Naslovnica Blog Stranica 5

U Osnovnoj školi Marka Marulića Ljubuški održane radionice ‘Sport DA – ovisnost NE’

U Osnovnoj školi Marka Marulića Ljubuški održane su edukativne radionice za učenike završnih
razreda u sklopu projekta „Sport DA – ovisnost NE“, koji provodi udruga RESPEKT uz financijsku
potporu Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti.
Radionice je vodio psiholog i psihoterapeut Mario Brkić, a njihov je cilj bio educirati učenike o
opasnostima konzumiranja psihoaktivnih tvari te ih potaknuti na prepoznavanje važnosti sporta,
discipline i zdravih životnih navika kao zaštitnih čimbenika u prevenciji ovisnosti.

Poseban naglasak stavljen je na razvoj vještina donošenja zdravih odluka, važnost tjelesne aktivnosti i bavljenja sportom te poticanje pozitivnih životnih stilova. Učenike se nastojalo osnažiti za usvajanje zdravih, sigurnih i odgovornih životnih navika, kao i za odlučno odbijanje svega što može ugroziti njihovo zdravlje i budućnost.

Učenici su pokazali velik interes za obrađenu temu, čime su još jednom potvrdili važnost ovakvih
edukativnih aktivnosti. Usvajanje zdravih navika, bavljenje sportom i kvalitetno provođenje
slobodnog vremena prepoznati su kao važni koraci u prevenciji ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja.
Provedbom radionica „Sport DA – ovisnost NE“ udruga RESPEKT nastavlja doprinositi edukaciji mladih
i promicanju zdravih životnih izbora. Ovakve su aktivnosti važan dio kontinuiranog podizanja svijesti o štetnosti ovisnosti te poticanja pozitivnih navika kod djece i mladih, zbog čega je važno nastaviti ih provoditi i u budućnosti.

Judo klub Neretva briljirao u Sinju: 10 medalja od 11 natjecatelja i ekipni plasman

Mostarski Judo klub Neretva ostvario je izvanredan rezultat na međunarodnom judo turniru “Cetina Kup 2026” održanom u Sinju.

Turnir je okupio preko 450 natjecatelja iz pet država – Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Gruzije, Ukrajine i Crne Gore, a u izuzetno jakoj konkurenciji, mostarske galebice i galebovi su briljirali.

Klub je nastupio sa 11 natjecatelja i osvojio čak 10 medalja i jedno peto mjesto, što je učinak od gotovo 100%.

Ovaj rezultat posebno dobija na težini s obzirom da su na turniru nastupile ekipe iz preko 27 judo klubova.
Fantastičan vikend za mostarski Judo klub Neretva! Od 11 natjecatelja – čak 10 medalja i jedno 5. mjesto!

U izuzetno jakoj međunarodnoj konkurenciji, naše galebice i galebovi osvojili su:

🥇 4 ZLATNE:
• Barbara Bogdan U10
• Franka Krezić U10
• Josip Rezo U10
• Erik Glibić U10

🥈 1 SREBRENA:
• Davud Bulić U10

🥉 5 BRONČANIH:
• Rebecca Markin U10
• Veronika Rosić-Milinković U10
• Patrik Rosić-Milinković U10
• Jakov Zovko U12
• Elvedin Alić U14

5. MJESTO sa 3 pobjede i 2 poraza:
• Gabriel Aleksandar Ćeško U12 – bravo za veliku borbenost!

🏆 POSEBAN USPJEH: Samo 4 Neretvine galebice – Barbara, Franka, Rebecca i Veronika – bile su 3. NAJUSPJEŠNIJU EKIPU TURNIRA u ženskoj konkurenciji djevojcica do 10 godina.

Ogroman uspjeh za naš klub i naš Mostar!
Čestitke svim osvajačima medalja, trenerima na odličnom radu i roditeljima na podršci. JK Neretva još jednom potvrđuje da je jedan od uspješnijih kolektiva u Hercegovini.

Ponosni na svako dijete! 💙

EU planira proširiti ovlasti Frontexa

Europska agencija za graničnu i obalnu stražu. Frontex

Europska komisija priprema reformu kojom bi Frontex dobio znatno veću ulogu u vraćanju migranata, uključujući operacije izvan Europske unije. Predviđa se i mogućnost intervencije na vanjskim granicama u roku od 24 sata.

Europska komisija pripremila je opsežnu reformu Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), kojom bi se znatno proširile njezine ovlasti u području vraćanja migranata i nadzora vanjskih granica Europske unije.

Prema najavama, Komisija je prijedlog reforme trebala predstaviti danas, a predviđene promjene mogle bi bitno izmijeniti način na koji Frontex sudjeluje u provedbi europske migracijske politike.

Agencija sa sjedištem u Varšavi dobila bi veće operativne mogućnosti, uključujući provedbu postupaka vraćanja migranata izvan teritorija Europske unije te njihovo premještanje između država koje nisu članice Unije.

Kako piše POLITICO, pozivajući se na dvojicu europskih dužnosnika upoznatih s prijedlogom, cilj je Frontex postupno pretvoriti u svojevrsnu europsku agenciju za vraćanje migranata, uz istodobno jačanje sposobnosti brzog odgovora na izvanredne okolnosti na granicama.

Tri ključna područja reforme

Predložene promjene usmjerene su na tri važna područja djelovanja Frontexa.

Prvo se odnosi na proširenje ovlasti agencije u postupcima vraćanja osoba koje nemaju pravo na zakonit boravak u Europskoj uniji.

Drugo područje obuhvaća poboljšanje sposobnosti predviđanja mogućih kriza na vanjskim granicama te brže reagiranje u slučajevima iznenadnog povećanja migracijskog pritiska.

Treći dio reforme predviđa povećanje operativnih kapaciteta Frontexa kako bi agencija mogla učinkovitije djelovati bez dodatnog opterećivanja nacionalnih graničnih službi država članica.

Time bi Frontex dobio samostalniju operativnu ulogu u odnosu na dosadašnji način rada, koji se u velikoj mjeri temelji na suradnji i dogovorima s nacionalnim vlastima.

Vraćanje migranata i izvan granica Europske unije

Jedna od najvažnijih predloženih promjena odnosi se na postupke vraćanja migranata koji nemaju zakonit boravišni status u državama članicama.

Prema planu Europske komisije, Frontex bi dobio mogućnost organiziranja i provedbe operacija vraćanja i izvan teritorija Europske unije.

To bi uključivalo i premještanje osoba iz jedne treće zemlje u drugu, čime bi se proširio dosadašnji djelokrug agencije.

Takav prijedlog dio je širih nastojanja europskih institucija da ubrzaju postupke vraćanja osoba koje nemaju pravo ostati na području Unije.

Reforma dolazi nekoliko mjeseci nakon što su europski zakonodavci podržali novu uredbu o vraćanju migranata, kojom se nastoje pojednostavniti i ubrzati postupci deportacije.

U okviru tih promjena predviđena je i mogućnost uspostavljanja posebnih centara za vraćanje migranata izvan teritorija Europske unije.

Devetnaest država tražilo potporu za centre izvan EU-a

O pitanju uspostavljanja centara za vraćanje migranata već su se izjasnili i čelnici dijela država članica.

U lipnju su čelnici 19 država članica Europske unije pozvali Europsku komisiju da podrži osnivanje takvih centara izvan granica Unije.

Njihov zahtjev uključivao je i mogućnost da se uspostavljanje i rad tih centara financiraju sredstvima Europske unije.

Predloženo proširenje ovlasti Frontexa nadovezuje se na te inicijative, pri čemu bi agencija dobila važniju ulogu u organizaciji i provedbi postupaka vraćanja migranata.

Frontex bi mogao intervenirati u roku od 24 sata

Osim promjena povezanih s migracijskom politikom, Europska komisija želi znatno unaprijediti sposobnost Frontexa za djelovanje u kriznim situacijama.

Prema prijedlogu, agencija bi trebala biti spremna **intervenirati na vanjskim granicama Europske unije u roku od 24 sata** od izbijanja iznenadne krize.

Takva mogućnost predstavljala bi važnu promjenu u odnosu na dosadašnje postupke, koji se u velikoj mjeri oslanjaju na koordinaciju s nacionalnim vlastima.

Jedan od razloga za predlaganje bržeg sustava intervencija povezan je s iskustvima iz migracijske krize u španjolskoj enklavi Ceuti.

Ta je kriza, prema informacijama na kojima se temelji prijedlog, pokazala određene nedostatke u sposobnosti europskih institucija da pravodobno predvide i odgovore na iznenadne migracijske pritiske.

Zbog toga se reformom nastoji uspostaviti sustav koji bi omogućio brže donošenje odluka i raspoređivanje potrebnih kapaciteta na ugrožena granična područja.

Veći nadzor i sustav ranog upozoravanja

Predložena reforma obuhvaća i proširenje aktivnosti Frontexa u praćenju mogućih kriznih žarišta.

Agencija bi dobila snažniju ulogu u prikupljanju i analizi informacija koje bi mogle upozoriti na nove migracijske pritiske ili druge prijetnje na vanjskim granicama Europske unije.

Među predviđenim mjerama nalazi se i praćenje društvenih mreža, kao dio šireg sustava ranog upozoravanja.

Cilj takvog pristupa bio bi prepoznati moguće krizne situacije prije nego što dođe do njihova pogoršanja.

Istodobno se planira unaprijediti razmjena informacija i sposobnost procjene događaja koji bi mogli utjecati na sigurnost i nadzor vanjskih granica.

Više osoblja i opreme za brze intervencije

Kako bi mogao odgovoriti na proširene zadaće, Frontex bi prema predloženoj reformi trebao raspolagati većim operativnim kapacitetima.

To podrazumijeva osoblje i opremu spremne za brzo raspoređivanje u slučajevima kada se pojavi potreba za hitnim djelovanjem.

Za razliku od dosadašnjeg modela, u kojemu se agencija prvenstveno oslanjala na dogovore s nacionalnim vlastima, novi sustav trebao bi omogućiti brže pokretanje operacija.

Takvim promjenama Europska komisija nastoji ojačati sposobnost zajedničkog odgovora na izazove povezane s migracijama i nadzorom granica.

Ako predložena reforma bude prihvaćena, Frontex bi dobio znatno šire odgovornosti, od organiziranja vraćanja migranata izvan Europske unije do brzih intervencija i pojačanog praćenja mogućih kriznih situacija na njezinim vanjskim granicama.

Promijenjen termin utakmice Čelika i Borca

Čelik će ugostiti Borac u subotu. Mondo.ba

Susret 12. kola Premijer lige BiH na Bilinom polju igrat će se u subotu od 20:45 sati umjesto u nedjelju. Promjena termina omogućit će Borcu više vremena za pripremu europskog gostovanja.

Utakmica 12. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine između Čelika i Borca odigrat će se u novom terminu, nakon što je odlučeno da se susret na stadionu Bilino polje pomakne za jedan dan ranije.

Umjesto prvotno predviđenog termina u nedjelju od 17:30 sati, Čelik i Borac sastat će se u subotu s početkom u 20:45 sati.

Do promjene rasporeda došlo je zbog europskih obveza Borca, kojemu se na taj način želi omogućiti više vremena za pripremu sljedeće utakmice u Konferencijskoj ligi.

Borac se priprema za europsko gostovanje

Momčad Borca već sljedećeg četvrtka očekuje gostovanje kod švedskog Mjällbyja u okviru Konferencijske lige.

Upravo je nadolazeći europski susret razlog zbog kojeg je utakmica domaćeg prvenstva protiv Čelika prebačena s nedjelje na subotu.

Pomicanjem utakmice Borac će dobiti dodatno vrijeme između dvaju susreta, što će mu olakšati pripreme za gostovanje u Švedskoj.

Za Čelik i Borac tako vrijedi novi raspored, a utakmica na Bilinom polju započet će u subotu u 20:45 sati, umjesto u prvotno planiranom nedjeljnom terminu.

Sačuvajte okus ljeta

Sačuvajte okus ljeta
Ovu pogrešku gotovo svi rade: Evo kako zamrznuti voće da se ne pretvori u kašu nakon odmrzavanja
Ljeto nam donosi obilje jagoda, malina, borovnica, kupina, breskvi, marelica, trešanja i drugog voća koje bismo najradije sačuvali za mjesece kada svježih plodova više nema u izobilju. Zamrzavanje je jedan od najjednostavnijih načina da to napravimo, ali rezultat nije uvijek onakav kakvom smo se nadali.

Nakon nekoliko mjeseci iz zamrzivača ponekad izvadimo veliku zaleđenu grudu voća koja nakon odmrzavanja postane mekana, vodenasta i daleko od svježih plodova koje smo spremili tijekom ljeta.

Važno je odmah razjasniti jedno: zamrzavanjem nije moguće potpuno sačuvati teksturu svježeg voća. Voda unutar stanica pretvara se u kristale leda koji oštećuju njihovu strukturu, pa će većina voća nakon potpunog odmrzavanja biti mekša.

Ipak, pravilnom pripremom možete znatno poboljšati rezultat i, još važnije, izbjeći jednu veliku zaleđenu grudu iz koje morate odmrznuti kilogram voća kada vam treba samo jedna šaka.

Zamrzavajte samo kvalitetne plodove
Zamrzivač neće popraviti voće koje je već prezrelo, natučeno ili počelo propadati.

