateško-obrambeno pomno biranom mjestu, najbolje govori pogled s visine. Kanjon rijeke Ugrovače obavija uzvisinu gdje je sagrađena ova gradina. Oštre klisure kanjona sa sjeverne, južne i istočne strane te visoki bedem sa zapadne strane čine ovu Gradinu jednom od najbolje utvrđenih na ovim područjima. Površina utvrđenog platoa iznosi više od 25.000 kvadratnih metara.

Osim Đure Baslera, o gradini su pisali i fra Mario Knezović i Grgo Mikulić, o njoj je govorio i fra Velimir Mandić, dok je najdetaljniju analizu i terensko istraživanje u novije vrijeme napravio lokalni entuzijast Goran Glamuzina u članku iz 2013. godine pod naslovom “Prapovijesne zidine (bedemi) iznad kanjona Ugrovače-Kruškovac”.
Vodič na zapadnom bedemu Gradine Ljubotići

S obzirom na dosadašnja istraživanja, možemo zaključiti da se radi o prapovijesnoj gradini iz brončanog i željeznog doba, što znači da se koristila okvirno od 2000. do 200. godine prije Krista – u razdoblju kada su ovim prostorima vladali Iliri. Pogled s istaknutih mjesta ove gradine oduzima dah i nudi panoramu koja se proteže na desetke kilometara.

Silaskom s gradine i svetišta Kruškovac prema Ljubotićima, posebno se ističe cesta s devet “bogna” – oštrih zavoja – izgrađena za vrijeme stare Jugoslavije. Kao da se stapa s krajolikom svojim vijugavim oblikom, ova cesta povezuje Ljubotiće s Crnim Lokvama.

Na jednom od zavoja krije se stari kameni križ na betonskom postolju. Prema narodnoj predaji, ovuda su iz Buhova bježali svatovi nakon što su ubili Agu Lasicu, koji je došao iskoristiti zloglasno “pravo prve bračne noći”. Po toj priči, Bovčani koji su ubili Agu pobjegli su u Imotski, dok je dio svatova pobjegao u ovom smjeru prema planini. Prema predaji, Turci su ih sustigli, pobili i bacili u jamu u kojoj su do druge polovice prošloga stoljeća još bile vidljive kosti, prije nego što je jama zabetonirana.

Spuštajući se dalje niz oštre zavoje, dolazimo do samog zaselka Podastrana. U polju prema novom groblju Sunčenjak posebno se ističu tri nalazišta stećaka, sva zavedena u Arheološkom leksikonu iz 1988. godine.

Nalazište Crtanica čuva tri stećka u obliku sanduka, orijentiranih u smjeru zapad-istok, ukrašenih bordurama, viticama, simboličnim znakovima, ljudskom figurom i figuralnom scenom.

Nekropola Kravarica broji devetnaest stećaka u obliku sanduka, također orijentiranih zapad-istok, s ukrasom bordura, simboličnih znakova i figuralnih predstava.

 

Na lokalitetu Vrt, zvanom i Križ, sačuvana su četiri stećka u obliku sanduka i križa, ukrašena arkadama, naknadno pomjerana na jednu hrpu.

Sva tri nalazišta u leksikon je unijela Nada Miletić, uzimajući kao izvor literaturu Šefika Bešlagića iz njegovog kapitalnog djela “Stećci, kataloško-topografski pregled” iz 1971. godine, koji na stranici 305. opisuje stećke u Ljubotićima. Ove stećke spominje i Ivan Dugandžić u djelu Širokobriješka baština iz 2004. godine na stranici 62.
Bila njiva – groblje iz vremena progonstva

Oko 300 metara istočno od groblja Sunčenjak, prema kanjonu Ugrovače, na blagom brežuljku oko stoljetnog hrasta, nalazi se četrdesetak kamenih grobova na lokalitetu zvanom Bila njiva. Grobovi su skromni i jednostavni, vjerojatno nastali za vrijeme najtežih godina osmanskog progonstva Hrvata-katolika. Ovdje nema ukrasa ni natpisa – samo jednostavne kamene ploče koje svjedoče o vremenu kada je i samo postojanje bilo čin otpora.

Podastrana u Ljubotićima predstavlja rijedak primjer lokaliteta gdje se na malom prostoru može pratiti kontinuitet ljudskog života kroz više od tri tisućljeća. Znakovito je da obližnji Čerigaj pokazuje gotovo identičnu slojevitost – od ilirskih bedema koji su štitili stanovnike u brončano i željezno doba, preko srednjovjekovnih stećaka koji svjedoče o bogatoj kulturi kasnog srednjeg vijeka, do franjevačkih svetišta gdje se vjera očuvala unatoč stoljetnom progonu. Svaki od ovih slojeva zaslužuje pažnju i zaštitu.

No upravo ta zaštita danas izostaje. Dok se širom Europe ulažu značajna sredstva u očuvanje i prezentaciju arheološke baštine, ovdje se ona nerijetko žrtvuje u ime kratkoročnih ekonomskih interesa. Kamenolomi napreduju prema prapovijesnim gradinama, solarni paneli niču na zemljištu koje skriva srednjovjekovne nekropole, a ceste i infrastruktura grade se bez prethodnih arheoloških istraživanja. Ono što je preživjelo tri tisućljeća – ilirske najezde, rimska osvajanja, osmanski progon – danas je ugroženo ravnodušnošću vlastite zajednice.

Ovakva koncentracija povijesnih lokaliteta predstavlja izniman potencijal za razvoj kulturno-povijesnog turizma. Zamislite označene pješačke staze koje vode od franjevačkog svetišta do prapovijesne gradine, uz stručno vođenje koje oživljava priče o ilirskim plemenima, srednjovjekovnim obiteljima i hrabrim fratrima. Zamislite interpretacijske table koje objašnjavaju značaj svakog lokaliteta, povezujući ih u jedinstvenu priču o opstanku i kontinuitetu.

Turistička valorizacija ove baštine ne bi samo privukla posjetitelje i ojačala lokalnu ekonomiju – ona bi, možda još važnije, dala ovim lokalitetima ekonomsku vrijednost koja bi ih zaštitila od uništenja. Jer paradoksalno, ono što nema cijenu na tržištu, često završi pod buldožerom. No ono što privlači posjetitelje, što stvara radna mjesta, što donosi prihod – to se čuva.

Povijest Podastrane nije mrtva prošlost zatvorena u knjigama. To je živa priča koju prenose ljudi poput Miljenka Brekala, koji i danas gradi kapelice na mjestima gdje su se njegovi preci skrivali od progonitelja. No bez sustavne zaštite i valorizacije, ta priča mogla bi uskoro ostati bez fizičkih svjedočanstava koja je potvrđuju.

Ako ova baština dobije vrijednost u očima zajednice, dobila je budućnost. Ako ne – izgubit ćemo je prije nego što shvatimo što smo imali.

Podastrana je samo jedan od zaselaka Ljubotića. U sljedećim člancima nastavljam istraživanje ovog povijesno bogatog sela.

Izvor: bosnjakovo-brdo.info

Bošnjački i srpski ministri srušili EU put Bosne i Hercegovine

Borjana Krišto

Bošnjački i srpski ministri u Vijeću ministara srušili su europski put Bosne i Hercegovine.

Nije bilo suglasnosti sa srpske strane da se dva zakona o VSTV i Sudu BiH stavi na dnevni red današnje sjednice, a bošnjačke ‘kolege’ su se pak usporitivile uspostavi ureda glavnog pregovarača, javlja Večernji list BiH.

Hrvatski dužnosnici pozivali su na kompromis, sustavno poticali, ali bez učinka.

Tako da je BiH, već se sada može jasno reći, propustila povijesno važnu priliku da ubrza put prema Europskoj uniji.

Žrtve politika svađa i nacionalizama postaju svi građani. Moguće da je ovo najtragičniji rasplet posljednjih nekoliko godina budući je EU pokazivala razumijevanje za proširenje cijele regije. BiH ostaje duboko zarobljena u podjelama i mržnji.

Željana Zovko o Helezovim uvredama: Nezapamćeni napad na sve Hrvate u BiH

Veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Sarajevu oštro je osudilo istup ministra obrane BiH Zukana Heleza koji je izvrijeđao hrvatsku zastupnicu u Europskom parlamentu Željanu Zovko i dužnosnika američke zaklade “Heritage” Maxa Primorca.

Helez ih je nazvao “ustaškom kopiladi”, a zastupnicu Zovko nastavio vrijeđati u medijima u BiH.Američka administracija smatra kako je to nedopustiv govor mržnje bošnjačkog dužnosnika koji politički destabilizira BiH.

Željana Zovko, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, kazala je kako Zukan Helez ima visoku funkciju u SDP-u BiH, ali njegov se predsjednik Nermin Nikšić nije ogradio od istupa svoga potpredsjednika koji je, kako kaže, prekršio svaki politički izričaj.

-Ovo je nezapamćen incident u kojem ministar obrane na neciviliziran način vrijeđa sve Hrvate, a ne samo mene, rekla je.

Naglašava kako je Max Primorac, znanstveni istraživač američkog konzervativnog ‘think-thanka’ Heritage u svom izlaganju kazao kako je BiH zakočena svojim unutarnjim uređenjem i preprekama koje se rade kako bi se ometao njezin europski put.

-Ponudio je rješenje uređenja BiH po uzoru na Belgiju ili Švicarsku. To nije samo njegov prijedlog, već je to prijedlog niza analitičara, koji nude prijedlog kako BiH učiniti funkcionalnom, naglasila je.

Dodaje kako federalno uređenje prema europskom modelu nije ništa novo i to je donijelo stabilnost nekih država.

-Iza neciviliziranog rječnika, dijaloga i prijetnji koje se upućuju, ne samo od gospodina Heleza, iza njega stoji i čitavo političko Sarajevo stoga što nismo vidjeli nikakve osude nikoga od bošnjačkih političara. Time se šalje poruka kako se Hrvati ne smiju oglasiti, rekla je.

Istaknula je kako se ni jedna ženska udruga nije oglasila zbog tog vrijeđanja, ali isto tako ni nitko od novinara. Zapitala se gdje je bila Maja Sever da osudi novinarku koja je prenijela strašne uvrede.

Nedavno je obilježena 30. obljetnica Daytonskog sporazuma koji je BiH donio kraj rata, ali i državu u međunarodno priznatim granicama. Ni jedan bošnjački političar nije spomenuo ključnu ulogu HVO-a koji je na temelju Splitskog sporazuma s Armijom BiH oslobodio trećinu okupiranog teritorija koji su držali Srbi pod okupacijom sve do ljeta 1995. godine.

-Mislim da je vrijeme da svi sudionici koji su živi svjedoče jer sve drugo je laž i obmana. Na žalost Hrvati koji su ostali u BiH plaćaju cijenu svojim političkim položajem, legitimitetom, tihim progonom i nestajanjem jer se ne osjećaju sigurnima. Oni ne mogu, kao u drugim zemljama, raspravljati niti o svom položaju, ali niti o europskim rješenjima. Vrijeme je da se mediji pozabave povijesnom istinom, istaknula je.

Naglasila je kako Hrvatska stoji iza BiH na njezinu putu prema EU, ali s Hrvatima koji su ravnopravni jer bez toga BiH ne može ići dalje.

-Istina mora doći na svoje jer je to jedino što će nas spasiti i u BiH donijeti pomirenje, zaključila je Zovko.

Oluja će pogoditi dio Europe: Spremaju se ekstremni udari vjetra i obilne oborine

Sljedećih sedam do deset dana vjerojatnost snijega u Europi bit će minimalna ili nikakva. Temperature će ostati znatno iznad prosjeka, posebno u višim predjelima i planinama.

Nakon ranog poremećaja polarnog vrtloga, jake oluje kreću se prema zapadnoj Europi. Kako prognozira Severe Weather Europe, u utorak se očekuje žestoka oluja s vjetrom koja će proći blizu zapadne obale Irske, Sjeverne Irske i Škotske, piše Večernji list BiH.

Aktivniji sjeverni Atlantik znači povratak zonalnog strujanja, s mnogo toplijim i vlažnijim zračnim masama koje se šire kontinentom. Naime, nad Europom će se razviti značajan toplinski val.

Inače, jedna se oluja nalazi zapadno od Škotske, dok se druga formira blizu Newfoundlanda jer se arktička zračna masa širi iz Kanade prema Atlantiku. Riječ je, naime, o tipičnom razvoju vremenskih obrazaca na sjevernoj polutki – arktički hladni zrak preko Sjeverne Amerike aktivira sjeverni Atlantik i stvara toplinu nad Europom.

Oluju koje se očekuje u utorak pratit će još jači sustavi nad sjevernim Atlantikom tijekom tjedna i prema sljedećem vikendu. Obrasci nad Atlantikom ostat će dinamični i snažni, uz trajno zonalno strujanje koje održava toplinski val nad kontinentom. Idućih desetak dana više atlantskih oluja nastavit će se razvijati nad oceanom i juriti prema zapadnoj Europi. Dalje na istoku kontinenta, vladat će toplije i stabilnije vrijeme.

Tipična aktivnost sjevernog Atlantika slijedi nakon poremećaja polarnog vrtloga koji šalje hladne zračne mase u Sjevernu Ameriku. Taj arktički zrak širi se nad Atlantik, stvarajući više površinskih ciklona koji putuju prema Europi. Analizirajući sve trenutno poznate parametre, Severe Weather Europe ističe kako će se toplinski val održati barem do sredine prosinca. Temperaturna anomalija bit će 8-12 °C iznad prosjeka za ovo doba godine.

Što se tiče oluje koja će ojačati tijekom noći na utorak, očekuje se da će donijeti ekstremne udare vjetra i značajne visine valova uz zapadne obale Irske, Sjeverne Irske i Škotske. Najjači udari vjetra mogu dosegnuti 150-180 km/h. Takvi udari mogu izazvati posljedice na obalnim područjima. Jugozapadno strujanje s Atlantika donijet će raširene oborine, a neka područja mogu očekivati 120 mm ili više oborina u sljedećih pet dana, povećavajući rizik od lokalnih poplava. Najveće količine oborina očekuju se na zapadnim i južnim dijelovima Irske, u Walesu te jugozapadnom i sjevernom dijelu UK-a. Velike količine kiše očekuju se i u južnoj Norveškoj.

Sljedećih sedam do deset dana vjerojatnost snijega u Europi bit će minimalna ili nikakva. Temperature će ostati znatno iznad prosjeka, posebno u višim predjelima i planinama. Za nizine se prognozira niska naoblaka i magla.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) prognozirao je da će danas u unutrašnjosti najviša dnevna temperatura biti od 5 do 9, a na Jadranu i u unutrašnjosti Istre i Dalmacije između 14 i 17 °C. Sutra, u utorak, najviša dnevna bit će od 7 do 10, na obali i otocima te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 15 do 17 °C.

Idućih nekoliko dana na Jadranu će biti pretežno sunčano, a u srijedu i četvrtak u noći i ujutro lokalno je moguća magla, uglavnom uz zapadnu obalu Istre. U unutrašnjosti će u noći i ujutro te navečer biti magla i niski oblaci, a danju djelomice, u srijedu i pretežno sunčano. Temperatura zraka uglavnom će biti bez znatnije promjene.

Čapljina: U Prebilovcima uhićen muškarac zbog droge, oružja i streljiva

Foto: Hercegovina.in/Ilustracija

Policijski službenici Odjela kriminalističke policije PU Čapljina proveli su u subotu akciju usmjerenu na suzbijanje zloupotrebe opojnih droga tijekom koje je u mjestu Prebilovci kod Čapljine izvršena kontrola parkiranog vozila marke Volkswagen Golf, priopćeno je u ponedjeljak iz MUP-a HNŽ-a.

U vozilu je zatečen Z.I. (1992.) iz Čapljine koji je policijskim službenicima dragovoljno predao neutvrđenu količinu suhe zeljaste tvari koja svojim izgledom asocira na marihuanu, jednu lovačku pušku te više komada streljiva različitog kalibra.

Osoba je uhićena, a nad njom je u službenim prostorijama PU Čapljina provedena kriminalistička obrada. Predmeti povezani s kaznenim djelom izuzeti su uz potvrdu, dok je o cijelom slučaju upoznat nadležni tužitelj, navodi se u priopćenju.

Diskriminacija se nastavlja: U Vrhovnom sudu FBiH nedostaje čak 53% Hrvata, u Tužiteljstvu 40%

Foto: Ilustracija

U četirima najvažnijim pravosudnim institucijama države Bosne i Hercegovine i njezina entiteta Federacije BiH Hrvata nema u rasponu od 18,8% do čak 53%. Ovi podaci pozivaju na ozbiljnu uzbunu, posebno zato što u zaglušujućoj buci o podzastupljenosti Bošnjaka u pojedinim dijelovima zemlje izostaje mnogo važnija slika koja se odnosi na nedostatak Hrvata u ključnim institucijama vlasti.

U trenutačnoj političkoj situaciji, koja uključuje brojne izazove u provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, jasno je da se bez obzira na ustavne odredbe, prava konstitutivnih naroda, pa i jasno definirane proporcionalne zastupljenosti, sustav u praksi ne provodi kako bi trebao, piše Večernji list BiH.

Iako Šemsudin Mehmedović i drugi političari iz Stranke demokratske akcije (SDA) često upozoravaju na navodnu ugroženost Bošnjaka, prava Hrvata u ključnim pravosudnim tijelima teško su zapostavljena. Podaci o zastupljenosti Hrvata, Bošnjaka, Srba i drugih naroda u najvažnijim pravosudnim institucijama pokazuju ozbiljne disproporcije.

Upravni sudovi, tužiteljstva i slične institucije na državnoj i entitetskoj razini nisu usklađeni s presudama Ustavnog suda Federacije BiH, koje nalažu proporcionalnu zastupljenost prema popisu iz 1991. godine.

Ne popravlja se stanje

Ove brojke jasno ilustriraju problem nedovoljne zastupljenosti Hrvata, dok u isto vrijeme pokazuju i nedostatak drugih konstitutivnih naroda u određenim institucijama. No, u mnogo manjoj mjeri. Vrhovni sud FBiH ima ukupno 58 pozicija, od kojih je trenutačno popunjeno 49. Prazno je 9 pozicija, a u ovom tijelu Bošnjaci imaju 29 mjesta, dok nedostaje jedan predstavnik.