Za zamrzavanje birajte zrele, ali još uvijek čvrste i zdrave plodove. Uklonite sve oštećene dijelove, peteljke, koštice i lišće, ovisno o vrsti voća.

Ako imate izrazito mekane i prezrele plodove koji su još uvijek sigurni za jelo, bolje ih odmah pretvorite u pire, umak ili smoothie bazu nego pokušavati sačuvati njihovu strukturu zamrzavanjem.

Operite ga, ali zatim dobro osušite
Većinu voća prije zamrzavanja treba oprati, no jednako je važno nakon toga ukloniti višak vode.

Operite ga nježno pod hladnom vodom, ocijedite i rasporedite na čistu kuhinjsku krpu ili papirnate ubruse.

Pustite da se površina dobro osuši prije nego što voće završi u zamrzivaču. Kapljice vode na površini pretvorit će se u dodatne kristale leda i mogu pridonijeti tome da se pojedini komadi zalijepe jedan za drugi. Kod osjetljivog bobičastog voća budite posebno nježni kako ga ne biste zgnječili već tijekom pranja.

Ne stavljajte sve odmah u vrećicu
Jedna od najčešćih pogrešaka jest oprano voće ubaciti izravno u vrećicu i spremiti u zamrzivač.

Rezultat je najčešće čvrsta zaleđena masa.

Umjesto toga primijenite jednostavan postupak prethodnog zamrzavanja. Voće rasporedite u jednom sloju na pladanj ili lim obložen papirom za pečenje tako da se pojedini komadi što manje dodiruju.

Stavite ga u zamrzivač dok se potpuno ne stvrdne, a tek tada prebacite u vrećice ili posude za zamrzavanje. Na taj će način svaki komad ostati zasebno zamrznut pa ćete kasnije moći uzeti upravo onoliko koliko vam treba.

Veće voće narežite prije zamrzavanja
Breskve, nektarine, marelice, šljive i drugo veće voće praktičnije je pripremiti prije nego što završi u zamrzivaču.

Uklonite koštice i narežite plodove na kriške ili komade veličine koja će vam poslije odgovarati za smoothieje, kolače ili kuhanje.

I njih prvo rasporedite u jednom sloju i zamrznite, a zatim premjestite u konačnu ambalažu. Razmislite unaprijed kako ćete voće najčešće koristiti. Ako ga planirate dodavati u jutarnje smoothieje, manje porcije mogu vam kasnije uštedjeti vrijeme.

Trešnje očistite prije spremanja
Možete zamrznuti i trešnje, no budući vi vjerojatno ne želite vaditi koštice iz poluodmrznutog voća, napravite to unaprijed.

Operite ih, uklonite peteljke i koštice te ih dobro osušite. Zatim ih, kao i bobičasto voće, prethodno zamrznite raspoređene u jednom sloju. Tako pripremljene kasnije možete koristiti za kompote, umake, smoothieje i kolače bez dodatnog čišćenja.

Uklonite što više zraka iz ambalaže
Nakon prethodnog zamrzavanja voće treba zaštititi od zraka. Koristite vrećice namijenjene zamrzavanju ili dobro zatvorene posude. Iz vrećice prije zatvaranja istisnite što više zraka, pazeći da pritom ne zdrobite voće.

Manja izloženost zraku pomaže smanjiti isušivanje površine i pojavu takozvanih opeklina od zamrzavanja koje mogu negativno utjecati na okus, boju i teksturu. Ako koristite posude, birajte veličinu koja odgovara količini voća kako ne biste ostavili nepotrebno puno praznog prostora.

Zamrzavajte u količinama koje ćete doista koristiti
Veliko pakiranje možda djeluje praktično dok punite zamrzivač, ali problem nastaje kada vam za recept treba samo 200 grama voća.

Prethodno zamrzavanje pojedinačnih komada već će vam omogućiti da uzmete željenu količinu, no korisno je i pakirati voće prema načinu na koji ga najčešće koristite.

Ako znate da za omiljeni kolač uvijek trebate određenu količinu malina ili trešanja, napravite nekoliko takvih porcija.

Na svaku vrećicu napišite vrstu voća i datum zamrzavanja. Nakon nekoliko mjeseci puno je teže nego što mislimo razlikovati određene zaleđene sadržaje.

Ne morate uvijek odmrznuti voće
Najbolji trik za izbjegavanje kašaste teksture ponekad je vrlo jednostavan – nemojte ga odmrzavati.

Za smoothieje zamrznuto voće možete koristiti izravno iz zamrzivača. U brojnim receptima za kolače također se može dodavati zamrznuto, uz prilagodbu recepta, a za kompote, umake i kaše promjena teksture ionako nije problem.

Ako ga ipak trebate odmrznuti, napravite to u hladnjaku i računajte da će pustiti određenu količinu tekućine.

Ta tekućina nije nužno otpad. Možete je iskoristiti u umaku, smoothieju, kaši ili drugom receptu.

Odmrznuta jagoda neće biti ista kao svježa
Bez obzira na to koliko pažljivo zamrznete voće, važno je imati realna očekivanja.

Jagoda koju potpuno odmrznete neće imati istu čvrstoću kao ona koju ste upravo ubrali. Isto vrijedi za maline, breskve i brojne druge sočne plodove.

Zato zamrznuto voće najbolje funkcionira u jelima u kojima savršeno čvrsta tekstura nije presudna: smoothieju, zobenoj kaši, jogurtu, kolačima, umacima, kompotima i desertima.

Pravilno zamrzavanje neće zaustaviti sve promjene koje niske temperature uzrokuju, ali će vam omogućiti da sačuvate puno više kvalitete i da voće ostane praktično za korištenje. A usred zime vrećica mirisnih ljetnih malina ili breskvi iz vlastitog zamrzivača može biti puno bolji podsjetnik na ljeto od bilo kojeg voća koje je do trgovine putovalo tisućama kilometara.

U 63. godini preminuo Dragan Prusina

Dragan Prusina. Brotnjo.ba

Dugogodišnji direktor Službenog lista Bosne i Hercegovine preminuo je u 63. godini života. Tijekom bogate profesionalne karijere obnašao je niz odgovornih dužnosti u gospodarstvu i institucijama vlasti, a bio je aktivan i u društvenom i sportskom životu Brotnja.

Dragan Prusina, dugogodišnji direktor Službenog lista Bosne i Hercegovine, preminuo je u 63. godini života. Iza njega je višedesetljetna profesionalna karijera tijekom koje je obnašao brojne odgovorne dužnosti u gospodarstvu, javnim ustanovama te institucijama na općinskoj, županijskoj i federalnoj razini.

Na čelu Službenog lista Bosne i Hercegovine nalazio se od 2006. godine, a povjerenje za nastavak obnašanja ove dužnosti dobio je i u ožujku ove godine, kada mu je Vijeće ministara BiH produljilo mandat za još četiri godine.

Tijekom svojega profesionalnog djelovanja Prusina je stekao iskustvo na različitim rukovodećim položajima, od gospodarskih poduzeća do institucija javne uprave.

Profesionalni put započeo u gospodarstvu

Dragan Prusina diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, dok je poslijediplomsko obrazovanje nastavio u Banjoj Luci, gdje je magistrirao i doktorirao.

Svoje prvo radno iskustvo počeo je stjecati 1989. godine u poduzeću TP Brotnjopromet. Ondje je najprije obnašao dužnost voditelja financija, nakon čega je preuzeo i položaj direktora.

Njegova profesionalna karijera nastavila se na poslovima povezanima s gospodarstvom, ulaganjima, financijama i javnom upravom.

U razdoblju od 1992. do 2006. godine radio je kao ekonomski stručnjak u Sektoru investicija JP PTT Herceg-Bosne.

Istodobno je tijekom svoje karijere obnašao i važne dužnosti u Općini Čitluk, gdje je bio voditelj Odjela za financije te zamjenik općinskog načelnika.

Obnašao brojne odgovorne dužnosti

Osim rada u gospodarstvu i lokalnoj samoupravi, Prusina je bio angažiran i u institucijama na višim razinama vlasti.

Obnašao je dužnost zamjenika ministra industrije i rudarstva u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije, čime je svoje profesionalno iskustvo nastavio primjenjivati i u županijskim institucijama.

Tijekom karijere bio je i zamjenik glavnog ravnatelja Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, a radio je i kao savjetnik u Federalnom ministarstvu financija.

Riječ je o dužnostima koje su obuhvaćale različita područja gospodarskog i financijskog poslovanja te rada javnih institucija.

Njegovo dugogodišnje iskustvo u tim područjima prethodilo je preuzimanju čelne dužnosti u Službenom listu Bosne i Hercegovine 2006. godine.

Na tom je položaju ostao gotovo dva desetljeća, a posljednje produljenje mandata potvrđeno je odlukom Vijeća ministara BiH u ožujku ove godine.

Aktivno sudjelovao u životu Brotnja

Uz profesionalne obveze, Dragan Prusina bio je povezan i s društvenim, političkim te sportskim životom svoje lokalne zajednice.

Bio je jedan od osnivača HDZ-a BiH u Čitluku, a prema pisanju portala Brotnjo.ba, sudjelovao je i u organiziranju obrane Brotnja 1991. godine.

Njegov angažman nije bio ograničen samo na političko i javno djelovanje.

Bio je uključen i u vodstvo Nogometnog kluba Brotnjo, gdje je svojim radom pridonosio sportskom životu lokalne zajednice.

Na taj je način, uz brojne profesionalne obveze, ostao aktivan i u sredini s kojom je bio povezan tijekom svojega života.

Ostao zapamćen kao pristupačan čovjek

Prema navodima portala Brotnjo.ba, Prusina je među svojim sugrađanima i suradnicima bio poznat kao pristupačna osoba, spremna saslušati druge i pomoći kada je to bilo potrebno.

Uz brojne dužnosti koje je obnašao, upravo se njegov odnos prema ljudima ističe kao važan dio sjećanja na njegov život i djelovanje.

Smrću Dragana Prusine u 63. godini završio je životni i profesionalni put obilježen dugogodišnjim radom u gospodarstvu, javnoj upravi i institucijama Bosne i Hercegovine, kao i sudjelovanjem u društvenom i sportskom životu Brotnja.

Njihovo korištenje može utjecati na rad srca, krvne žile i dišni sustav, a nikotin izaziva ovisnost

Što se događa u vašem tijelu nakon e-cigarete?

E-cigarete, poznate i kao vejpovi, posljednjih su godina postale vrlo popularne. Mnogi ih koriste kao zamjenu za obične cigarete jer vjeruju da su manje štetne. Iako izlaganje štetnim tvarima može biti manje nego kod pušenja klasičnih cigareta, to ne znači da su e-cigarete bezopasne. Njihovo korištenje može utjecati na rad srca, krvne žile i dišni sustav, a nikotin izaziva ovisnost, piše Unilad.

Što se događa u prvim sekundama?
Već nekoliko sekundi nakon udisanja nikotin preko pluća dospijeva u krvotok i brzo stiže do mozga. Može ubrzati rad srca i povisiti krvni tlak, dok se u mozgu oslobađa dopamin, tvar povezana s osjećajem ugode i zadovoljstva. Zbog toga neki korisnici osjećaju kratkotrajno zadovoljstvo ili nalet energije. Istodobno, aerosol koji nastaje zagrijavanjem tekućine u e-cigareti može nadražiti grlo i dišne puteve te izazvati kašalj, suhoću usta ili neugodan osjećaj pri disanju.

Što se događa nakon 10 do 30 minuta?
U sljedećih nekoliko desetaka minuta učinci nikotina postupno se mijenjaju. Kod nekih se korisnika mogu pojaviti nemir i nervoza, osobito ako su naviknuti na redovito unošenje nikotina. Osim toga, sitne čestice i kemijske tvari iz aerosola mogu dospjeti duboko u pluća i nadražiti dišne puteve. Ponavljano izlaganje tim tvarima može pridonijeti upalnim procesima i problemima s disanjem.

Što se događa nakon pola sata?
Nakon otprilike pola sata neki od početnih učinaka nikotina mogu početi slabjeti. Ipak, njegov utjecaj na srce i krvne žile može potrajati dulje. Nikotin može uzrokovati sužavanje krvnih žila, čime se povećava opterećenje srca. Koliko će ti učinci trajati ovisi o količini unesenog nikotina, učestalosti korištenja e-cigareta i individualnoj reakciji organizma.

Što se događa nakon sat vremena?
Kako razina nikotina u krvi postupno pada, osobe koje su razvile ovisnost mogu osjetiti potrebu za novim udisajem. Kod nekih se javljaju razdražljivost, nemir ili poteškoće s koncentracijom. Međutim, to ne znači da će svi korisnici već nakon sat vremena osjetiti simptome apstinencije. Njihova pojava ovisi o stupnju ovisnosti i učestalosti korištenja nikotina.

Upravo je ta potreba za ponovnim unosom nikotina jedan od razloga zbog kojih se ovisnost može razviti i održavati.

Kakve su dugoročne posljedice?
Redovito korištenje e-cigareta može dovesti do ovisnosti o nikotinu, a postoje i dokazi o njihovim štetnim učincima na dišni i krvožilni sustav. Kod nekih korisnika mogu se pojaviti dugotrajan kašalj, nadraženost dišnih puteva i poteškoće s disanjem.