Hrvata je trenutačno 6, dok ih, prema zakonskim normama, treba biti 13, što znači da u ovom sudu nedostaje 7 Hrvata ili 53,85% od predviđenog broja. Slična je situacija i u Tužiteljstvu Federacije BiH. Od ukupno 23 pozicije, popunjena je 21, a prazne su dvije.

Bošnjaci su zastupljeni onako kako treba, dok je broj Hrvata smanjen na samo 3 iako bi ih, prema zakonskim normama, trebalo biti 5. To znači da nedostaju 2 Hrvata ili 40% od potrebnog broja.

U ovom tužiteljstvu također nije postignuta ravnoteža koju zahtijeva ustavni okvir. Kada pogledamo Sud BiH, situacija se ne popravlja. Od ukupno 56 pozicija, trenutačno je popunjeno 45, a praznih je 11. Bošnjaci su zastupljeni s 21 pozicijom, ali nedostaju 3, dok Srbi imaju 14 predstavnika iako bi ih, prema zakonskim normama, trebalo biti 17. Hrvata je u ovom sudu 7, dok bi ih, po predviđenom broju, trebalo biti 9, što znači da nedostaju 2 Hrvata ili 22,22% od potrebnog broja.

To znači da čak i u državnim institucijama, gdje je politička ravnoteža ključna, Hrvati nisu proporcionalno zastupljeni. Posljednji primjer dolazi iz Tužiteljstva BiH, gdje su ukupno 63 pozicije, od kojih je popunjeno 48, a prazno 15. U ovom tijelu Bošnjaci imaju 21 poziciju, ali nedostaje njih 6. Srbi su prisutni sa 16 predstavnika, dok bi ih trebalo biti 20. Hrvata ima 9, dok bi ih po zakonu trebalo biti 11, što znači da nedostaju 2 Hrvata ili 18,18% od potrebnog broja.

Slična situacija kao u prethodnim institucijama pokazuje ozbiljan manjak zastupljenosti Hrvata, kao i drugih naroda, unatoč zakonskim obvezama. Ukupno gledajući, u četirima najvažnijim pravosudnim institucijama države i Federacije BiH nedostaje 13 Hrvata. Ovi podaci ne samo da jasno pokazuju problem u proporcionalnoj zastupljenosti već upućuju i na ozbiljan politički problem u BiH, gdje manja zastupljenost konstitutivnih naroda može dovesti do ugrožavanja nacionalne ravnoteže u institucijama.

Odvraćanje pozornosti

Iako su se često mogli čuti glasovi iz političkog establišmenta, posebno iz Stranke demokratske akcije (SDA) i njezina bivšeg člana Mehmedovića, koji upućuju na ugroženost Bošnjaka u nekim dijelovima zemlje, prava Hrvata u ključnim pravosudnim institucijama gotovo su potpuno zanemarena.

Šemsudin Mehmedović i drugi političari stalno govore o nužnosti usklađivanja političkih prava i proporcionalne zastupljenosti prema popisu iz 2013. godine. Međutim, vrlo malo pozornosti posvećuje se stvarnoj situaciji na terenu, gdje Hrvati već godinama nemaju svoju odgovarajuću zastupljenost na ključnim pozicijama.

U svojim izjavama Mehmedović naglašava važnost proporcionalne zastupljenosti u svim institucijama vlasti, pa i u Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH (VSTV), gdje predlaže podjelu mjesta prema modelu dominacije.

Valja imati na umu ključnu točku – Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma, koji se temelji na povratku izbjeglica, ali taj proces još uvijek nije zaključen. Zbog toga popis iz 1991. godine ostaje temelj za izračun proporcionalne zastupljenosti iako se mnogi prognanici nisu vratili na svoja predratna područja.

U tom kontekstu jasno je da se primjena popisa iz 1991. godine može smatrati osnovom za izračun razmjerne zastupljenosti, ali taj popis ne odražava stvarnu demografsku sliku današnje BiH. Ako Aneks 7 i dalje ostane neproveden, stvaraju se problemi u usklađivanju prava konstitutivnih naroda u institucijama sustava.

Nažalost, mnogi Hrvati nisu se vratili u svoje predratne domove, što otežava provedbu razmjernosti prema popisu iz 1991. godine.

Pooštravaju se kriteriji za dobivanje državljanstva BiH: Pogledajte koji su novi uvjeti

Foto: Ilustracija

Novim pravilnikom predviđeno je da onaj tko podnosi zahtjev treba dostaviti uvjerenje institucije ovlaštene za provjeru znanja jezika i dokaz o znanju jezika, a što ranije nije bio slučaj.

Bosna i Hercegovina znatno pooštrava kriterije za dobivanje državljanstva osobama koje se smatraju korisnim za Bosnu i Hercegovinu. Na ovaj način, ranije, a i danas, državljanstvo dobivaju brojni investitori, sportaši, kulturni radnici, liječnici i svi oni koji mogu doprinijeti “afirmaciji BiH”.

Međutim, ako se usvoji novi pravilnik o postupku stjecanja državljanstva BiH osobe koja se smatra da je od osobite koristi za BiH, to će biti dosta teže, pišu Nezavisne novine.

Novim pravilnikom, koji će se naći pred Vijećem ministara BiH, mijenja se dosta, u smislu tko može predložiti kandidata i kako se dokazuje da podnositelj zahtjeva zaslužuje putovnicu Bosne i Hercegovine.

Primjerice, u postojećem pravilniku iz 2009. godine preporuku o tome da je prijem određene osobe od osobite koristi za BiH mogli su dati Vanjskotrgovinska komora BiH i entitetske gospodarske komore, međutim novim pravilnikom to nije moguće.

Te preporuke moći će dati Predsjedništvo BiH, nadležno ministarstvo na razini BiH, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta, Olimpijski komitet BiH i registrirani sportski savez na razini BiH.

Također, novim pravilnikom predviđeno je da onaj tko podnosi zahtjev treba dostaviti uvjerenje institucije ovlaštene za provjeru znanja jezika i dokaz o znanju jezika, a što ranije nije bio slučaj. Također, dužni su dostaviti i biografiju, kao i uvjerenje o izmirenim izravnim i neiravnim porezima za gospodarsko društvo čiji je vlasnik kao i dokaz da ima osiguran stalni izvor prihoda.

Sve ovo starim pravilnikom nije bilo predviđeno. Isto tako, novim pravilnikom predviđeno je i da Ministarstvo civilnih poslova pribavlja podatke iz službenih evidencija Službe za poslove sa strancima, ali i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH radi provjere predstavlja li ta osoba prijetnju po sigurnost Bosne i Hercegovine.

Musk usporedio EU s nacistima, X ukinuo račun za oglase Europske komisije

Elon Musk (Foto: Reuters)

Musk je podijelio korisnički komentar u kojem je Europsku uniju nazvao “Četvrtim Reichom”, zajedno sa slikom zastave EU-a koja se ljušti i otkriva nacističku zastavu sa svastikom ispod nje.

Dva dana nakon što je Europska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X ta je društvena mreža ukinula račun za oglase Europske komisije, a vlasnik Elon Musk usporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.

“Vaš račun za oglase je ukinut”, napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Europske komisije kojom je najavila kaznu platformi od 120 milijuna eura zbog kršenja pravila transparentnosti, odnosno Akta o digitalnim uslugama.

Bier je naveo da je s računa EU-a objavljen post koji “zavarava korisnike da pomisle da je riječ o videu i umjetno povećava doseg”. Račun Europske komisije i dalje je vidljiv, kao i njezine objave, prenosi Dpa.

U međuvremenu je tehnološki milijarder Musk nastavio izražavati svoje neprijateljstvo prema “tiranskoj, neizabranoj birokraciji koja tlači stanovnike Europe”.

Musk je podijelio korisnički komentar u kojem je Europsku uniju nazvao “Četvrtim Reichom”, zajedno sa slikom zastave EU-a koja se ljušti i otkriva nacističku zastavu sa svastikom ispod nje.

EU je u petak objavila da je kazna izrečena jer je platforma dovodila u zabludu korisnike, uskraćivala podatke istraživačima te nije transparentno dokumentirala oglase koji se prikazuju na platformi.

Američki mediji: Zukan Helez je ekstremist

Zukan Helez

Američki The Daily Signal objavio je članak u kojemu je navedo da je posve neshvatljivo da se američki dužnosnici sastaju s ekstremistom povezanim s Iranom.

Posve je nevjerojatno da su američki State Department i izaslanstvo Kongresa idržali sastanke s ministrom obrane Bosne i Hercegovine, Zukanom Helezom, koji ima radikalne veze s Iranom i ekstremističke stavove.

Unatoč ozbiljnim prijetnjama koje proizlaze iz njegovih političkih stavova, Helez je postao važan sugovornik za Sjedinjene Američke Države, navodi The Daily SIgnal, a prenosi Večernji list BiH.

Zukan Helez, poznat po svojim vezama s Iranom, sastao se u svibnju 2025. godine s iranskim vojnim izaslanikom Mahmoodom Mohaghagh Pourom. Tijekom tog sastanka, Helez je najavio mogućnost jačanja vojne i industrijske suradnje između BiH i Irana. Ovaj susret izazvao je zabrinutost.

Zabrinjavajuće je i to što je Helez javno napao Maxa Primorca, člana The Heritage Foundationa, optužujući ga za “fašizam i nacizam”. U Ovaj napad pokazuje njegovu spremnost da prijeti svakome tko se protivi njegovoj radikalnoj politici.