U raspravama o mogućim posljedicama vejpinga često se spominju i takozvana “kokičasta pluća”, odnosno obliterirajući bronhiolitis, rijetka i ozbiljna bolest malih dišnih puteva. No zasad nema dovoljno dokaza da uobičajeno korištenje e-cigareta izravno uzrokuje tu bolest.

Osobama koje ne puše savjetuje se da ne počinju koristiti e-cigarete. Pušači koji žele prestati pušiti mogu se obratiti liječniku ili ljekarniku i raspitati se o provjerenim metodama odvikavanja, uključujući nikotinske flastere, žvakaće gume i druge oblike pomoći.

Strani borci u Ukrajini pred velikim problemom

Tisuće stranih dobrovoljaca koji služe u ukrajinskoj vojsci suočavaju se s birokratskim preprekama i mogućim gubitkom zakonitog boravka. Rok za predaju dokumentacije istječe 10. studenoga, a pojedini vojnici upozoravaju da im administrativni problemi otežavaju život unatoč godinama provedenima na bojištu.

Strani dobrovoljci koji su se pridružili ukrajinskoj vojsci kako bi sudjelovali u obrani zemlje od ruske invazije suočavaju se s ozbiljnim administrativnim poteškoćama. Nakon višegodišnje vojne službe neki od njih upozoravaju da bi, zbog neriješenih dokumenata i složenih postupaka, uskoro mogli izgubiti pravo na zakonit boravak u zemlji za koju se bore.

Prema zakonu koji je ukrajinski parlament donio prošle godine, strani državljani koji služe u ukrajinskim oružanim snagama moraju do 10. studenoga predati potrebnu dokumentaciju za dobivanje dozvole za privremeni boravak.

Problem je u tome što mnogi od njih, zbog sudjelovanja u borbenim djelovanjima i boravka daleko od svojih vojnih baza, ne mogu pravodobno prikupiti dokumente niti osobno obaviti potrebne postupke.

Kako piše POLITICO, takve poteškoće izazivaju sve veće nezadovoljstvo među stranim vojnicima, a pojedini dobrovoljci otvoreno upozoravaju da bi postojeći odnos državnih institucija mogao obeshrabriti nove strance koji razmišljaju o pridruživanju ukrajinskoj vojsci.

Nakon godina ratovanja suočio se s birokratskim preprekama

Jedan od nezadovoljnih dobrovoljaca je Jordan O’Brien, Novozelanđanin koji se za Ukrajinu bori od početka ruske invazije u veljači 2022. godine.

Tijekom svoje službe sudjelovao je u oslobađanju Hersona 2022. godine, kao i u ukrajinskoj vojnoj operaciji na području ruske Kurske oblasti 2024. godine.

Unatoč godinama provedenima u ukrajinskim postrojbama, O’Brien danas kaže kako bi drugim strancima savjetovao da se ne pridružuju ukrajinskoj vojsci dok se ne riješe problemi s kojima se suočavaju strani dobrovoljci.

„Ako Kijev želi više stranih boraca, mora riješiti apsurdnu birokratsku diskriminaciju koja zagorčava život svima nama strancima koji smo se već borili za Ukrajinu“, izjavio je O’Brien.

Rusija ga je u odsutnosti osudila na 14 godina zatvora zbog sudjelovanja u borbama na ukrajinskoj strani.

O’Brien tvrdi da se, unatoč mogućnosti dokazivanja svoje vojne službe, u postupcima pred ukrajinskim institucijama suočava s brojnim zaprekama.

Prema njegovim riječima, služio je u trima različitim ukrajinskim postrojbama, a u svakoj su napravljene pogreške u njegovim vojnim ugovorima ili su dokumenti sastavljeni na pravno neispravan način.

Zbog toga je, kada je pokušao regulirati svoj boravišni status, naišao na dodatne poteškoće.

„Iako mogu dokazati da sam služio u ukrajinskoj vojsci, oni nama strancima i dalje sve čine nemogućim. Nitko od njih nema poštovanja prema ljudima koji se bore za Ukrajinu i tretiraju nas kao ilegalne imigrante“, rekao je.

Dodao je kako je prilikom odlaska u migracijsku službu morao odmah platiti novčanu kaznu jer su podaci u njegovu vojnom ugovoru bili netočni.

Rok istječe 10. studenoga

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da dio stranih vojnika nakon isteka zakonskog roka ostane bez uredno reguliranog boravišnog statusa.

Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Ljubov Halan upozorila je na posljedice koje bi mogle nastupiti ako se postojeća pravila ne izmijene.

„Ako se ništa ne promijeni, nakon 10. studenoga znatan broj stranaca koji brane Ukrajinu tehnički će nezakonito boraviti u zemlji“, navela je u objavi na društvenim mrežama.

Takva mogućnost u suprotnosti je s informacijama koje se stranim dobrovoljcima pružaju tijekom novačenja.

Naime, prema službenim informacijama namijenjenima zainteresiranim stranim vojnicima, njihov vojni ugovor predstavlja osnovu za zakonit dugotrajan boravak u Ukrajini.

Međutim, iskustva pojedinih dobrovoljaca pokazuju da ostvarivanje tog prava u praksi nije uvijek jednostavno.

Dodatnu poteškoću predstavlja činjenica da vojnici koji se nalaze na borbenim položajima često nemaju mogućnost napustiti svoje zadaće kako bi prikupljali dokumentaciju i odlazili u nadležne urede.

Više od 300 pritužbi stranih dobrovoljaca

Problemi nisu ograničeni samo na izdavanje boravišnih dozvola.

Ured ukrajinskog vojnog pravobranitelja tijekom ove godine zaprimio je više od 300 pritužbi stranih dobrovoljaca i članova njihovih obitelji.

Pritužbe su se odnosile na različita pitanja povezana s njihovim pravima i položajem unutar ukrajinskih oružanih snaga.

Među njima su poteškoće s priznavanjem statusa sudionika borbenih djelovanja, mogućnošću prijevremenog raskida vojnog ugovora na zahtjev vojnika te osiguravanjem pravodobne zdravstvene skrbi.

Na probleme s priznavanjem vojničkog statusa upozorio je i jedan američki dobrovoljac u izvješću za Centar za analizu europske politike (CEPA).

Prema njegovim riječima, ni on ni većina njegovih suboraca nisu dobili dokument poznat kao UBD, kojim se potvrđuje sudjelovanje u borbenim djelovanjima i omogućuje stjecanje statusa veterana u Ukrajini.

Dio administrativnih poteškoća povezan je i s prijelazom s papirnatih identifikacijskih dokumenata na digitalne vojne iskaznice.

Taj postupak nije proveden ujednačeno, zbog čega su brojni strani dobrovoljci ostali izostavljeni iz novog sustava.

Jezične prepreke dodatno otežavaju službu

Osim problema s dokumentima, strani pripadnici ukrajinske vojske suočavaju se i s jezičnim poteškoćama.

Istraživanje lista Ukrajinska pravda, provedeno početkom ove godine, pokazalo je da je jezična prepreka jedan od važnijih problema s kojima se susreću strani vojnici.

To se posebno odnosi na dobrovoljce iz Kolumbije koji govore španjolski jezik, a koji čine najveću skupinu stranih pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.

Isto istraživanje upozorilo je i na položaj stranih veterana koji su završili vojnu službu.

Naime, pojedini bivši pripadnici ukrajinske vojske nakon otpusta suočavaju se s mogućnošću deportacije zbog neriješenog boravišnog statusa.

Takvi slučajevi dodatno otvaraju pitanje pravne zaštite stranaca koji su sudjelovali u obrani Ukrajine, ali nakon završetka službe nemaju riješene sve potrebne administrativne postupke.

U ukrajinskoj vojsci oko 16.000 stranaca

Prema podacima ukrajinskog Ministarstva obrane iz kolovoza, u oružanim snagama zemlje služilo je približno 16.000 stranih državljana iz 72 države.

Riječ je o dobrovoljcima koji su se pridružili ukrajinskim snagama tijekom rata i sudjeluju u njihovim vojnim zadaćama.

Njihova je pomoć važna za ukrajinsku vojsku, koja broji oko 900.000 pripadnika, ali se istodobno suočava s dugotrajnim nedostatkom novih vojnika.

U takvim okolnostima poteškoće s kojima se susreću strani dobrovoljci predstavljaju dodatno pitanje za ukrajinske vlasti.

Nezadovoljstvo postojećim postupcima moglo bi utjecati i na odluke drugih stranih državljana koji razmišljaju o pristupanju ukrajinskim oružanim snagama.

Ukrajinske vlasti pripremaju promjene

Ukrajinske institucije počele su poduzimati korake kako bi se riješili problemi na koje upozoravaju strani dobrovoljci.

Ljudmila Kalenčuk, voditeljica odjela za prava vojnika pri uredu ukrajinskog vojnog pravobranitelja, istaknula je da država prepoznaje doprinos stranih pripadnika oružanih snaga.

„Iznimno cijenimo doprinos svakog pojedinca i u potpunosti priznajemo odgovornost države da zaštiti njihova prava i legitimne interese“, izjavila je Kalenčuk.

Ministarstvo obrane prošlog je mjeseca osnovalo posebnu radnu skupinu koja bi trebala raditi na poboljšanju uvjeta službe stranih vojnika, reguliranju njihova pravnog položaja te unapređenju postupanja prema njima i članovima njihovih obitelji.

Istodobno, ukrajinski parlament priprema zakonodavne izmjene kojima bi se pojednostavnili postupci dobivanja boravišnih dozvola i produljili rokovi za reguliranje boravka.

Predložene promjene trebale bi ukloniti i dio drugih administrativnih prepreka s kojima se strani vojnici susreću tijekom službe.

Halan je pritom upozorila da mnogi dobrovoljci jednostavno ne mogu istodobno izvršavati borbene zadaće i ispunjavati sve zahtjeve administrativnog postupka.

„Mnogi strani borci ne mogu dovršiti postupak dobivanja boravišne dozvole jer izvršavaju borbene zadaće daleko od baze svoje postrojbe i ne mogu istodobno prikupljati potrebne dokumente i odlaziti u migracijsku službu“, objasnila je.

Kalenčuk smatra da problemi s reguliranjem boravka nisu široko rasprostranjeni, ali priznaje da postoje skupine vojnika koje su posebno izložene poteškoćama.

Među njima su strani državljani koji su tijekom službe izgubili putovnice, uključujući pripadnike iz Rusije, Bjelorusije i Južnoafričke Republike.

Strani dobrovoljci odazvali su se već na početku invazije

Ukrajina je stranim dobrovoljcima otvorila mogućnost pristupanja svojim oružanim snagama već u prvim satima ruske invazije u veljači 2022. godine.

Među onima koji su se odazvali bio je i Jordan O’Brien, koji je tijekom sljedećih godina sudjelovao u više vojnih operacija.

Meaghan Mobbs, predsjednica Zaklade R. T. Weatherman, nevladine organizacije koja pruža pomoć ratnim veteranima i njihovim obiteljima, podsjetila je na okolnosti u kojima je Ukrajina pozvala strane državljane da joj pomognu.

Prema njezinim riječima, u trenutku početka invazije opstanak Ukrajine bio je doveden u pitanje, a nitko nije mogao znati koliko će se stranaca odazvati pozivu.

„Nitko nije mogao predvidjeti ni izniman broj stranaca koji će se odazvati tom pozivu ni činjenicu da će se ruski agresorski rat godinama nastaviti ovim intenzitetom“, rekla je Mobbs.

Dok ukrajinske vlasti pripremaju zakonske promjene, strani dobrovoljci čekaju rješenja koja bi im omogućila da bez dodatnih administrativnih prepreka reguliraju svoj položaj.

Rok 10. studenoga pritom ostaje ključno pitanje, jer bi bez pravodobnih izmjena dio stranih državljana koji služe u ukrajinskoj vojsci mogao ostati bez zakonito reguliranog boravka u zemlji u čijoj obrani sudjeluje.

Policija pucala na automobil koji se zaletio u skupinu ljudi u Njemačkoj

Policija na sjeveru Njemačke otvorila je vatru na automobil koji se zaletio u skupinu ljudi u gradu Neustadtu am Rübenbergeu, sjeverozapadno od Hanovera. U događaju su ozlijeđene četiri ili pet osoba, od kojih su neke zadobile teže ozljede. Prema riječima policijske glasnogovornice, nitko od ozlijeđenih nije u životnoj opasnosti, a svi su prevezeni u bolnicu.

Incident se dogodio kasno u ponedjeljak navečer u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj. Okolnosti događaja još nisu u potpunosti razjašnjene, a nije poznato ni koliko je osoba sudjelovalo u incidentu.

Osumnjičenici su nakon događaja pobjegli pješice, ostavivši automobil na mjestu događaja. Policija ih još nije pronašla, potvrdila je glasnogovornica.

Prema izvješću novinara njemačke novinske agencije dpa, na mjestu događaja zabilježena su oštećenja na nekoliko automobila. Na pojedinim vozilima bile su probušene gume i razbijena stražnja stakla, a uočene su i rupe od metaka.

Prvi nalazi istrage upućuju na mogućnost da su se sudionici događaja međusobno poznavali. Policijska glasnogovornica navela je kako postoje naznake da su osumnjičenici namjerno ciljali skupinu ljudi, a ne da je riječ o nasumičnom činu.