Unatoč svim tim kontroverzama, američki dužnosnici poput Mikea Turnera, kongresnika iz Ohija, i Donalda Norcrossa, kongresnika iz New Jerseyja, održavali su sastanke s Helezom, što dodatno izaziva zabrinutost.

(FOTO) Udruga umirovljenika HUM Mostar na Adventu u Splitu

Udruga umirovljenika HUM Mostar protekli vikend bila je u posjetu Adventu u Splitu. Dan je protekao u obilasku Splita, druženju i veseloj atmosferi.

Davor Pranjić: Hrvati traže samo ono što im pripada

Foto: Velibor Tripić | Razgovor sa potpredsjednikom Srpske

Daytonska BiH trenutno je jedina prava i kao takva može samo opstati. Hrvati traže samo ono što im pripada, i to ne spore s drugima, rekao je za “Glas” potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić, koji se osvrnuo i na priče o mogućoj uspostavi trećeg entiteta.

– To trenutno nije realno. Moramo sagledati stvarnost. Kao predstavnici hrvatskog naroda želimo da se promijeni minimalno izborno zakonodavstvo kako bi se riješila barem jedna točka, koja je za sada sporna, a to je da hrvatskog člana Predsjedništva biraju Hrvati, a ne netko drugi. Ovo je korak koji će ojačati našu vjeru u opstanak Bosne i Hercegovine – rekao je Pranjić.

Komentirao je i nesavršenosti u samom Ustavu i u funkcioniranju zemlje.

– Prošlo je 30 godina od rata. Možda je bilo puno boljih prilika da se nešto promijeni, ali nije. U izazovnim smo vremenima i sada možda nije realno govoriti o nekoj reorganizaciji, ali da bi bilo bolje, sigurno bismo – izjavio je Pranjić, s kojim smo razgovarali i o krizi u kojoj se nalazi BiH, europskim zakonima koje bi vlasti trebale donijeti, te položaju Hrvata u BiH.

GLAS: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini?

PRANjIĆ: U izazovnoj smo situaciji. Ključ svega je politički dogovor svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. Slavimo 30 godina od završetka rata, a još uvijek živimo u nejasnim okolnostima i nejasnim situacijama. Protekla godina bila je toliko izazovna. Bez dogovora i poštivanja legitimnosti i legalnosti triju konstitutivnih naroda s njihovim pravima, neće biti napretka u zemlji.

GLAS: Prema nekim prognozama, ovakvo stanje u zemlji moglo bi se održati do općih izbora 2026. godine. Dijelite li to mišljenje?

PRANjIĆ: Teško je išta prognozirati. Nakon izbora 2022. bili smo toliko optimistični. Kao predstavnici Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz HDZ, koji je vodio veći dio procesa, borili smo se i nosili taj optimizam. Međutim, sve je neko vrijeme išlo dobro, a potom su uslijedila brojna neslaganja oko određenih političkih opcija, što je doprinijelo nastanku krize. Imamo narativ koji se vrti kroz godine koje su iza nas. Apsolutno ništa ne zahtijevamo ni od koga tko pripada drugim konstitutivnim narodima, već samo ono što pripada hrvatskom narodu, a isto ne osporavamo drugima. To je mala stvar, minimum, a u biti osnova funkcioniranja ove specifične zemlje.

GLAS: Najveća kontroverza na razini BiH trenutno je oko osnivanja ureda glavnog pregovarača BiH s EU, te zakona o HJTS-u i Sudu BiH. Vjerujete li da će se ti uvjeti ispuniti do kraja godine?

PRANjIĆ: Optimist sam. Pozivamo da se iznesu, ako već postoje neki argumenti koji su sporni, i da se o njima raspravlja te da se pronađe najbolji model za rješavanje potencijalnih problema. Pozicija glavnog pregovarača trebala bi se uspostaviti što je prije moguće, jer bi doprinijela cijelom procesu i olakšala funkcioniranje Vijeća ministara. Kada su u pitanju sporni zakoni, to pitanje nije za nas. Mi vam stojimo na raspolaganju i pozivamo vas na razgovor i dogovor.

Vrlo malo se raspravljalo o tome što je u biti sporno i što bi institucije iz Republike Srpske trebale prihvatiti, ili eventualno promijeniti ako je nešto sporno. Mora postojati politička volja. Slično tome, stranke iz Sarajeva ne bi trebale to osporavati. Moramo se dogovoriti kako bismo očuvali mir i stabilnost u BiH i dobili ono što je i kako jest korist za BiH, a to je pristup Europskoj uniji.

S obzirom na to da geografski, ali i na sve druge načine, pripadamo europskoj zajednici, s te strane bismo se trebali ugledati na zemlje koje su to iskoristile. Primjer je Hrvatska, koja je iskoristila sve pogodnosti Europske unije. I na dobrom smo putu, pa se nadam da će svi shvatiti stvarnost svojih situacija i stavova te raspraviti o spornim pitanjima i riješiti ih.

GLAS: Potpisali ste i uredbe o proglašenju zakona Republike zbog oduzimanja mandata predsjedniku Republike, između ostalog i onu kojom se uvode pomoćne policijske snage. Taj zakon su pojedinci iz Sarajeva ocijenili neustavnim. Kako vi sve to vidite?

PRANjIĆ: Ustavna obveza potpredsjednika je, između ostalog, potpisati uredbu o proglašenju zakona, tako da tu ne vidim ništa sporno.

GLAS: Kakav je položaj hrvatskog naroda u Republici Srpskoj? Povucite nam paralelu između položaja Hrvata u Srpskoj i Federaciji BiH.

PRANjIĆ: Uvijek može bolje. Ono što ne ide u prilog su brojke. Mali broj Hrvata živi na području Republike Srpske, ali činjenica je da tamo žive, postoje, rade i da im se ne uskraćuju prava. Mogu napredovati, zaposliti se, odnosno sudjelovati u svim procesima u Republici Srpskoj. Također je činjenica da Hrvati na području Republike Srpske nisu prodali svoje nekretnine, tako da nam to daje optimizam.

Imamo puno dobrih primjera, općine poput Kotor Varoša, Broda, Gradiške, Dervente, gdje se ljudi vraćaju samoinicijativno, obnavljaju svoje kuće, tj. one koje nisu prošle kroz regionalni program stambenog zbrinjavanja. Obnavljamo i cestovnu infrastrukturu, električnu mrežu, kao i vodovod.

Donosimo veliku prognozu za cijelu zimu: Hoće li nas snijeg pogoditi u ožujku?!

Foto: Ilustracija

Postoji određena nada prema kraju zime / početku proljeća (ožujak), jer se u nekim dijelovima središnje i jugoistočne Europe predviđa moguće povećanje snježnih padalina, iako ne u svakom modelu — pa je situacija neizvjesna.

Za Europu se za prvu polovinu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. Takav obrazac sprečava prodor hladnog zraka prema jugu kontinenta, gurajući ga daleko na sjever, navodi “Sever Veder Jurop”. Što se tiče snježnih padalina u prosincu, projekcije pokazuju padaline samo na većim nadmorskim visinama.

Prognoza sezonskih snježnih padalina za zimu – prosinac, siječanj i veljača – pokazuje da će veliki dio Europe zabilježiti manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema ECMVF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline u većem dijelu Europe, s glavnim područjima padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. Ali, u usporedbi s prognozom iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje, piše Buka.

Sada se predviđa više snježnih padalina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih padalina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja. Prognoza snježnih padalina za decembar pokazuje većinom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru.

Ali možemo vidjeti da, osim nekih jačih negativnih područja, postoje zone s manjim deficitima. Iznenađuje i procjena manjka snijega na većim nadmorskim visinama, što upućuje na nedostatak oborina, a ne nužno na previsoke temperature.

U prognozi za siječanj ne vidi se nikakav preokret. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali procjena je da će neka područja prema jugoistoku ipak dobiti više snijega u tom periodu, zajedno s krajnjim sjeverom.

Za veljaču se prognozira blago smanjenje deficita u odnosu na siječanj, no oba mjeseca i dalje izgledaju siromašna što se tiče snijega. Stručnjaci napominju da “crvene” zone na kartama ne znače potpuni izostanak snijega, nego tek manje količine od uobičajenih.”

Europa — sporiji početak i manja količina snijega

U Europi su prognoze za sada nešto slabije. Za većinu kontinenta predviđa se ispod-prosječna ili prosječna količina snijega za zimsku sezonu.

Prosinac bi mogao početi sa nedovoljno hladnim zrakom da se snijeg spusti do niskih predjela — snijeg je, najviše, moguće očekivati u planinskim i višim predjelima.

U siječnju i veljači nema značajnijeg poboljšanja u predviđanjima — snijeg i dalje vjerojatnije u sjevernim i sjeveroistočnim krajevima, dok u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta ostaje manja mogućnost za obilniji snijeg.

Postoji određena nada prema kraju zime / početku proljeća (ožujak), jer se u nekim dijelovima središnje i jugoistočne Europe predviđa moguće povećanje snježnih padalina, iako ne u svakom modelu — pa je situacija neizvjesna.

Dakle, za većinu Europe zima 2025/2026. prema ovim predviđanjima neće donijeti impresivne količine snijega, iako to ne znači da snijeg neće pasti, posebno u planinskim oblastima ili povremeno tijekom siječnja – ožujka.