Policajci koji su u blizini provodili redovitu prometnu kontrolu reagirali su neposredno prije ponoći. Pokušavajući zaustaviti automobil, otvorili su vatru na vozilo, izjavila je glasnogovornica.

U policijskoj akciji sudjelovao je velik broj policajaca, a u potragu je bio uključen i helikopter. Istraga je u tijeku, dok osumnjičenici i dalje nisu pronađeni. Više pojedinosti o okolnostima događaja zasad nije poznato.

Buna: Dan kraljice Katarine

U sklopu tradicionalne manifestacije „Lijepa li si…“, u nedjelju 25. listopada Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna – Mostar organizirala je Dan kraljice Katarine, poseban događaj posvećen bogatoj povijesti, kulturnoj baštini i tradiciji našega kraja.

Nakon uspješno održanog 1. HERC UŠTIPAK FESTA, Buna je ponovno postala mjesto susreta tradicije, kulture, gastronomije i zajedništva.

„Što je jela kraljica Katarina?“ – bilo je središnje pitanje kraljevske večere, tijekom koje su posjetitelji imali priliku upoznati i kušati raznovrsne gastronomske specijalitete nadahnute vremenom kraljice Katarine, uz umijeće vrsnih kuhara i bogatu ponudu hrane i pića.

Za glazbeni ugođaj pobrinula se klapa „Katarina“, dok su izložba povijesnih eksponata i predstavljanje glagoljice posjetiteljima približili život, običaje i kulturnu baštinu 15. stoljeća.

Cilj ove večeri bio je oživjeti duh jednog davnog vremena, približiti današnjim naraštajima povijesnu ostavštinu kraljice Katarine te pokazati koliko su važni očuvanje tradicije, njegovanje kulturnog identiteta i zajedništvo.

Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna – Mostar još je jednom pokazala kako se ljubav prema baštini može povezati s druženjem, učenjem i nezaboravnim doživljajem.

Foto: Ante Boras
/Misija FRAMOST/

Građane BiH vraćaju s granice EU: Ove detalje policija posebno provjerava

Foto: Ilustracija

Prema najnovijim podatcima Eurostata, hrvatske vlasti su samo tijekom 2025. godine odbile ulazak za čak 4.110 državljana Bosne i Hercegovine, i to praktički sve na kopnenim graničnim prijelazima.

Građani Bosne i Hercegovine s biometrijskom putovnicom mogu bez vize putovati u zemlje Schengena na kratkotrajni boravak, ali bezvizni režim ne znači da je ulazak u Europsku uniju automatski zajamčen.

To se najbolje vidi na granici s Hrvatskom. Prema najnovijim podatcima Eurostata, hrvatske vlasti su samo tijekom 2025. godine odbile ulazak za čak 4.110 državljana Bosne i Hercegovine, i to praktički sve na kopnenim graničnim prijelazima.

Za usporedbu, Europska komisija navodi da je tijekom 2024. godine u svim državama EU-a zabilježeno 5.070 odbijanja ulaska državljanima BiH, što je bilo 26 posto više nego godinu ranije.

Zbog toga smo provjerili što Zakonik o schengenskim granicama i hrvatska pravila doista propisuju te koji su razlozi zbog kojih putnik iz BiH može biti vraćen s granice, piše GPMaljevac

Prekoračili ste dopuštenih 90 dana u 180 dana

Jedan od najvažnijih razloga jest prekoračenje dopuštenog boravka.

Državljanin BiH koji nema dozvolu boravka ili dugotrajnu vizu neke schengenske države može u Schengenu boraviti najviše 90 dana unutar bilo kojih 180 dana.

To nije pravilo „tri mjeseca uđeš, tri mjeseca izađeš“. Svakoga se dana gleda 180 dana unatrag i zbrajaju svi dani provedeni u Schengenu.

Ako je putnik već iskoristio svojih 90 dana, novi ulazak može mu biti odbijen čak i ako ima potpuno urednu putovnicu, novac i rezervaciju smještaja.

Dani provedeni na temelju važeće dozvole boravka ili dugotrajne vize ne računaju se na isti način kao obični bezvizni boravak.

Putovnica vrijedi, ali ipak ne dovoljno dugo

Česta je pogreška vjerovanje da je dovoljno da putovnica nije istekla na dan prelaska granice.

Schengenska pravila traže da putna isprava u pravilu vrijedi najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma napuštanja Schengena.

Putovnica također mora biti izdana u posljednjih deset godina.

Za državljane BiH bezvizni režim odnosi se na nositelje biometrijskih putovnica.

Zato osoba može doći na granicu s putovnicom kojoj rok još nije istekao, a ipak ne ispunjavati uvjete za ulazak.

Ne možete uvjerljivo objasniti kamo i zašto putujete

Granični policajac ima pravo pitati putnika kamo ide, koliko ostaje, kod koga ide i što je svrha putovanja.

U određenim slučajevima može tražiti i dokaze koji potvrđuju odgovore – hotelsku rezervaciju, adresu osobe kod koje ćete boraviti, jamstveno (pozivno) pismo, povratnu kartu ili dokumente vezane uz nastavak putovanja.

Zakonik o schengenskim granicama izričito propisuje da državljanin treće zemlje mora moći opravdati svrhu i uvjete planiranoga boravka.

Zato odgovori poput „idem malo kod prijatelja“, a da osoba ne zna njegovu adresu, prezime ili koliko će ostati, mogu izazvati dodatne provjere.

Sama činjenica da nemate hotelsku rezervaciju ne znači automatski vraćanje s granice. Problem nastaje kada policija na temelju svih okolnosti zaključi da svrha i uvjeti putovanja nisu vjerodostojno dokazani.

Kažete da idete turistički, a policija posumnja da idete raditi

Ovo je posebno važno za građane BiH.

Bezvizni režim omogućuje kratkotrajna putovanja, posjete i turističke boravke, ali sam po sebi ne daje pravo na rad u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj ili drugoj državi Schengena.

Ako putnik tvrdi da ide turistički, a okolnosti putovanja policiji ukazuju na to da zapravo namjerava raditi bez odgovarajućeg odobrenja, može doći do detaljnijih pitanja i provjera.

Radna odjeća ili alat sami po sebi nisu automatski dokaz ilegalnog rada. Međutim, u kombinaciji s proturječnim odgovorima, nejasnom adresom boravka, informacijama o poslodavcu ili drugim okolnostima mogu dovesti do zaključka da navedena svrha putovanja nije stvarna.

Pravno gledano, tada se vraćanje može temeljiti na tome da putnik nije opravdao svrhu i uvjete boravka, što je jedan od službenih razloga za odbijanje ulaska prema Zakoniku o schengenskim granicama.

Nemate dovoljno sredstava za boravak i povratak

Granična policija može provjeriti ima li putnik dovoljno novca za razdoblje koje namjerava provesti u Hrvatskoj, odnosno Schengenu, kao i za povratak kući.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kao referentni iznos navodi 70 eura za svaki dan planiranoga boravka.

Ako osoba ima ovjereno jamstveno pismo, dokaz o uplaćenom turističkom aranžmanu ili sličan dokaz, iznos se može spustiti na 30 eura dnevno. Ako jamac službeno preuzima sve troškove boravka i odlaska iz Hrvatske, putnik može biti oslobođen dokazivanja tog iznosa.

To ne znači da svaki putnik mora u novčaniku nositi točno 70 eura u gotovini za svaki dan.

Financijska sredstva mogu se dokazivati i drugim prihvatljivim načinima, primjerice sredstvima na računu ili karticama, ovisno o okolnostima provjere.

Imate zabranu ulaska ili upozorenje u SIS-u

Putnik može imati potpuno urednu putovnicu, dovoljno novca i jasno objašnjenje putovanja, ali ipak biti vraćen ako je za njega izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu – SIS-u – radi odbijanja ulaska.

Takve mjere mogu biti posljedica ranijih odluka nadležnih tijela, primjerice zabrane ulaska ili određenih migracijskih postupaka.

Zakonik o schengenskim granicama izričito navodi SIS upozorenje za odbijanje ulaska kao jedan od razloga zbog kojeg državljanin treće zemlje ne ispunjava uvjete za ulazak.

Provjeravaju se i nacionalne baze podataka.

Lažni, izmijenjeni ili tuđi dokument može odmah prekinuti putovanje

Na službenom obrascu za odbijanje ulaska posebno su navedeni slučajevi kada putnik nema važeću putnu ispravu ili koristi lažni, krivotvoreni, odnosno prepravljeni dokument.

Isto vrijedi za lažnu vizu ili dozvolu boravka kada je takav dokument potreban.

Problem može nastati i ako je putovnica ranije prijavljena kao izgubljena ili ukradena, a osoba je kasnije pronađe i nastavi koristiti bez prethodno riješenog statusa dokumenta.

Policija procijeni da osoba predstavlja sigurnosni rizik

Ulazak se može odbiti i osobi za koju nadležna tijela smatraju da predstavlja prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima neke od država članica.

To je jedan od izričitih uvjeta Zakonika o schengenskim granicama.

Ne radi se o tome da policajac može proizvoljno vratiti osobu zato što mu se „ne sviđa“. Odluka mora imati pravnu osnovu i konkretan razlog.

Nova EES kontrola također se mora poštovati

Nakon uvođenja sustava Entry/Exit, odnosno EES-a, za putnike na koje se sustav primjenjuje evidentiraju se ulasci i izlasci, a u propisanim slučajevima uzimaju se i biometrijski podatci.

Aktualni Zakonik o schengenskim granicama među uvjetima ulaska navodi i obvezu davanja biometrijskih podataka kada je to potrebno za kreiranje dosjea u EES-u.

Zbog toga odbijanje propisane granične procedure može postati problem za putnika čak i kada su ostali dokumenti uredni.

Bezvizni režim nije jamstvo da ćete prijeći granicu

Građani BiH s biometrijskom putovnicom imaju pravo putovati bez vize za kratkotrajne boravke u Schengenu. To pravo postoji još od 2010. godine.

Ali oslobađanje od vize nije isto što i bezuvjetno pravo ulaska.

Europska unija to navodi vrlo jasno: na vanjskoj granici putnik i dalje mora zadovoljiti uvjete vezane uz putni dokument, duljinu boravka, svrhu putovanja, financijska sredstva i sigurnosne provjere.

Ako vas vrate, moraju vam dati razlog

Granični policajac ne bi trebao samo reći „ne možete ući“ i vratiti putnika bez službenog obrazloženja.

Prema Zakoniku o schengenskim granicama, odbijanje ulaska mora biti doneseno obrazloženom odlukom u kojoj je naveden točan razlog. Putniku se uručuje standardizirani obrazac za odbijanje ulaska.

Na tom obrascu postoje upravo kategorije poput nevažećeg dokumenta, nedostatka odgovarajućeg dokaza o svrsi boravka, iskorištenih 90 dana u prethodnih 180, nedostatnih sredstava ili SIS upozorenja.

Putnik ima i pravo žalbe u skladu s pravilima države koja mu je odbila ulazak. Međutim, žalba sama po sebi ne odgađa izvršenje odluke – to znači da osoba u pravilu ipak mora napustiti granični prijelaz i vratiti se, a žalbeni postupak voditi naknadno.

Podatci Eurostata pokazuju da ovo nije rijetka pojava. Hrvatska je tijekom 2025. godine evidentirala ukupno 12.090 odbijanja ulaska državljanima trećih zemalja, od čega čak 4.110 državljanima Bosne i Hercegovine.

Zato prije putovanja nije dovoljno samo provjeriti datum isteka putovnice. Posebno treba izračunati dane provedene u Schengenu, znati točno kamo se ide i koliko se ostaje, imati mogućnost dokazati svrhu putovanja te raspolagati odgovarajućim sredstvima za boravak i povratak.

Mevlid Jašarević neće na slobodu: Amerika traži izručenje

Mevlid Jašarević. Avaz

Američke vlasti zatražile su od Bosne i Hercegovine izručenje Mevlida Jašarevića, saznaje Istraga.ba. Umjesto na slobodu, napadač na američko veleposlanstvo sutra će biti doveden pred Sud Bosne i Hercegovine, gdje će mu, prema istrazi, biti određen ekstradicijski pritvor.

Podsjećamo da je u ponedjeljak Sud Bosne i Hercegovine oslobodio Mevlida Jašarevića optužbe za kazneno djelo napada na službenu osobu u državnom zatvoru u Vojkovićima. Dan kasnije, u utorak, Jašareviću istječe petnaestogodišnja zatvorska kazna, koja mu je izrečena zbog terorističkog napada na veleposlanstvo Bosne i Hercegovine. Nakon odsluženja kazne, Jašarević je trebao biti pušten na slobodu. Međutim, u međuvremenu su američke vlasti zatražile od Bosne i Hercegovine izručenje Jašarevića Americi.

Podsjećamo da je u studenom 2013. godine Žalbeno vijeće Odjela II za organizirani kriminal i gospodarski kriminal osudilo Mevlida Jašarevića za kazneno djelo i osudilo ga na 15 godina zatvora.

Proglašen je krivim jer je, kao pripadnik tzv. vehabijske zajednice u Gornjoj Maoči, općina Srebrenik, “s ciljem izražavanja nezadovoljstva položajem te zajednice i sličnih bratskih zajednica i muslimana u zemlji, Europi i svijetu kroz svoje djelovanje prema institucijama i vlastima u Bosni i Hercegovini, te institucijama i vlastima drugih zemalja koje imaju svoja veleposlanstva u Bosni i Hercegovini, te utjecaja na promjenu njihovog stava, prisiljavanjem vlasti na ustupke, zahtjevom da NATO snage napuste Afganistan, prijetnjama građanima SAD-a i Njemačke, te zastrašivanjem stanovništva, pripremajući i provodeći radnje koje imaju obilježja kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine, te radi postizanja opisanih ciljeva, odlučio počiniti teroristički čin”.

Naime, 28. listopada 2011. u 15:30 sati izvršio je teroristički napad na Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu, pucajući 50 minuta iz automatske puške. Prema presudi, Jašarević je ispalio 105 metaka u smjeru zgrade američkog veleposlanstva, dok je istovremeno pucao u smjeru mjesta gdje su se nalazili službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DZKPT), koji su osiguravali zgradu američkog veleposlanstva. Zatim je pogodio službenika DZKPT-a u obje noge, nanijevši mu teške tjelesne ozljede. Istovremeno, optuženi je, pucajući iz automatske puške, prijetio službenicima zaposlenima u američkom veleposlanstvu, sve dok ga pripadnici Specijalne jedinice MUP-a Kantona Sarajevo nisu onesposobili i lišili slobode.

U usporedbi s bosanskohercegovačkim pravosuđem, a i američko pravosuđe optužilo je Mevlida Jašarevića. Optužen je 2012. godine na Okružnom sudu Distrikta Columbia. Tereti ga se za “unaprijed, protuzakonito, namjerno, svjesno, zlonamjerno i s predumišljajem pokušati ubiti dužnosnike i zaposlenike Sjedinjenih Američkih Država prilikom obavljanja službenih dužnosti i za obavljanje službenih dužnosti u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država”.

Na osnovu ove optužnice, vlasti SAD-a su zatražile izručenje. Sud BiH će u utorak odrediti ekstradicijski pritvor, a konačnu odluku o izručenju donosi ministarstvo pravde BiH, odnosno ministar pravde Davor Bunoza. Formalnih prepreka za izručenje nema jer Mevlid Jašarević nema bosanskohercegovačko državljanstvo.

Kada je ognjište bilo srce svake hercegovačke kuće: Vremena u kojima se malo imalo, a mnogo dijelilo

Nekada davno, u kamenim kućama hercegovačkih sela, život je bio mnogo drukčiji nego danas. Nije bilo modernih kuhinja, centralnog grijanja, televizora ni mobitela. Ipak, postojalo je nešto što je okupljalo cijelu obitelj, grijalo dom i čuvalo najljepše uspomene – ognjište.

Upravo je ognjište bilo srce mnogih hercegovačkih domova. Oko njega se živjelo, razgovaralo, molilo, pripremala hrana i prenosile priče s koljena na koljeno.

Vatra koja je okupljala cijelu obitelj
U starim hercegovačkim kućama ognjište nije služilo samo za pripremanje hrane i grijanje. Bilo je mjesto susreta, razgovora i zajedništva.

Nakon dugog i napornog dana provedenog na njivi, u vinogradu ili uz stoku, ukućani bi se okupljali oko vatre. Stariji su pripovijedali o prošlim vremenima, djeca su slušala njihove priče, a žene su često pripremale večeru ili obavljale kućanske poslove.

Nije bilo mnogo materijalnog bogatstva, ali se posebno cijenilo ono što se imalo – obitelj, zdravlje, kruh na stolu i mir u kući.

Pucketanje drva, miris dima i toplina vatre bili su dio svakodnevice brojnih generacija koje su odrastale na hercegovačkom kamenu.

Kruh ispod sača i mirisi koji se ne zaboravljaju
Na ognjištu su nastajala jednostavna, ali zasitna jela. Kruh se pekao ispod sača, odnosno peke, pripremala se pura, kuhala raštika i druga jela od namirnica koje je obitelj sama uzgajala ili imala na raspolaganju.

U mnogim domovima kruh se posebno poštovao. Nije ga uvijek bilo u izobilju, a svaki komad imao je svoju vrijednost.

Starije generacije još pamte miris tek pečenog kruha, toplinu ognjišta i trenutke kada bi se obitelj okupila za zajedničkim obrokom.

Nije se mnogo biralo što će se jesti. Jelo se ono što je bilo, a ono što se imalo nastojalo se podijeliti i s drugima.

Život je bio težak, ali zajedništvo snažno
Život u nekadašnjoj Hercegovini nije bio lagan. Zemlja je bila škrta, radilo se mnogo, a svakodnevica je zahtijevala odricanja.

Od ranoga jutra do večeri obavljali su se poslovi oko kuće, zemlje i stoke. Djeca su odmalena učila pomagati roditeljima, dok su stariji svojim iskustvom i savjetima prenosili znanje mlađim naraštajima.

Unatoč siromaštvu i brojnim teškoćama, u mnogim se obiteljima njegovao snažan osjećaj zajedništva.

Susjed je pomagao susjedu, rodbina se okupljala u važnim trenucima, a dolazak gosta bio je poseban događaj.

Vrata doma često su bila otvorena putniku namjerniku, a gostoprimstvo je bilo jedna od vrijednosti po kojima su hercegovačke obitelji bile poznate.

Uz ognjište su se čuvale vjera i tradicija
U mnogim hercegovačkim obiteljima vjera je zauzimala važno mjesto u svakodnevnom životu.

Uz ognjište se molilo, razgovaralo o životu, obilježavali blagdani i prenosili običaji predaka.

Bake i djedovi pričali su unucima o vlastitom djetinjstvu, teškim godinama, obiteljskim događajima i ljudima kojih više nije bilo.

Na taj su način mlađi naraštaji upoznavali povijest svojih obitelji, sela i zavičaja.

Ognjište je tako postajalo mnogo više od mjesta na kojem je gorjela vatra. Bilo je simbol doma, pripadnosti i obiteljskog nasljeđa.

Danas su ognjišta uglavnom utihnula, ali uspomene žive
Vrijeme je donijelo velike promjene. Stare kamene kuće zamijenili su suvremeni domovi, a otvorena ognjišta moderne peći i kuhinje.

Mnoge stare kuće danas su napuštene ili obnovljene, dok su neka ognjišta ostala tek kao podsjetnik na život naših predaka.

Ipak, u brojnim hercegovačkim obiteljima još se čuvaju uspomene na djetinjstvo provedeno uz vatru, na bakine priče, djedove savjete i miris domaćega kruha.

Možda je današnji život udobniji i jednostavniji, ali neke stvari koje su nekada bile dio svakodnevice imaju vrijednost koju je teško izmjeriti.

Jer ognjište nije bilo samo mjesto na kojem se ložila vatra. Bilo je mjesto na kojem se čuvala toplina doma, ljubav prema obitelji i uspomena na one koji su bili prije nas.

A dok god se te priče prenose novim generacijama, dio stare Hercegovine nastavit će živjeti.

brotnjo.info

Nova knjiga u nakladi HKD Napredak Glavna podružnica Mostar

U nakladi HKD Napredak Glavna podružnica Mostar Iz tiska je izišla knjiga „Izvješća prvoga austrijskog konzula u Travniku Josepha Paula von Mittessera (1807. – 1808.)“, autora Ivice Petrovića i Ivice Glibušića.

Mostar – 26. 10. 2026. – Iz tiska je izišla knjiga „Izvješća prvoga austrijskog konzula u Travniku Josepha Paula von Mittessera (1807. – 1808.)“, autora Ivice Petrovića i Ivice Glibušića, koja prvi put donosi cjelovit prijevod i stručnu obradu dosad neobjavljenih diplomatskih izvješća iz austrijskih arhiva. Nakladnik je HKD Napredak Glavna podružnica Mostar. Recenzenti knjige su dr. sc. Dijana Pinjuh i dr.sc. Anto Ivić, grafičku pripremu uradio je Damir Zadro, a tisak Suton Print.

Objavljivanje diplomatskih izvora predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta za proučavanje političke, društvene i gospodarske povijesti. Premda su u austrijskim arhivima sačuvani brojni izvori koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu početkom XIX. stoljeća, veliki dio njih do danas nije bio dostupan hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj znanstvenoj javnosti u prijevodu, kao ni u kritički priređenom izdanju. Među njima posebno mjesto zauzimaju izvješća austrijskog konzula Josepha Paula von Mittessera, prvoga konzula Austrijskog Carstva u Travniku.

Knjiga je nastala s namjerom da se ova vrijedna arhivska građa učini dostupnom istraživačima i široj zainteresiranoj javnosti. Mittesserova izvješća nisu samo diplomatska korespondencija upućena Beču nego su i neposredna svjedočanstva o političkim, vojnim, gospodarskim i društvenim prilikama u Bosanskom ejaletu tijekom 1808. godine. Njihova posebna vrijednost proizlazi iz činjenice da su nastajala gotovo istodobno s događajima koje opisuju, bez vremenskog odmaka i naknadnih interpretacija. Upravo stoga predstavljaju izvor prvog reda za proučavanje jednog od najdinamičnijih razdoblja u povijesti jugoistočne Europe.

Početak XIX. stoljeća vrijeme je dubokih promjena. Napoleonovi ratovi zahvatili su gotovo cijelu Europu, Francusko Carstvo učvršćivalo je svoj položaj na istočnoj obali Jadrana, Osmansko Carstvo pokušavalo je očuvati unutarnju stabilnost, dok je Austrija nastojala zaštititi svoje političke, vojne i gospodarske interese na jugoistočnoj granici. Bosna i Hercegovina se u takvim okolnostima našla na sjecištu interesa velikih europskih sila. Upravo iz te perspektive treba promatrati i uspostavu Austrijskog konzulata u Travniku te imenovanje Josepha Paula von Mittessera za njegova prvog konzula.

Vrijednost ovih izvješća daleko nadilazi okvire diplomatske povijesti. U njima se nalaze podatci o unutarnjoj organizaciji Bosanskog ejaleta, odnosima između valije i kapetana, stanju na austrijsko-osmanskoj granici, djelovanju Francuskog konzulata, trgovinskim tokovima, prometnim pravcima, položaju katoličkog stanovništva, ulozi franjevaca, ali i brojne obavijesti o svakodnevnom životu, gospodarstvu, prometu, cijenama i raspoloženju stanovništva. Zbog svoje sadržajne raznolikosti izvješća predstavljaju vrijedan izvor ne samo za političku i vojnu nego i za gospodarsku, društvenu, kulturnu i crkvenu povijest.

Za hrvatsku historiografiju ova građa ima višestruko značenje. Ona rasvjetljava odnose između Austrijskog Carstva i Bosanskoga ejaleta, donosi podatke o hrvatsko-bosanskoj granici, trgovini između Slavonije i Bosne te položaju bosanskih franjevaca i katolika koji su bili u trajnim vezama s hrvatskim zemljama. Brojni događaji opisani u izvješćima ne- posredno su povezani s hrvatskim prostorom, osobito s područjem Vojne krajine, Slavonije i Dalmacije.

Za bosanskohercegovačku historiografiju izvješća su jedan od najvrjednijih stranih izvora za proučavanje unutarnjih prilika u Bosni početkom XIX. stoljeća. Mittesser svakodnevno bilježi političke odluke bosanskog valije, odnose među kapetanima, djelovanje lokalnih upravnih i vojnih struktura, stanje gradova i prometnica te odnose među vjerskim zajednicama. Budući da je kao austrijski diplomat nastojao redovito i objektivno izvješćivati svoju vladu, njegova opažanja omogućuju usporedbu s osmanskim i domaćim izvorima te pridonose cjelovitijem razumijevanju lokalne povijesti.

Austrijskoj historiografiji ova građa pruža vrijedan uvid u način funkcioniranja habsburške diplomatske službe na jugoistočnim granicama. Izvješća jasno pokazuju kako su austrijski konzuli prikupljali obavještajne podatke, procjenjivali političke prilike i sudjelovali u oblikovanju vanjske politike prema Osmanskom Carstvu. Istodobno svjedoče o razvoju austrijske konzularne mreže i njezinoj ulozi u zaštiti državnih i gospodarskih interesa Austrije.

Ovo izdanje temelji se na izvornim njemačkim rukopisima. Pri prijevodu se nastojalo što vjernije prenijeti sadržaj izvornika, uz prilagodbu suvremenomu hrvatskom jeziku ondje gdje je to bilo nužno radi jasnoće i razumljivosti teksta. Sačuvane su osnovne osobitosti izvornoga diplomatskog izraza, a povijesni nazivi, titule i osobna imena prilagođeni su ustaljenoj historiografskoj praksi.

Objavljivanjem ovih izvješća želi se omogućiti njihova sustavna uporaba u budućim istraživanjima te potaknuti nova proučavanja političkih, društvenih i kulturnih veza između Austrije i Bosanskoga ejaleta početkom XIX. stoljeća. Naposljetku, ova knjiga nije zamišljena samo kao prijevod diplomatske korespondencije nego i kao kritički priređeno izdanje povijesnih izvora koje će istraživačima omogućiti neposredan uvid u jedan od najvažnijih korpusa austrijske diplomatske građe o Bosni s početka XIX. stoljeća. Time se ujedno želi pridonijeti boljem poznavanju zajedničke povijesti prostora današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije te potaknuti nova komparativna istraživanja koja će ovu građu sagledati u širemu europskom kontekstu.