Prvo mjesto za ŠN Tiki Taka na novogodišnjem turniru u Mostaru

Četvrti dan našeg novogodišnjeg turnira koji se igra u Mostaru u organizaciji USŠ Fortuna donio je pravu nogometnu poslasticu.
Vidjeli smo sjajne poteze, bilo je mnogo preokreta, borbe do posljednje sekunde i na kraju, dobili smo TOP 4 ekipe turnira!
ŠN Tiki-Taka je zasluženo podigla pehar i okitila se zlatom.
HFC Zrinjski osigurao je drugo mjesto nakon sjajnih partija.
FK Akademc iz Trebinja je treći, a domaćini su osvojili četvrto mjesto.

Vijeće ministara BiH danas o zakonima o Sudu BiH i VSTV-u i glavnom pregovaraču sa EU

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Usvajanje zakona o VSTV-u i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača su uvjet za otvaranje pregovora BiH sa Europskom unijom.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas bi se na sjednici, u drugom krugu glasanja, trebalo izjasniti o Prijedlogu odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Europskom unijom kao privremenog tijela Vijeća ministara BiH, čiji je predlagač Ured predsjedateljice Vijeća ministara BiH.

Trebali bi biti razmatrani i Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH. Usvajanje zakona o VSTV-u i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača su uvjet za otvaranje pregovora BiH sa Europskom unijom.

To je istaknuto i početkom studenoga, kada je Europska komisija usvojila godišnji Paket proširenja, u kojem je predstavila svoju sveobuhvatnu procjenu napretka zemalja – partnera u procesu proširenja u proteklih godinu dana.

– Kako bi se efikasno započeli pristupni pregovori, vlasti moraju, prije svega, finalizirati i usvojiti zakone usmjerene na reformu pravosuđa, koji će biti u potpunosti usklađeni s evropskim standardima, te imenovati glavnog pregovarača – poručeno je tada iz Evropske komisije u njihovoj procjeni napretka BiH na putu ka EU.

Vijeće ministara BiH je navedena dva zakonska prijedloga i odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača trebalo razmatrati na sjednici koja je bila zakazana za 2. prosinca, ali su ministri iz srpskog naroda (iz SNSD-a) glasali protiv predloženog dnevnog reda i sjednica nije održana.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je tada izjavila novinarima da će učiniti sve da nastave dijalog i rad.

– Nadala sam se iskoraku kada su u pitanju ova dva zakona, osobito pred zasjedanje Europskog vijeća, jer su postojali jasni signali da bi BiH dobila zeleno svjetlo ako bi završila ove zakone – izjavila je Krišto.

Dodala je da je “najbolje da svako konkretno kaže je li za europski put Bosne i Hercegovine”.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je tada izjavio da su na sjednici trebala biti dva važna zakona, dodajući da na zakonu o VSTV-u rade zadnje dvije godine, koliko rade i na zakonu o Sudu. Po njegovim riječima, zakon o VSTV-u, koji je trebao biti razmtaran, je “kostur onoga zakona koji je bio u petom mjesecu u Domu naroda”.

– Mjesecima razgovaramo o tom zakonu, prikupili smo sva mišljenja. Tu verziju zakona smo dostavili, poboljšanu, na e-konsultacije. Nastojali smo naći najbolja moguća rješenja u zakonu o VSTV-u – kazao je Bunoza. Naveo je da je sa svima surađivao – sa entitetima i međunarodnom zajednicom.

Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o Sudu, naglasio je da su u ovoj verziji koju su radili “izvukli” samo ono što nije bilo sporno u zadnje dvije godine i Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Osim navedene tri točke dnevnog reda koje se tiču ispunjavanja uvjeta za otvaranje pregovora sa EU, Vijeće ministara BiH danas bi trebalo razmatrati i Informaciju o realizaciji Plana implementacije “Pregled odbrane” i Akcijskog plana implementacije “Plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine 2017. – 2027.”, kao i Informaciju o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inozemstvu za 2026. godinu.

Na dnevnom redu bi trebalo da se nađe i novi tekst Informacije o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci 2025. godine, kao i Informacija o pripremljenoj Dodatnoj informaciji u vezi s provođenjem preporuka GRECO-a u četvrtom krugu evaluacije.

Predviđeno je, između ostalog, razmatranje Prijedloga mišljenja na Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, te Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2026. godinu.

U ponedjeljak ‘dan D’ za Gradišku, država poručuje: Nema odgode otvaranja

Idući tjedan planirano otvaranje novog graničnog prijelaza Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Otvaranje graničnog prijelaza Gradiška Novi most – Gornji Varoš, a koje bi trebalo biti upriličeno 11. prosinca (idući četvrtak), nije ugroženo iako Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje nije usvojio izmjenu Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Uprave za neizravno oporezivanje, piše Večernji list BiH.

Izmjene su potrebne kako bi se dio ljudi iz UNO-a prebacio na novi carinski terminal, no čini se kako je zapelo zbog načina sazivanja sjednice Upravnog odbora UNO-a. Ipak, nova prilika je u ponedjeljak kada bi, doznaje Večernji list, trebala biti sazvana fizička sjednica Upravnog odbora.

Bez obzira na prepucavanja oko navedenog pitanja, izvori Večernjeg lista doznaju kako će ceremonija otvaranja, kojoj će nazočiti predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković, biti održana.

Pitanje pravilnika

A što je zapravo ključna zamjerka vezana uz pravilnik?

Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UNO-a iz reda stručnjaka, kojeg imenuje Vlada Federacije, kazao je za Večernji list kako se, u skladu s propisima, pravilnici ne mogu mijenjati na elektroničkim sjednicama i to je jedini razlog zbog kojega je bio protiv.

Kaže i kako su optužbe ministra Amidžića na račun Vlade Federacije manipulacija. Manipulacija je, dodaje Krnjić, i izjava kako je on tobože protiv otvaranja graničnog prijelaza te ističe kako njega kao člana Upravnog odbora UNO-a zanima jedino i isključivo pitanje poštivanja procedura i propisa u smislu pravilnika.

Krnjić je stao u u obranu federalnog ministra financija Tonija Kraljevića, kazavši kako on kao predstavnik Vlade FBiH u UNO-u radi produktivno svoj posao. Podsjećamo, državni ministar financija i riznice uputio je niz kritika na Federaciju BiH te utvrdio kako zapravo Vlada FBiH blokira otvaranje novog graničnog prijelaza.

S druge strane, izvori Večernjeg lista ističu kako se krivnja ne može pripisati Vladi Federacije. Doznajemo i kako je za ponedjeljak sazvana fizička sjednica Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje na kojoj će se znati i konačan rasplet situacije oko pravilnika. Naši izvori dodaju i kako pozadina slučaja nije, kao što neki mediji pišu, pitanje raspodjele sredstava od neizravnih poreza, odnosno koeficijenata, već da je to sasvim druga tema u kojoj je Federacija ranije podnijela tužbu protiv Republike Srpske, obrazlažući je tvrdnjom kako bi Federaciji trebao pripasti veći iznos sredstava.

Iz UNO-a je potvrđeno kako uvjeti za otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška Novi most – Gornji Varoš nisu ispunjeni jer Upravni odbor UNO-a nije usvojio izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji u Upravi za neizravno oporezivanje.

Upravi za neizravno oporezivanje potrebno je 48 sati od trenutka usvajanja pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjoj organizaciji u UNO-u kako bi se ispunili uvjeti te sve bilo spremno za početak rada novog graničnog prijelaza. Dakle, ako bi se u ponedjeljak donijela odluka o pravilniku, to bi ostavilo sasvim dovoljno vremena Upravi za neizravno oporezivanje da ispuni sve nužne preduvjete kako bi novi granični prijelaz bio operativan.

Projekt je to na kojemu su zajedno radile dvije države uz svesrdnu podršku Europske unije, pa iako je sam most izgrađen još 2022. godine, nije pušten u promet zbog niza razloga, počevši od infrastrukturnih pa do administrativnih.

Most Gradiška, kako je prije nekoliko godina naveo šef Odjela za kooperacije pri Izaslanstvu Europske unije u Bosni i Hercegovini Stefano Ellero, jedan je od 13 investicijskih grantova koje je odobrila Europska unija u vrijednosti većoj od 225 milijuna eura. Dodao je da će Europska unija nastaviti aktivno podržavati ovaj projekt i razvoj koridora Vc, potičući tako regionalnu suradnju i bolje veze s EU-om.

Ukupna vrijednost radova na izgradnji ovog mosta iznosila je 19,5 milijuna eura, dok su usluge nadzora u iznosu od 1,8 milijuna eura. Trošak izgradnje mosta podjednako su financirale Hrvatske ceste uime Republike Hrvatske i Ministarstvo prometa i veza Bosne i Hercegovine. Za realizaciju ovog projekta Bosna i Hercegovina je koristila UMTS sredstva iz programa posebne namjene i WBIF grant sredstva, a Republika Hrvatska vlastita i bespovratna sredstva fondova Europske unije.

Kategorizacija

Ipak, valja navesti kako će granični prijelaz Gradiška Novi most – Gornji Varoš i nakon puštanja u promet raditi uz svojevrsnom privremenom režimu, baš kao što godinama radi i granični prijelaz Svilaj. Razlog je činjenica da ni jedan ni drugi nisu kategorizirani u sporazumu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a da bi postali dio sporazuma, bilo da je riječ o novom ili aneksu postojećeg dokumenta, bit će potrebno da mješovito povjerenstvo sastavljeno od članova iz obiju država završi svoj dio posla.