Premijerno predstavljanje knjige „Izvješća prvoga austrijskog konzula u Travniku Josepha Paula von Mittessera (1807. – 1808.)“ bit će uskoro upriličeno u sklopu Napretkova tjedna kulture kojeg organizira HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.

Prof. dr. sc. Ivica Petrović član je Upravnog odbora HKD Napredak Glavna podružnica Mostar. Prošle godine u nakladi HKD Napredak Glavna podružnica Mostar izišla je knjiga njegova knjiga „Milena – Milena Preindlsberger-Mrazović. Život i djelo“, a ove godine i knjiga „Naša priča – Petrovići iz sela Ravan u Busovači“.

Peti Dani Petra Miloša – najava

5. Dani Petra Miloša.

Peti Dani Petra Miloša, koje organiziraju Društvo hrvatskih književnika Herceg
Bosne i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad, bit će 29. listopada 2026. u
Tomislavgradu, u Kinodvorani KIC-a.
U prvom dijelu programa bit će dodjela književnih nagrada „Petar Miloš“. Na
natječaj za kratku priču ove godine pristigla je šezdeset i jedna priča od isto
toliko autora.

Ove godine nagradu Petar Miloš za kratku priču dobivaju: Dijana
Šimunović-Sabljak za priču naslova „Posljednje putovanje Ćirom“ – prva
nagrada; Igor Sekulić za priču naslova „Sveznadar“ – druga nagrada; Damir
Jurinčić za priču naslova „Vjeverice“ – treća nagrada.
U drugom dijelu programa Slaven Knezović i Vinko Kraljević izvest će
pretpremijeru komedije „Rodijak Ćipa“ prema motivima romana Petra Miloša.

Fabio Džidić: Nakon prošle utakmice završio u bolnici, pa za sedam dana predvodio Međugorje u pobjedi protiv Sloge

Tijekom utakmice protiv RK Briješće-HRK Međugorje Fabio Džidić zadobio je blaži potres mozga nakon teškog prekršaja. Nakon utakmice Fabio je prevezen u bolnicu, gdje je obavio CT snimanje. Samo tjedan dana nakon tog, Fabio je istrčao na teren i predvodio HRK Međugorje do pobjede protiv Sloge, postigavši čak 10 pogodaka i zasluživši titulu igrača utakmice. Utakmica je završila rezultatom  34:29.

(VIDEO) Domaćini izvukli remi: Istra – Hajduk 2-2

Prava ludnica u Puli! Domaćini izvukli remi, Splićani su ‘prosuli’ prednost

Hajduk prosuo 2:0 u Puli, Istra uzela bod u završnici

Istra – Hajduk 2-2

ISTRA 1961: Kolić, Hrvatin, Nasraoui, Kumar, Šepić, Albarracin, Hodžić, Frederiksen, Tomich, Rozić, Jaganjac.

HAJDUK: Silić, Acapandie, Hadžikadunić, Marešić, Hrgović, Del Moral, Fayad, Bamba, Dalisson, Šotiček, Šego.

U susretu 11. kola HNL-a Istra 1961 i Hajduk su u Puli igrali 2-2 (0-1).

Hajduk je vodio 2-0 golovima Khalila Fayada (7) i Michelea Šege (54), ali Istra 1961 je stigla do boda preko Hamze Jaganjca (66) i Emila Frederiksena (81-11m).

(FOTO) Održana 3. međunarodna znanstveno-stručna konferencija KOMPAS 2026 u Sarajevu

Od 22. do 24. listopada 2026. godine u Sarajevu je održana 3. međunarodna znanstveno-stručna konferencija KOMPAS – Kompetentni sustavi u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, posvećena temi profesionalnoga identiteta u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Konferenciju su organizirali Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu, uz suradnju s Fondazione Reggio Children iz Italije.

Konferencija KOMPAS, koja se od 2022. godine održava kao međunarodni prostor susreta znanstvenika, sveučilišnih nastavnika, odgojitelja i drugih stručnjaka u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, ove je godine prvi put održana izvan Osijeka. Nastavkom suradnje visokoobrazovnih institucija, stručnjaka i odgojno-obrazovnih praktičara konferencija pridonosi razvoju dijaloga o kompetentnim sustavima i zajedničkoj odgovornosti različitih sudionika za kvalitetu ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja.

Svečano otvorenje konferencije održano je u sarajevskoj Vijećnici gdje se sudionicima, uz predstavnike domaćina, partnerskih institucija i obrazovnih vlasti, obratila i prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. U panel-raspravi održanoj tijekom otvorenja, posvećenoj profesionalnom identitetu u kontekstu kompetentnih sustava, sudjelovala je i Sandra Moslavac, vanjska suradnica FOOZOS-a. Znanstveno-stručni program nastavljen je na Pedagoškom fakultetu i Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Ovogodišnje izdanje konferencije okupilo je 240 sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Srbije, Sjeverne Makedonije i Grčke. Tijekom trodnevnoga programa održana su 84 znanstvena i stručna izlaganja, pet različitih radionica, panel-rasprave i program „Kava s profesorom”, dok su dvije izložbe dodatno obogatile konferencijske sadržaje.

Posebno mjesto u programu zauzela je suradnja s talijanskom Fondazione Reggio Children čiji su predstavnici sudjelovali u plenarnom programu, vodili radionice i Rinaldi panel posvećen pedagoškoj ostavštini Carle Rinaldi. Različiti programski formati omogućili su sudionicima ne samo predstavljanje znanstvenih spoznaja i primjera prakse nego i zajedničko promišljanje pitanja profesionalnoga identiteta, odnosa, vrijednosti, kompetencija i odgovornosti u odgojno-obrazovnom djelovanju.

Nastavnici i suradnici Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti imali su važnu ulogu u pripremi, organizaciji i provedbi konferencije, kao i u njezinu znanstveno-stručnom programu.

Dr. sc. Tijana Borovac, izv. prof., i dr. sc. Ida Somolanji Tokić, doc., članice Organizacijskoga odbora, održale su zajedničko plenarno predavanje naziva „Profesori, gdje ste?: Relacijska priroda profesionalnog identiteta i etika profesionalne prosudbe” u kojem su problematizirale profesionalni identitet sveučilišnih nastavnika, njegovu relacijsku prirodu te odgovornost prema odgojno-obrazovnoj praksi i profesiji za koju obrazuju buduće stručnjake.

Dr. sc. Alma Škugor, izv. prof., predsjednica Programskoga odbora konferencije, sudjelovala je i s izlaganjem „Promicanje održivoga razvoja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju iz perspektive odgojitelja”, u suautorstvu s Eilom Elezović.

Dr. sc. Maja Brust Nemet, izv. prof., prodekanica za znanost, i dr. sc. Ružica Tokić Zec, doc., sudjelovale su s radom „Cjeloživotno profesionalno usavršavanje odgojitelja u funkciji razvoja socijalnih kompetencija”, u suautorstvu s Mihaelom Damjanović.

Dr. sc. Višnja Vekić-Kljaić, doc., predstavila je rad „Konstrukcija identiteta djeteta u kontekstu profesionalnog identiteta odgojitelja – perspektive predškolske djece o sebi”, u suautorstvu s Luccom Lalić.

Dr. sc. Ana Popović, doc., sudjelovala je s radom „Glazbene kompetencije kao sastavnica profesionalnog identiteta Montessori odgojitelja”, u suautorstvu s Marijom Beljan, dok je dr. sc. Karolina Dobi Barišić, doc., sudjelovala s radom „Razvoj digitalne kompetencije kroz računalno mišljenje”.

Nastavnice Fakulteta pridonijele su konferencijskom programu i moderiranjem paralelnih sekcija te sudjelovanjem u radu konferencijskih odbora.

U pripremi i organizaciji konferencije sudjelovali su i prof. dr. art. Goran Kujundžić te asistentica Petra Bučević kao članovi Organizacijskoga odbora, dok je dr. sc. Zvjezdana Penava Brekalo, izv. prof., sudjelovala kao sudionica konferencije. Važan doprinos provedbi konferencije dale su i studentice treće godine sveučilišnoga prijediplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te studentice sveučilišnoga diplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Kao volonterke sudjelovale su u organizacijskim i provedbenim aktivnostima konferencije, pri čemu su ostvarile suradnju i povezale se sa studenticama Pedagoškoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Njihovo sudjelovanje bilo je prilika za neposredno iskustvo međunarodne stručne suradnje, upoznavanje kolegica iz druge akademske sredine te zajedničko djelovanje izvan redovitih nastavnih aktivnosti.

Treće izdanje konferencije KOMPAS potvrdilo je važnost kontinuirane međunarodne suradnje i stvaranja prostora u kojima se znanstvene spoznaje, iskustva iz odgojno-obrazovne prakse i različite profesionalne perspektive susreću i preispituju. Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti konferencija je nastavak razvoja međunarodne suradnje i zajedničkoga djelovanja usmjerenoga na osnaživanje profesije i unaprjeđenje kvalitete ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja.

Konferencija je realizirana uz podršku institucionalnoga istraživačkog projekta „Unaprjeđenje kulture i kvalitete obrazovnoga sustava u kontekstu profesionalnoga razvoja odgojitelja i učitelja – KUL-PRO”, šifra 581-UNIOS-49) u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske koji financira Europska unija – NextGenerationEU.

Izvor: foozos.hr

Jedna osoba ozlijeđena u nesreći kod Mostara

Jedna osoba je ozlijeđena u prometnoj nesreći koja se u ponedjeljak dogodila na magistralnoj cesti između Mostara i Čapljine u mjestu Žitomislići.

Kako javlja Srna, u nesreći su sudjelovali autobus i teretno vozilo s prikolicom. Prema prvim informacijama riječ je o autobusu koji je prevozio učenike na ekskurziju.

Ozlijeđenom putniku iz autobusa je ukazana liječnička pomoć u mostarskoj bolnici i za sada nema informacija o stupnju ozljeda,

Do završetka očevida i uklanjanja vozila s kolnika, promet se odvijao naizmjeničnim propuštanjem vozila.

Udruga Belcanto uspješno realizirala projekt „Glas djeteta“

Children playing different instrument in band illustration

Udruga za promicanje umjetnosti i kulture „BELCANTO“ iz Mostara uspješno je realizirala projekt „Glas djeteta – zaštita i oporavak djece žrtava zlostavljanja, pedofilije i prosjačenja“, koji se provodio u razdoblju od 17. lipnja do 17. listopada 2026. godine.
Projekt je bio usmjeren na pružanje stručne pedagoške, psihosocijalne i kreativne podrške djeci koja su bila izložena različitim oblicima nasilja i eksploatacije, s ciljem jačanja njihova samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i socijalnih vještina te poticanja oporavka i uključivanja u društvenu zajednicu.
Kroz pedagoške, edukativne, glazbene i kreativne aktivnosti djeci je pružena mogućnost sigurnog izražavanja emocija, razvoja komunikacijskih i životnih vještina te jačanja osjećaja vlastite vrijednosti. Posebna pozornost posvećena je važnosti zaštite dječjih prava, prepoznavanju rizičnih situacija i osnaživanju djece za traženje pomoći.

U provedbi projekta primijenjen je multidisciplinarni pristup koji je povezao stručna znanja iz područja pedagogije i glazbene umjetnosti. Kombinacijom stručne podrške i kreativnog izražavanja nastojalo se pridonijeti stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja u kojem se svako dijete može osjećati prihvaćeno, poštovano i podržano.

Uspješnom realizacijom projekta Udruga Belcanto nastavila je svoje djelovanje usmjereno na zaštitu dječjih prava, promicanje jednakih mogućnosti i korištenje umjetnosti kao sredstva osnaživanja i osobnog razvoja djece.

Projekt je realiziran uz potporu Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti.

Luka Modrić ponovno je oduševio svjetsku javnost

Luka Modrić

Pogledajte što Talijani pišu o MAESTRU Modriću: ‘Sjeo je za katedru…’

Luka Modrić asistencijom u pobjedi Milana kod Udinesea (0:2) prestigao je Zlatana Ibrahimovića i postao igrač s najviše asistencija u Serie A nakon 40. rođendana. Modrić sada ima četiri takve asistencije, a Ibrahimović ih je imao tri.

Podatak je objavila statistička platforma Opta, a odnosi se na razdoblje od sezone 2004./05., otkad se talijansko prvenstvo igra s 20 klubova. Modrić je rekord upisao u utakmici osmog kola, odigranoj u nedjelju navečer na stadionu Friuli u Udinama.

 

Bio je to potez koji je izazvao oduševljenje talijanskih novinara, a Modrić je nakon utakmice dobio neke od najviših ocjena u momčadi.

Posebno je zanimljiv komentar ugledne La Repubblice, koja je hrvatskom reprezentativcu dodijelila ocjenu 7,5.

 

‘Zlatna asistencija za Pulišića, a zatim sjeda za katedru i vodi razred’, piše La Repubblica, slikovito opisujući Modrićevu kontrolu utakmice.

Talijanski list pritom je istaknuo i zanimljivu geografsku poveznicu. Udine se nalazi nešto više od 300 kilometara od Modrićeva rodnog Zadra, što su novinari povezali s njegovom inspiriranom predstavom.

 

https://

 

 

(FOTO) WFC TIKI-TAKA: Igra, zajedništvo i razvoj bez pritiska

U Ženskom nogometnom klubu Tiki-Taka okupljaju preko 60 talentiranih cura koje su ove sezone započele nastup u čak četiri natjecateljske lige. Djevojčice i djevojke natječu se u kategorijama za najmlađe U-11, U-13 i U-15, dok se seniorska ekipa bori u Prvoj ligi Federacije BiH.

Rezultat na semaforu nije im opterećenje, niti ih zanimaju imperativi pobjede niti pritisak bodova. Primarni cilj je da svaka cura dobije priliku, istrči na teren i uživa u igri. Drugi cilj je da zavole nogomet i da im sport postane zdrav način života.

Seniorski tim čine izuzetno mlade cure, a prva vratarka ima tek 12 godina.

Dugoročni sportski cilj ŽNK Tiki-Taka je stvoriti i odgojiti igračice koje će u budućnosti ponosno nositi dres ŽHŠK Zrinjski Mostar.
Teren je mjesto za igru, učenje i sklapanje prijateljstava. Dokle god cure na teren izlaze s osmijehom i željom da se bave nogometom, ŽNK Tiki-Taka ostvaruje sve svoje ciljeve. Trenerice u klubu su Lea Čepo i Matea Brzović.

3 medalje za karate klub Zrinjski na prvenstvu Hrvatske

Proteklu subotu i nedjelju se u Zagrebu održalo Prvenstvo Hrvatske u karateu, najjače do sada, sa kojeg se karate klub Zrinjski kući vratio sa 3 medalje.

Malo sportske sreće je nedostajalo da taj rezultat bude bolji, međutim i ove godine je Zrinjski pokazao konstantnost te pružio odlične mečeve i borbe za sam vrh u hrvatskom karateu.

Elena Talić je u svojoj kategoriji osvojila srebrnu medalju, baš kao i Anđela Ćorić. Nakon odlično odrađenog turnira, cure su zaustavljene u finalu što ih je dovelo do titule viceprvakinja Hrvatske.
Nina Kvesić je također nakon odlično odrađenog turnira zauzela 3. mjesto u svojoj kategoriji i tako se kući vratila sa broncom oko vrata.

Nažalost puno propuštenih prilika za medalju je dovelo do toga da su Iva Zrno, Petra Ivkić, Matej Bandić, Marta Zrno i Patrik Bohm ostali za dlaku bez medalje i tako zauzeli 5. mjesto.

Ansambl Lutkarskog kazališta Mostar osvojio nove nagrade za predstavu Umišljena bubamara na 40. Lutkarskoj republici u Bugojnu

Nagrada za razigranu i ujednačenu kolektivnu animaciju i nagrada dječjeg žirija za predstavu Umišljena bubamara

Ansambl Lutkarskog kazališta Mostar sudjelovao je na 40. Lutkarskoj republici – 27. Susretu pozorišta/kazališta lutaka BiH koji se od 19 do 23. listopada održao u Bugojnu.
U bogatom programu, u natjecateljskom dijelu su se predstavile grupe iz Mostara, Sarajeva, Prijedora, Zenice i Bugojna. Osim natjecateljskih predstava tu je bio prilično šarolik prateći program (predstave, scenska čitanja, promocije knjiga, radionice…).
Lutkarsko kazalište Mostar se na ovom festivalu predstavilo sa predstavom „Umišljena bubamara” nastale prema tekstu Milene Jukić Bandić, u dramatizaciji i režiji Siniše Novkovića. Riječ je o edukativnoj priči koja kroz svijet životinja progovara o složenoj problematici međuljudskih odnosa. Na djeci blizak i razumljiv način predstava otvara prostor za promišljanje o ponašanju, odnosima, prihvaćanju različitosti i razumijevanju drugih.

U predstavi glume: Marta Haubrich, Ivan Nevjestić, Ružica Bošković, Jadranka Popović-Miljko i Tibor Oreč.
Za izvedbu predstave „Umišljena bubamara“, u režiji Siniše Novkovića, Lutkarsko kazalište Mostar osvojilo je dvije nagrade.
Stručni žiri dodijelio je Nagradu ansamblu Lutkarskog kazališta Mostar za razigranu i ujednačenu kolektivnu animaciju u predstavi „Umišljena bubamara“, prepoznajući kvalitetu zajedničke igre, scensku usklađenost i predanost ansambla u oživljavanju lutkarskih likova.


Posebno nas raduje i nagrada dječjeg žirija, koja predstavlja vrijedno priznanje jer dolazi upravo od najmlađe publike, kojoj je kazalište i posvećeno.
Ova priznanja potvrda su predanog rada našeg ansambla i kvalitete umjetničkog stvaralaštva Lutkarskog kazališta Mostar, ali i dodatni poticaj za nastavak stvaranja predstava koje osvajaju srca publike svih uzrasta.
Lutkarsko kazalište Mostar zahvaljuje organizatorima festivala, stručnom i dječjem žiriju te publici na podršci i prepoznavanju našeg rada.

Dvije nagrade iz Bugojna još su jedna potvrda da se predanost, zajednička igra i ljubav prema lutkarskoj umjetnosti prepoznaju i na sceni i u srcima najmlađih gledatelja.
Nakon povratka sa ovog festivala u ovom tjednu točnije 29.10.2026. sa početkom u 19 sati očekuje nas premijera predstave „Superjež u borbi za nevidljivo“ redateljice Zdenke Šustić, magistrice glume, lutkarstva i neverbalnog teatra na Akademiji za umjetnost i kulturu Osijek.

NBA liga: Ivica Zubac završio na štakama

Ivica Zubac morao je napustiti igru nakon što je izvrnuo lijevi gležanj 4:57 minuta prije kraja prve četvrtine, kada je tijekom skoka za loptu nagazio na stopalo Kellyja Oubrea.

Hrvatski košarkaški reprezentativac Ivica Zubac doživio je neugodnu ozljedu u pobjedi Indiana Pacersa protiv Brooklyn Netsa (136:109). Prvi centar Indiane ozlijedio je lijevi gležanj već u prvoj četvrtini, a nakon utakmice dvoranu je napustio na štakama.

HŠK Zrinjski: Pioniri i kadeti podijelili bodove sa Željezničarom

Jučer su pioniri i kadeti HŠK Zrinjski na svom travnjaku dočekali vršnjake iz FK Željezničar. Prvi su se sastali pioniri, a utakmica je završila bez pobjednika 1:1. Strijelac za mlade Plemiće bio je Tolj, a za Željezničar Begić.

I kadetska utakmica završila je bez pobjednika. Na koncu je rezultat glasio 3:3. Za Zrinjski su pogodke postigli Omerčević, Džidić i Zahirović ag. Za Željezničar su strijelci bili Hebibović, Novalija i Rogo.

Imam ja svoje ime: Marijo Tot osvrnuo se na komentar u emisiji na Arena sport kanalu

Na svom službenom profilu na instragramu oglasio se trener NK Široki Brijeg Marijo Tot. Njegov post o emisiji na Arena sport kanalu prenosimo u cijelosti:

Podastre mi sin isječak iz emisije Arena sporta, gdje najavljuju 11.kolo naše nam lige i tamo moj dobar poznanik Zlatan Nalić spomenu tamo nekog čovjeka.

Taj čovjek je došao u Široki Brijeg brati lovorike svoga prethodnika. Sjedi, gleda, a igra se, kao labuđe jezero stvara. Prethodnik “Čajkovski” sve uštimao. (a taj prethodnik je Damir Milanović, za kojeg mi je drago da je koji put primijenio manevre koje ga je tamo neki čovjek podučio, predajući taktiku njemu, i svim hrvatskim trenerima (Tudor, Bjelica, Kovač…) u zadnjih 25 godina na HNS-ovoj akademiji.

A i Zlaji ne bi bilo loše da je naletio na predavanja, pa bi onda znao uočiti razliku koja je nastala dolaskom tog nekog bezimenog trenera (trenera bez imena koji je sa Zagrebačkim Dinamom osvojio prvenstvo i kup, vodio Lokomotivu, Istru, kineske prvoligaše Changchun Yatai i Harbin Yiteng, u doba kada je ta liga bila najatraktivnija na svijetu, Malezijski gigant Kedah, hrvatsku žensku reprezentaciju, bio najmlađi trener u povijesti Premier Lige BiH svojevremeno, sudjelovao u povijesnom plasmanu Irana na svjetsko prvenstvo, bio su kreator prvog od niza uspjeha Rijeke, asistirao četvorici izbornika, i još mnogo toga!..) koji gradi taktički potentnu ekipu, mladih lavova.

U toj ekipi- Jeličić 18 g, Jelić 18 g, Soldo 19, Kraljević 19, Hrkac 19, Skoko 19, Matić 20, Krsta 20, Ciban 21, Magdinski 20, Bajkuša 21, i prastari Prusina 22.

Od ovakve uzavrele krvi se ne bježi. S njima se napada. Neće biti lako. Bit će cesta grbava, ali jedno je sigurno, svi će nas se bojat.

A s druge strane ti Zlajo moj, si me razočarao jer mi ni imena ne možeš izustiti, a na brzom sam ti biranju bio prošle godine. Znamo i ja i ti zašto.

P.S. Upravo analiziram utakmicu s Čelikom. Stručnom oku! smo bili jebeno dobri, a bit ćemo još i bolji. A možete me pozvati da analiziram detalje.

P.P.S Ime bezimenog trenera je Marijo Tot, sa J.

Šipak i grejp poznati su po visokom udjelu antioksidansa

Foto: Ilustracija

Koje je voće bolje? Šipak ili grejp: Koje voće ima više antioksidansa?

Šipak i grejp poznati su po visokom udjelu antioksidansa, no koje je od ta dva voća bolje za zdravlje? Oba su dobar izbor jer sadrže brojne korisne tvari, ali se razlikuju po sastavu i zdravstvenim prednostima, prenosi Index.

Koje voće ima više antioksidansa?
Prema nekim laboratorijskim mjerenjima, grejp ima veći antioksidativni kapacitet od šipka. Istraživanje iz 2021. godine navodi da grejp ima ORAC vrijednost 13.805, a nar 9046. ORAC je laboratorijska metoda kojom se mjeri sposobnost određenih tvari da neutraliziraju slobodne radikale.

Ipak, ti rezultati ne znače nužno da grejp ima snažnije antioksidativno djelovanje u ljudskom tijelu. Naime, vrijednosti dobivene laboratorijskim testovima ne pokazuju uvijek kako se antioksidansi ponašaju nakon što ih unesemo hranom.

S druge strane, šipak bi mogao biti bolji izvor polifenola, biljnih spojeva s antioksidativnim svojstvima. Sadrži i spojeve poput punikalagina, koji pripadaju skupini elagitanina i mogli bi imati povoljan učinak na zdravlje.

Zasad nema dovoljno izravnih usporednih istraživanja koja bi pokazala koje od ta dva voća ima veću ukupnu antioksidativnu vrijednost za ljudski organizam. Budući da oba sadrže korisne hranjive tvari, najbolje ih je uključiti u raznoliku i uravnoteženu prehranu.

Zdravstvene prednosti šipka
Šipak je poznat po visokom udjelu antioksidansa. Njegova sočna zrnca bogata su biljnim spojevima, među kojima su polifenoli, flavonoidi, antocijanini i elagitanini. Mnogi od tih spojeva imaju antioksidativna i protuupalna svojstva.

Istraživanja pokazuju da konzumacija soka od šipka može pomoći u smanjenju pokazatelja oksidativnog stresa, poput malondialdehida (MDA), te povećati antioksidativni kapacitet krvi. Oksidativni stres nastaje kada u tijelu postoji neravnoteža između slobodnih radikala i tvari koje ih neutraliziraju.

Šipak sadrži i vitamin C, važan za normalno funkcioniranje imunosnog sustava, zdravlje krvnih žila i stvaranje kolagena. Jedna šalica njegovih zrnaca osigurava oko 20 % preporučenog dnevnog unosa vitamina C.

Osim toga, ista količina osigurava gotovo četvrtinu preporučenog dnevnog unosa vlakana. Vlakna su važna za zdravlje probavnog sustava jer hrane korisne crijevne bakterije, potiču redovitu probavu i pomažu u sprječavanju zatvora.

Zdravstvene prednosti grejpa i važno upozorenje
Grejp je također bogat antioksidansima, a posebno se ističe visokim udjelom vitamina C. Jedna šalica grejpa može osigurati velik dio preporučenog dnevnog unosa tog vitamina, koji pomaže u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Osim vitamina C, grejp sadrži flavonoide poput naringina i naringenina te karotenoide, biljne pigmente s antioksidativnim svojstvima. Ti spojevi mogu pomoći u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

Istraživanja pokazuju da konzumacija soka od grejpa može povećati razinu vitamina C i određenih biljnih spojeva u krvi te poboljšati njezin antioksidativni kapacitet. Neka istraživanja također povezuju redovitu konzumaciju agruma s manjim rizikom od određenih bolesti, uključujući bolesti srca i rak želuca. Ipak, takvi rezultati ne dokazuju da samo jedenje grejpa može spriječiti razvoj tih bolesti.