Večernji list je već ranije objavio kako su stvorene pretpostavke za ponovni rad ovog povjerenstva, koje bi uskoro trebalo početi s pregovorima oko kategorizacije ovih, ali moguće i nekih drugih graničnih prijelaza.

Osposobljavanje navedenih dvaju graničnih prijelaza u smislu iskorištavanja njihovih punih mogućnosti, odnosno potencijala za prijevoz svih vrsta robe, u svakom bi slučaju bilo od iznimne koristi za bosanskohercegovačke gospodarstvenike koji muku muče s malim brojem osposobljenih graničnih prijelaza, ali i prijevoznike općenito koji su, podsjećamo, i dalje u podređenom položaju u odnosu na kolege iz Europske unije uslijed pravila 180/90.

(VIDEO) Južna plinska interkonekcija jamstvo mira u BiH?

Ulaskom američkog kapitala u izgradnju projekta Južne plinske interkonekcije BiH dobiva nova sigurnosna jamstva.

U zemlji poput naše, koja je desetljećima na “staklenim nogama”, dolazak američkog kapitala dodatno dobiva na važnosti posebno jer je BiH potencijalno najveće izvorište nestabilnosti u regiji.

“Amerikanci žele vezati BiH za zapadni svijet u ekonomskom smislu, u političkom je to uvelike već slučaj. Ovo je jedan šansa i za ekonomski razvoj BiH”, kazao je za RTV Herceg-Bosne bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. sc. Miro Kovač, piše rtv-hb.com.

Iako je BiH relativno malo tržište, činjenica da Amerikanci investiraju u ovaj projekt jasno BiH veže uz zapadne sile.

“U političkom smislu i te kako je značajan i sama poruka da iza svega stoji američki kapital te i američka politika vrlo jasno govori gdje je u cijelom geopolitičkom preslagivanju danas pripada BiH”, objašnjava politički analitičar Danijel Vidović.

U novoj promjeni geopolitičkih okolnosti, BiH se otvara šansa jer smo naglo postali prostor relativno zanimljiv najvećoj svjetskoj sili.

“Možemo sada ići u detalje i reći kako je trebalo sada ići u taj trostrani sporazum između Hrvatske i BiH te Hrvata i Bošnjaka unutar BiH. No, ispalo je kako je ispalo i sada treba izvući maksimum iz ovog aranžmana koji je za BiH potencijalno vrlo koristan”, mišljenja je Kovač.

Južnom plinskom interkonekcijom također ojačava i geopolitička pozicija Republike Hrvatske što je jako važno i za stabilnost BiH.

Svi znamo koliko je za Republika Hrvatska geopolitički bio značajan LNG terminal na Krku. Sada će se u kratkoročnom razdoblju pred nama pokrenuti stvari i u BiH te naša mreža konektirati s RH. To je jedna snažna geopolitička poruka.

Kao trajno izvorište nestabilnosti zbog smrtonosnog plesa unitarističkih i separatističkih politika, američko snažnije prisustvo dodatni je jamac mira i stabilnosti u BiH.

Pogledajte prilog:

Mostar: Jutros izbio požar u stanu u Ulici Leopolda Mandića

Foto: Ilustracija

Požar je izbio jutros u jednom stanu u Ulici Leopolda Mandića u Mostaru, a dojavu o vatri vatrogasci su zaprimili u 6:05 sati, potvrđeno je iz PVP Mostar.

Na terenu trenutačno djeluje osam vatrogasaca, a intervencija je i dalje u tijeku.

Za sada nema službenih informacija o ozlijeđenim osobama ni o razmjerima materijalne štete.

Uzrok požara bit će poznat nakon dovršetka očevida.

Druga nedjelja FrAdventa u Ilićima

I ove nedjelje, druge adventske, Ilići su mirisali na fritule – skoro 120 porcija nestalo je u tren!!… uz kuhano vino, topli čaj, kolače, rakiju i razne likere.

Na platou crkve svetog Franje, po završetku svete mise, u blagdanskom ozračju ispunjenom osmjesima i toplim riječima dragih ljudi, srdačnim susretima i ugodnim druženjima uz miris fritula mogao se osjetiti i duh istinskog zajedništva… upravo onako kakav advent i treba da bude – vrijeme koje grije srca, okuplja i spaja ljude.

Hvala od srca svima koju su svratili i dijelili zajedništvo s nama.
Vidimo se i iduće nedjelje… na istom mjestu i u isto vrijeme.

Foto: Joško Zelenika – Kreativna radionica Bratovštine svetog Franje Ilići-Vrelo

/Misija FRAMOST/

Muškarac pretukao djevojku zbog poljupca s drugom djevojkom: Onesvijestila se, kasnije je pričala o svemu

Foto: Ilustracija / Platfoma X

Njemačka državna sigurnost pokrenula je istragu nakon što je 25-godišnjak brutalno napao dvije djevojke, 18-godišnjakinju i 19-godišnjakinju, u tramvaju u Bremenu zbog ljubljenja.

Napadač, za kojeg se kaže da je rumunjski državljanin, udario je djevojke šakom i jednu od njih nogom nakon što je pala u nesvijest.

Nakon napada, mlada žrtva objavila je šokantno svjedočanstvo na društvenim mrežama, otkrivajući da joj nitko od putnika nije priskočio u pomoć, piše Focus.de.

Napad se dogodio u petak navečer, a policija je izjavila da je 25-godišnjak promatrao djevojke dok su se ljubile. Nakon toga ih je počeo vrijeđati, a zatim ih je udario u lice. Kada je mlađa djevojka od udarca pala u nesvijest na pod, udario ju je i nogom u trbuh.

Policajci su primijetili incident i odmah zaustavili tramvaj, a muškarca su doveli na stanicu. Protiv njega je pokrenuta istraga zbog nanošenja opasnih tjelesnih ozljeda, a slučaj je preuzeo i Odjel za zločine iz mržnje Državne sigurnosti.

Glasnogovornica policije potvrdila je za FOCUS online da je rumunjski državljanin od ranije poznat policiji zbog “jednog ili dva prekršaja”, ali nije htjela precizirati o kakvim se prekršajima radi. Policija također istražuje ima li svjedoka incidenta i što su radili tijekom napada. U tramvaju postoji video nadzor, a vlasti provjeravaju je li cijeli napad snimljen.

Objava s navodnim opisom događaja od strane 18-godišnje žrtve kruži društvenom mrežom Instagram. Izjavila je da su se ona i njezina prijateljica u tom trenutku htjele slikati i poljubiti.

– Prvo nas je vrijeđao, a nedugo nakon toga dobila sam prvi udarac u lice – piše djevojka.

Dalje tvrdi da ju je napadač udario nogama i pljunuo po njoj.

– Vrištala sam, nitko od ostalih putnika nije baš pomogao – napisala je.

Najgore je bilo kada je, nakon niza udaraca, pala u nesvijest.

– A peti i posljednji udarac bio je onaj nakon kojeg sam pala u nesvijest – piše. „Ležala sam na podu dok me prijateljica branila. I ona je dobila udarac u lice.“

Obje djevojke su prevezene u bolnicu, ali nakon što im je pružena pomoć, puštene su kući.

Admir Adžem više nije trener Željezničara: Uprava prihvatila ostavku

Admir Adžem

Uprava Nogometnog kluba Željezničar prihvatila je ostavku Admira Adžema nakon poraza u gradskom derbiju rezultatom 4:0.

Adžemu je ovo bio treći mandat u klubu Železničar, koji je neslavno završio.

Poraz protiv Sarajeva nije jedini razlog ostavke, već i činjenica da su posljednju pobjedu u ligi ostvarili 18. listopada, a nakon toga je uslijedio katastrofalan niz u kojem su zabilježili dva remija i četiri poraza.

Željezničar je pobjedu ostvario samo u Kupu BiH protiv Slobode, koja igra u prvoj ligi Federacije BIH, i to teško s dva gola na kraju utakmice.

U prošlom mandatu na klupi Željezničara, Adžem je ostvario sedam pobjeda, šest remija i sedam poraza.

U Bosni pretežno oblačno, u Hercegovini sunčanije uz blagi porast temperature

Fotografija: Hercegovina.in | Park Zrinjevac

Danas se na području Hercegovine i jugozapadne Bosne očekuje više sunčanog vremena. U većem dijelu Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab iz istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 0 i 5°C, na jugu zemlje do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu zemlje od 12 do 16°C.

Stabilno vrijeme, uz povremene sunčane intervale i blagi porast temperature, pozitivno će utjecati na većinu stanovništva. Osjetljive skupine poput kroničnih bolesnika, starijih osoba i djece ne bi trebale biti izložene pretjeranim aktivnostima.

Potrebno je obratiti pozornost na odgovarajuću odjeću i zaštitu od hladnoće, izraženije tijekom jutra i večeri. U Bosni ujutro mjestimično maglovito, poslijepodne ugodnije, u Hercegovini veći dio dana sunčano i toplo.

Stanje na cesti: Smanjena vidljivost, česti odroni na nekoliko dionica

Foto: Ilustracija

U većem dijelu Bosne promet se odvija po mokrom ili vlažnom kolniku, dok je u Hercegovini uglavnom suhi kolnik.