Važno je znati i da grejp može utjecati na djelovanje određenih lijekova, uključujući neke statine za snižavanje kolesterola i lijekove za regulaciju krvnog tlaka. Kod pojedinih lijekova grejp može povećati njihovu koncentraciju u krvi i tako povećati rizik od nuspojava.

Zato bi osobe koje uzimaju lijekove trebale provjeriti s liječnikom ili ljekarnikom smiju li konzumirati grejp ili piti njegov sok. Kod nekih lijekova potrebno ga je potpuno izbjegavati.

Mostarska Kosača ugostila Državnu smotru izvornoga folklora Hrvata u BiH

U Hrvatskomu domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru danas je, u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u BiH i Hrvatske kulturne zajednice u FBiH, održana Državna smotra izvornoga folklora Hrvata u BiH.

U bogato osmišljenomu programu nastupilo je osam društava iz BiH i Republike Hrvatske, predstavivši tradicijske pjesme, plesove, glazbala, nošnje i običaje krajeva iz kojih dolaze. Okupljene je pozdravila predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, istaknuvši kako je HD HS Kosače danas bio središtem ponosa, pjesme i zajedništva hrvatskoga naroda, javlja vlada.hnzk.ba.

– Sretna zbog te činjenice, srdačno vas sve skupa pozdravljam, a na osobit način članove svih naših kulturno-umjetničkih društava koja su u Mostar donijela autentične običaje, pjesmu i plesove naših predaka. Ova nas smotra okuplja u zajedničkoj misiji očuvanja izvornoga hrvatskog folklora iz različnih krajeva, a čuvajući tradiciju, vi ne čuvate samo našu prošlost nego gradite čvrste temelje za budućnost naših mlađih naraštaja koji na ovaj način uče voljeti i poštovati svoje korijene. Na tomu sam vam na poseban način zahvalna – kazala je Buhač, dodavši kako Vlada HNŽ-a prepoznaje bitnost njegovanja kulturnoga i nacionalnog identiteta te kako je njezinom trajnom obvezom podupirati ovakve manifestacije dajući im punu potporu u očuvanju i promidžbi nematerijalne kulturne baštine.

– Zato i nadalje ostajemo partnerom u projektima koji nas povezuju i okupljaju oko zajedničkih vrijednosti. Uz ponovljenu čestitku organizatorima i našim dragim čuvarima pučkoga blaga, ali i svima vama koji uživate u ovomu bogatstvu iz naše prošlosti, hvala vam na svakomu koraku, koreografiji i stihu koji danas dijelite s nama – poručila je predsjednica Vlade HNŽ-a.

Program je otpočeo svetim misnim slavljem i blagoslovom sudionika u mostarskoj Katedrali Marije Majke Crkve. Uslijedio je svečani mimohod folklornih skupina, a nastupili su: HKUD Luke (Čapljina), HKUD Napredak (Odžak) HKUD Tamburica (Koraće), HKUD Vrila Župa Mostarski gradac (Široki Brijeg), HKUD Zora Struge Gorica (Čapljina), KUD Korana (Slunj), KUD Lijerica (Slano) i KUD Mokro (Široki Brijeg). Smotra je bila ocjenjivačkoga karaktera, a stručno će povjerenstvo odrediti koja će hrvatska kulturno-umjetnička društva iz BiH predstavljati pučku tradicijsku baštinu na međunarodnim folklornim smotrama.

NetWork 14 spojio globalne trendove i domaću stručnost: Tri dana znanja, ideja i novih prilika

Predavanja su imala satnicu, razgovori nisu. Pune konferencijske sale, žive diskusije, susreti koji su se nastavljali dugo nakon posljednjeg slajda i prilika da se s vrhunskim stručnjacima radi na stvarnim tehnološkim izazovima obilježili su tri dana NetWorka 14.

Od 21. do 23. oktobra u Neumu, četrnaesto izdanje NetWork konferencije okupilo je domaće i međunarodne eksperte, poslovne lidere i IT profesionalce, još jednom potvrdivši svoju poziciju najznačajnije poslovno-tehnološke konferencije u BiH i jedne od vodećih u regiji. U organizaciji agencije Communis, konferencija je i ove godine ponudila ono zbog čega joj se zajednica vraća: relevantan sadržaj, iskustva iz prve ruke i prostor za povezivanje ljudi i ideja.

Iako je vještačka inteligencija očekivano obilježila ovogodišnji NetWork, organizatori su nastojali programske teme što više sagledati u lokalnom kontekstu. Damir Dizdarević, direktor sadržaja konferencije i direktor kompanije Logosoft, ističe da AI veoma brzo prodire u gotovo sve sfere društva.

Upravo zato je konferencija otvorena vrlo uspješnim i sadržajnim panelom o primjeni AI-ja u obrazovanju, jednom od stubova svakog društva. Uz brojna predavanja o praktičnoj upotrebi AI-ja u poslovanju, obrađene su i teme koje NetWork kontinuirano prati, poput sigurnosti, infrastrukture, baza podataka i razvoja softvera.

„Kao jednu novinu, od ove godine smo uveli i praktične radionice za učesnike na kojima su mogli da sa vrhunskim ekspertima zajedno konfigurišu napredne sisteme i kompleksna geo-redundantna rješenja u realnom okruženju“, istakao je Dizdarević.

Takav spoj stručnosti i otvorenosti prema novim pristupima prepoznao je i Björn Ognibeni, međunarodni digitalni strateg i stručnjak za kineski tehnološki ekosistem, kojem je ovo bio prvi dolazak u Bosnu i Hercegovinu. „Tokom mojih predavanja publika je pokazala istinsku otvorenost za istraživanje onoga što kompanije mogu naučiti iz drugačijeg kineskog pristupa inovacijama.

U poređenju s mnogim publikama pred kojima govorim, ovdje sam naišao na više znatiželje i znatno manje skepticizma“, poručio je Ognibeni. Pohvalio je i raznovrsnost programa, primjenu AI rješenja razvijenog u BiH, koje je olakšalo praćenje sadržaja, te atmosferu koja je podsticala razmjenu ideja i povezivanje učesnika.

A kada su se konferencijske sale ispraznile, energija nije jenjavala. Večernja druženja donijela su nova poznanstva i nastavak poslovnih razgovora, dok su Perpetuum Mobile i Queen Sensation spektakularnim nastupima, rock hitovima i odličnom atmosferom podigli publiku na noge.

Tri dana novih perspektiva, znanja koja se mogu primijeniti, vrijednih kontakata i prilika za buduću saradnju. NetWork 14 još jednom je pokazao da se najveća vrijednost tehnologije ostvaruje kroz ljude koji su spremni učiti, dijeliti iskustva i zajedno pomjerati granice mogućeg. Upravo u tome prepoznaje se suština ovogodišnjeg koncepta HUMAN UPGRADE.  A prilika za nova znanja, susrete i povezivanje već je na vidiku. NetWork 15 održat će se od 20. do 22. oktobra 2027. godine, nastavljajući tradiciju okupljanja IT i poslovne zajednice iz Bosne i Hercegovine i regije.

Održavanje konferencije podržali su platinum sponzori Logosoft i Aircash, sponzor telekomunikacija HT Eronet, te brojni drugi sponzori, partneri i prijatelji NetWorka. 

Ovaj je složenac savršen obiteljski obrok za radni tjedan u kojemu vam meso uopće neće nedostajati

Izvrstan izbor – Vegetarijanski pečeni ziti: obrok koji ćete poželjeti uvesti u tjednu rotaciju

Bogat sirom, mirisnim umakom i povrćem, ovaj je složenac savršen obiteljski obrok za radni tjedan u kojemu vam meso uopće neće nedostajati.

Umak možete pripremiti i do pet dana unaprijed, a tjesteninu skuhati dan ili dva ranije. Samo slaganje jela ostavite za sam kraj neposredno prije pečenja kako tjestenina ne bi upila previše tekućine.

Sastojci (za 8 porcija)

450 g ziti tjestenine (ili slične šuplje tjestenine poput penna)

2 žlice maslinovog ulja (plus još malo za premazivanje posude)

krupna sol i svježe mljeveni crni papar

1 glavica žutog luka, nasjeckana

3 češnja češnjaka, nasjeckana

2 limenke (od po 400 g) pasirane ili drobljene rajčice

4 šalice (oko 120 g) svježeg mladog špinata

3 žlice nasjeckanog svježeg lista peršina (plus još malo za ukrašavanje)

3 žlice nasjeckanog svježeg bosiljka (plus još malo za ukrašavanje)

250 g (1 šalica) punomasne ricotte

60 g (½ šalica) naribanog parmezana, podijeljeno

2 srednje tikvice, narezane na polumjesece

225 g (2 šalica) ribane mozzarelle

Priprema

Zagrijte pećnicu na 175 °C. Lagano premažite maslinovim uljem pravokutnu posudu za pečenje dimenzija 23×33 cm. Skuhajte ziti tjesteninu u velikom loncu kipuće posoljene vode prema uputama na pakiranju tako da ostane al dente, a zatim je ocijedite.

U velikom loncu ili dubokoj tavi zagrijte dvije žlice maslinovog ulja na srednjoj vatri. Dodajte luk i češnjak, začinite prstohvatom soli i papra te pirjajte uz povremeno miješanje dok luk ne omekša, oko 10 do 12 minuta. Umiješajte rajčicu, špinat, peršin i bosiljak te ponovno lagano posolite i popaprite. Pustite da umak zakuha, a zatim smanjite vatru i lagano krčkajte 4 do 6 minuta dok špinat potpuno ne uvene.

U posebnoj zdjeli pomiješajte ricottu i četvrtinu šalicu parmezana. U tu smjesu dodajte kuhanu tjesteninu, pripremljeni umak od rajčice i špinata te narezane tikvice. Sve dobro i pažljivo preokrenite kako bi se tjestenina i povrće u potpunosti obložili umakom i sirom.

Prebacite polovicu smjese s tjesteninom u pripremljenu posudu za pečenje. Pospite jednom šalicom mozzarelle, a zatim preko dodajte preostalu polovicu tjestenine. Na sam vrh ravnomjerno rasporedite preostalu šalicu mozzarelle i drugu četvrtinu šalice parmezana. Pecite u zagrijanoj pećnici 30 do 35 minuta, dok jelo ne proključa po rubovima, a sir na vrhu ne poprimi finu zlatno-smeđu boju. Prije posluživanja ukrasite svježe nasjeckanim peršinom i bosiljkom.

Nove profesionalne aktivnosti modne dizajnerice i stilistice Rade Krivokapić Radonjić

Rada Krivokapić-Radonjić

Modna dizajnerica i stilistica Rada Krivokapić Radonjić iz Kotora nastavlja razvijati svoje profesionalne aktivnosti kroz film, međunarodne modne publikacije, stvaranje novih brendova i promociju individualnog pristupa odijevanju.

Jedna od značajnijih novosti iz 2026. je angažiranje Rade Krivokapić Radonjić kao kostimografkinje za dugometražni film Elma i vrh igle u režiji Rasima Gutića.

„Za razliku od neovisne modne publikacije, izbor odjeće glumaca u filmu mora biti u skladu s karakterom lika kojeg glume, vremenom i okruženjem radnje, kao i s režijom.“ Rada Krivokapić Radonjić

Fotografija: Nedjeljko Malisic

Rada je angažirana i za styling glavne glumice na premijeri filma. Premijera je bila 18. srpnja u sklopu Dana borovnica u

Kulturnom centru „Husein Bašić“ u Plavu. Fotograf na premijeri filma: Neđeljko Mališić.

Tijekom 2026. godine, Rada Krivokapić Radonjić objavljena je u brojnim tiskanim i digitalnim modnim publikacijama iz različitih zemalja, među kojima su izdanja ARRANT Magazina iz Pariza i Untamed Magazina iz Londona, objavljena u srpnju 2026., kao i Photohouse Magazine iz Danske, Award The Voice iz Indije, Maison Adoré iz New Yorka, U FOTO Magazine iz Dubaija, Kelambi Magazine iz Indonezije, D.WONDER iz Berlina, Just be i Beautica iz Kanade, te mnogi, Bold & Beyond Magazine, Iconique Magazine, Marika Magazine, Divider Magazine, Yes Fashion Magazine, na naslovnici FIGGI Magazina i na naslovnici VRNVAALX Magazina iz New Yorka, QUADRO Magazine i EVE Magazine Italia. Rad modne dizajnerice Rade Krivokapić Radonjić također je predstavljen u publikaciji Art Vision Awards iz Londona u trećem kvartalu. Pojavljivanje u ovim publikacijama dio je međunarodne medijske prisutnosti, uz suradnju s fotografkinjama Jovanom Dojkić i Damirom Nesimom te drugim članovima kreativnih timova.

Fotografija: Nedjeljko Malisic

Dana 18. ožujka 2026. registriran je novi i posljednji brend Rade Krivokapić Radonjić: G&M. U prezentaciji brenda planirani su parfem za muškarce, kupaći kostimi, linija donjeg rublja, obuća i drugi modni proizvodi. Parfem za muškarce je u procesu razvoja.