Poledicu je moguće očekivati ​​na dionicama preko planinskih prijevoja, na mostovima i prilazima tunelima.

Magla i niska naoblaka smanjuju vidljivost na cestama: Ključ-Bosanski Petrovac-Bihać, Glamoč-Mliništa, Resanovci-Drvar, Bugojno-Rostovo-Novi Travnik.

Tijekom dana, zbog porasta temperature, došlo je do učestalih odrona, a izdvajamo sljedeće ceste: Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Velika Kladuša-Bužim, Jajce-Banja Luka, Turbe-Karanovac, Mostar-Polog, Žitomislići-Doljani i Sarajevo-Foča.

Zbog radova na zamjeni semafora, zatvorena je cijev u tunelu Igman, na zapadnoj dionici autoceste A-1 Lepenica-Sarajevo. Do završetka radova odvija se dvosmjerni promet na suprotnoj strani autoceste, uz postavljenu prometnu signalizaciju.

Na dionici autoceste A-1 Podlugovi-Sarajevo Sjever, zbog izgradnje pregrade na mjestu radova, promet se odvija preticajnom trakom.

Zbog izvođenja radova na kabelskoj kanalizaciji na dionici autoceste A-1 Kakanj-Visoko, vozna i zaustavna traka su zatvorene za promet.

Na dionici magistralne ceste Jablanica-Blidinje, putnička vozila do 3,5 t imaju otežan promet. Za vozila preko 3,5 t promet je i dalje obustavljen.

Radovi su aktualni na glavnim cestama: Semizovac-Olovo, Jajce-Crna Rijeka, Bileća-Trebinje (u naselju Žudojevići), Gacko-Foča (u Sastavcima), kao i na ulazu u Neum.

Na graničnim prijelazima zadržavanje za putnička vozila nije dulje od 30 minuta.

Zbog registracije putnika prema novom sustavu izlaska i ulaska u zemlje Europske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su dulja zadržavanja na graničnim prijelazima.

Granični prijelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2. prosinca 2025. godine granični prijelaz Karakaj otvoren je za sve kategorije vozila. Na graničnom prijelazu Šepak promet je zabranjen za sva teretna vozila.

Tradicionalna američka purica

Tradicionalna američka purica s bogatim punjenjem

Tradicionalna američka purica s bogatim punjenjem, koja se tradicijski priprema na američki Dan zahvalnosti, prenosi Index.hr.

Sastojci

1 purica (4-5 kg)
100 g omekšalog maslaca
sol i papar
1 limun (narezan na četvrtine)
nekoliko grančica timijana ili ružmarina
Punjenje

300 g starog kruha narezanog na kockice
2 žlice maslaca
1manja glavica luka, sitno nasjeckana
2 stabljike celera, sitno nasjeckane
1 žličica suhog timijana
sol i papar
pileći temeljac
Priprema
Na tavi otopite maslac i dodajte sitno nasjeckani luk i celer. Pirjajte ih nekoliko minuta, dok povrće ne omekša i ne zamiriše. Zatim dodajte kockice kruha i pospite ih suhim timijanom, soli i paprom. Sve dobro promiješajte kako bi se masnoća upila u kruh. Polako ulijevajte pileći temeljac dok smjesa ne postane vlažna, ali još uvijek čvrsta. Maknite s vatre i ostavite da se malo ohladi.

Zagrijte pećnicu na 180 °C. Puricu dobro posušite papirnatim ručnicima, a zatim je cijelu premažite omekšanim maslacem. Posolite i popaprite i vanjsku stranu i unutrašnjost šupljine. U šupljinu ubacite komade limuna, prepolovljeni luk i grančice začinskog bilja. Oni će dati dodatnu aromu dok se meso peče.

Kada se punjenje malo ohladilo, žlicom ga lagano stavite u unutrašnjost purice. Nemojte je napuniti do kraja; ostavite prosotra kako bi para tijekom pečenja mogla cirkulirati. Nakon punjenja zavežite noge kuhinjskim koncem kako bi purica zadržala oblik i ravnomjernije se pekla.

Puricu stavite u veliki lim za pečenje i pokrijte aluminijskom folijom. Pecite je oko 2,5 do 3 sata, ovisno o veličini, računajući približno 30–35 minuta po kilogramu. U zadnjih četrdesetak minuta skinite foliju kako bi se koža lijepo zapekla i postala zlatna i hrskava.

Nakon pečenja ostavite puricu da odmori dvadesetak minuta prije rezanja. Tako će meso ostati sočnije i lakše ćete ga rezati.

Dobar tek!

Feritin je protein koji u tijelu ima važnu ulogu

Feritin vrijednosti: Što je normalno, kako ga povećati, a kako smanjiti?

eritin je protein koji u tijelu ima važnu ulogu – pohranjuje i otpušta željezo, mineral ključan za stvaranje hemoglobina i prijenos kisika kroz krv. Upravo zato, kada je u pitanju feritin, vrijednosti u krvi mogu mnogo reći o vašem zdravlju, posebno o tome imate li manjak ili višak željeza.

U nastavku saznajte što znači kada su, kada je u pitanju feritin, referentne vrijednosti niske ili visoke, kako se tumače rezultati testa te kako povećati ili smanjiti feritin u krvi ovisno o potrebama organizma.

Feritin vrijednosti – normalne
Uobičajene ili normalne vrijednosti ovise o spolu, dobi i laboratoriju u kojem se test provodi. Općenito, normalne vrijednosti su:

žene – 30 – 150 ng/L
muškarci – 30 – 300 ng/L.
No, treba imati na umu da se, kada je u pitanju feritin, referentne vrijednosti mogu razlikovati od jedne do druge ustanove.

Zbog toga je važno rezultate uvijek tumačiti u kontekstu općeg zdravlja i preporuka liječnika.
Kada provjeriti feritin u krvi? – vrijednosti i simptomi
Liječnik može preporučiti test na feritin ako sumnja na anemiju zbog manjka željeza, ali i u slučaju sumnje na prekomjerno nakupljanje željeza. Simptomi koji mogu ukazivati na promjene uključuju:

kronični umor i slabost
blijedu kožu
vrtoglavicu
ubrzan rad srca
gubitak apetita ili težine.
Osim anemije, test na feritin može pomoći u dijagnostici hemokromatoze, stanja u kojem tijelo apsorbira previše željeza, što s vremenom može oštetiti jetru, srce i gušteraču.

Feritin – nizak
Kada su feritin vrijednosti ispod referentnog raspona, feritin je nizak. U tom slučaju tijelo nema dovoljno željeza za stvaranje crvenih krvnih stanica. Uzroci mogu biti:

obilne menstruacije
prehrana siromašna željezom
česta darivanja krvi
probavne bolesti (kao što je Crohnova bolest).
Nizak feritin – iskustva
Osobe s niskim feritinom često opisuju osjećaj iscrpljenosti, nesanice i problema s koncentracijom. Dugotrajno niske vrijednosti mogu povećati rizik od infekcija te dovesti do stanja poput sindroma nemirnih nogu.

U tom slučaju liječnici najčešće preporučuju dodatke prehrani s željezom, a kod težih oblika – intravensku primjenu željeza.

Feritin – visoke vrijednosti
Ako su vrijednosti visoke, to može značiti da se željezo prekomjerno nakuplja u tijelu. Uzroci mogu uključivati:

previše crvenog mesa u prehrani
prekomjerno uzimanje dodataka s željezom
upalne procese u organizmu
nasljednu hemokromatozu.
Simptomi poput bolova u zglobovima, umora, gubitka kose i poremećaja srčanog ritma mogu ukazivati na visok feritin u krvi. U tim slučajevima liječnik može preporučiti postupak uklanjanja krvi (flebotomiju) ili terapiju lijekovima koji pomažu izlučiti višak željeza iz organizma.

Feritin u trudnoći – vrijednosti
Tijekom trudnoće dolazi do povećanih potreba za željezom, stoga se često kontroliraju vrijednosti u trudnoći. Nizak feritin u tom razdoblju može povećati rizik od prijevremenog poroda i slabije opskrbe fetusa kisikom.

Liječnici obično preporučuju dodatke prehrani s željezom i folnom kiselinom kako bi se spriječio nizak feritin i podržalo zdravo stvaranje crvenih krvnih stanica.

Kako povećati feritin u krvi?
Ako su feritin vrijednosti niske, možete ih poboljšati promjenom prehrane. Preporučuje se unos namirnica bogatih željezom, kao što su:

crveno meso i iznutrice
jaja
mahunarke
zeleno lisnato povrće
orašasti plodovi.
Vitamin C dodatno pomaže u apsorpciji željeza, pa je dobro kombinirati ove namirnice s agrumima, paprikom ili rajčicom.

Kako smanjiti feritin u krvi?
Kod osoba koje imaju visok feritin u krvi, preporučuje se smanjenje unosa crvenog mesa i alkohola, izbjegavanje dodataka s željezom i redovito praćenje vrijednosti kod liječnika.

U određenim slučajevima liječnik može preporučiti terapiju uklanjanja krvi ili lijekove koji pomažu u izbacivanju viška željeza iz organizma.

Bivši Plemić Luka Suton odveo Rijeku u četvrtfinale Kupa Hrvatske

Kup Hrvatske – Luka Suton raspametio Dvoranu mladosti. Riječani slomili sjajne Puljane pogotkom 56 sekundi prije kraja

Utakmica osmine finala Kupa Hrvatske u futsalu:

Rijeka – Istra Pula    3:2  (1:2)

Dvorana mladosti. Gledatelja: 600. Suci: Harastija, Mečić i Matić (svi Zagreb).

Strijelci: 0:1 Todorić (4′), 1:1 Suton (9′), 1:2 Janež (10′), 2:2 Rosić (24′), 3:2 Suton (40′). Žuti kartoni: Dani, Malinić, Fetić (Rijeka), Vasić (Istra Pula)

RIJEKA: Tomić, Dani, Fetić, Husarić, Kamauli; Saaf, Matijević, Hajdaraj, Turk, Suton, Rosić, Malinić.

ISTRA PULA: Šteko, Janež, Mataja, B. Paus, F. Paus; Starčić, Moravac, Hrgota, Vasić, Škalić, Pernić, Todorić, Marković, Peruško.

HMNK Rijeka je večeras u Dvorani mladosti upisala šestu uzastopnu pobjedu u službenim utakmicama ove sezone, izborivši plasman u četvrtfinale Kupa zahvaljujući dramatičnom preokretu protiv Pule. Presudni trenutak dogodio se u posljednjoj minuti, kada je Elvir Husarić presjekao dugu loptu, precizno dodao Luki Sutonu, koji je s 56 sekundi do kraja matirao vratara Puljana Domagoja Šteku.

(FOTO) HFC Zrinjski-KMF Vitez 2:5

HFC Zrinjski je na svom parketu večeras dočekao KMF Vitez. Utakmica je završila pobjedom gostiju rezultatom 2:5. Strijelci za Zrinjski bili su Suton i Vlaho. Za goste su pogađali Čečura 3 i Zukan 2 gola.

Poraz košarkaša Zrinjskog na gostovanju kod Mladosti

Košarkaši HKK Zrinjski 1992 doživjeli su večeras poraz na gostovanju kod KK Mladost u Mrkonjić Gradu.

Zrinjski se dobro odigrao prvo poluvrijeme koje je završilo rezultatom 43:40 za Plemiće. Ključna je bila treća četvrtina koja je završila 23:10 u korist domaćih.

U zadnjoj četvrtini domaći su sačuvali vodstvo i na koncu su slavili rezultatom 78:74.

Kod domaćih su se istakli Knežević s 19, Smiljanić s 18 i Ivetić sa 16 koševa. Kod Zrinjskog Marković je ubacio 17, Garcia 16, a Nikolić 15 koševa.

(FOTO) Sveti Nikola razveselio mališane u Bijelom Polju

U nedjelju po blagdanu Sv. Nikole, 7. prosinca 2025. sv. Nikola je posjetio Bijelo Polje sa svojim anđelima. Lijepo su ga primili župnik don Rajko, razdragana djeca mala i velika i svi župljani. Sv. Misu ranu u 9,00 sati predvodio je, te djeci i okupljenom puku, uputio prigodnu propovijed župnik bjelopoljski. Crkva je bila dupkom puna djecom, roditeljima i ostalim brojnim vjernicima. Pod sv. Misom pjevao je bjelopoljski Dječji zbor, ministranti su posluživali, a mladi su pročitali misna čitanja i molitvu vjernika.

Na kraju sv. Mise stigao je uz crkvu i sv. Nikola, u pratnji anđela, a nisu daleko bili ni krampusi, blagoslivljajući djecu i narod, a djeca su ga sva veselo pozdravila burnim pljeskom. Sv. Nikola je na početku susreta održao pozdravni govor te odmah upitao djecu vidjevši ih u tako velikom broju: “Hoćete li svake nedjelje ovako dolaziti na sv. Misu?”, a djeca su gromoglasno odgovorila: “Hoćemo!”, zatim im je postavio još nekoliko pitanja, na što su vesela djeca stalno odgovarala „Hoćemo“, pa se stekao dojam da ih je sv. Nikola bilo što upitao u tom trenutku, oni bi odgovorili „Hoćemo“! Poslije ih je sv. Nikola poučio kako trebaju dolaziti redovito i na vjeronauk, dobro se Bogu moliti, dobro slušati župnika, svoje roditelje, odgojitelje, učitelje i vjeroučitelje, jer i oni svi sve poduzimaju da vas odgoje u dobre ljude i čestite kršćane.

Na sv. Misu došla su sva djeca iz župe od onih najmanjih koje su roditelji donijeli u naručju i poveli za ruku, pa do djece Osnovne škole svih razreda. Sv. Nikola je donio preko 180 darova i sve ih podijelio, u čemu su mu pomogli dobri ljudi, mladići iz Folklora su pravili red za vrijeme podjele darova, tako da se sve odvijalo dostojanstveno i lijepo, a Ivan i mnogi drugi su sve ovo lijepo slikovno zabilježili da se ne zaboravi.

Poslije podjele darova i prigodnog programa u crkvi sv. Nikola, u pratnji župnika i anđela održao je prigodni završni govor u crkvi svoj djeci i okupljenom mnoštvu, djeca su i zapjevala, a sv. Nikola ih je blagoslovio, pozdravio se s njima i otišao dalje. Djeca su ga oduševljeno ispratila dugotrajnim pljeskom i zaželjeli da ih i dogodine posjeti i podijeli im lijepe darove, a oni će zauzvrat biti dobri i poslušni.

zupapotoci.ba

Hrabri Hercegovac Ivan spasio djevočicu od pedofila

U večernjim satima u središnjem Londonu, na području Moorgatea, zabilježen je pokušaj seksualnog napada na maloljetnicu.

Dvojica maloljetnih muških svjedoka su se suprotstavila osumnjičenom, pri čemu im je on pokušao zadati udarac i krenuti za njima. U tom trenutku je intervenirala treća osoba, Ivan Skoko iz Ljubuškog (29), stručnjak za brazilsku jiu-jitsu tehniku i trener samoobrane.

On je primijenio zahvat rušenja te zadržao osumnjičenog do dolaska nadležnih službi, piše Daily Mail. Policijski službenici City of London Police su priveli napasnika za kojeg se saznaje da je iz Pakistana. Ivan Skoko je, naime, prije nešto više od mjesec spasio i ženu na jugu Londona. Razbojnik je s nožem napao stariju ženu tražeći novac, a Skoko se tu zatekao, te nokautirao napadača.

Nekoliko trenutaka prije napada u Moorgateu osumnjičeni, koji je viđen kako viče na stranom jeziku, navodno je uhvatio svoju žrtvu za stražnjicu dok je putovala kući.

Dvojica tinejdžera hrabro su izazvala napadača, prije nego što je on pokušao udariti i krenuo za njima. Incident je brzo zaustavio Ivan.

Osumnjičeni, koji je nosio crnu jaknu s kapuljačom, snimljen je kako pokušava osloboditi ruke dok ga je uhapsila policija grada Londona.

– Upravo sam završio trening u teretani u Moorgateu. Bio je seminar s našim glavnim trenerom. Išao sam prema stanici i mogao sam vidjeti veliku gužvu. Vidio sam mlade ljude kako viču oko jednog muškarca. Odlučio sam pričekati i vidjeti mogu li pomoći, a onda je napadač počeo udarati prema dvojici mladića. Kada sam to vidio, skinuo sam slušalice i pomislio: “Ajmo ga srušiti” – kazao je Ivan.

Ivan, koji vodi brazilski jiu-jitsu treninge u Fight City Gymu u Elephant and Castleu na jugu Londona, dodao je:

– Situacija ovdje postaje užasna. Ne znam kako riješiti ovaj problem. Ne mogu ovo rješavati svaki dan.

(FOTO) Željezničar ponižen u sarajevskom gradskom derbiju, Sarajevo-Željezničar 4:0

Željezničar je na Koševu u gradskom derbiju protiv Sarajeva doživio pravu blamažu. Plavi su poraženi sa 4:0, a takav rezultat razljutio je navijače tima s Grbavice koji su odlučili podsjetiti igrače za kakav klub igraju.

Težak poraz u derbiju je poseban nož u srce navijačima. Očekivali su barem borbu, no dobili su mnogo manje od toga i Željezničar je deklasiran kao nikad ranije.

Minibasket lige Hercegovine: HKK Mostar uvjerljivo svladao Zrinjski 1992 i Lokomotivu

Dvije uvjerljive pobjede naših najmlađih!
U sklopu Minibasket lige Hercegovine, naša najmlađa natjecateljska selekcija U12 HKK Mostar ostvarila je dvije sjajne pobjede:
– HKK Mostar – Zrinjski 1992: 88:18
-HKK Mostar – Lokomotiva: 83:20
Čestitke svim dječacima i trenerima na odličnim partijama i velikom zalaganju! Bravo ekipa, nastavite ovako, objavili su iz HKK Mostar.

1...567...3.181Stranica 6 od 3.181

Hercegovina.in je web portal na hrvatskom jeziku posvećen vijestima, informacijama i događajima iz Hercegovine. Pruža najnovije vijesti iz regije, analize, intervjue i sadržaje koji pokrivaju kulturu, sport, politiku i društvene događaje. Cilj portala je informirati i povezivati ljude iz Hercegovine, kao i one koji su povezani s ovim područjem.

Sva prava pridržana © Hercegovina.in | ISSN 2744-2411